Omeđavanje je postupak obnavljanja međnih tačaka parcele, na osnovu podataka važećeg premera tj. premera koji je zvanično validan u evidenciji Republičkog geodetskog zavoda (u katastru). Granica parcele predstavlja zamišljenu liniju između dve tačke sa poznatim koordinatama.
Tačke se obnavljaju tj. mogu se obnoviti tek nakon merenja. Na terenu se uspostavlja stanje sa iste mreže geodetskih tačaka sa koje je i postojeći katastarski premer obavljen.
Savet stručnjaka iz firme SAMOSTALNI GEODETSKI BIRO BETA BRANKO BJELANOVIĆ PREDUZETNIK BEOGRAD (ZVEZDARA) 1. Koje sve poslove je neophodno obaviti prilikom planiranja i izgradnje objekta kada govorimo o geodetskim uslugama? Generalne smernice kojima se vodi naša firma kod izgradnje objekata izgledaju ovako: Pre početka bilo kojih radova potrebna je: 0) Preparcelacija i formiranje građevinske parcele kako bi mogla početi gradnja objekta Praćenje gradnje objekta: 1) Obeležavanje objekta (temelja) na terenu 2. Zašto je neophodno upisati objekat u katastar? Upis objekta u katastar ima veliki broj benefita, pre svega oni se svode na obezbeđenje objekta u slučaju budućih urbanističkih i infrastukturnih planova. Ovakvi planovi, kao i drugi slučajevi mogu dovesti i do rušenja objekta bez nadoknade, ukoliko u vreme njihovog nastanka objekat nema dozvolu. Zbog ovoga je najbolje pre, to jest u toku izgradnje objekta izvaditi dozvolu i na taj način obezbediti svoje ulaganje. Zbog ovog i drugih benefita kao što su izdavanje kućnog broja (kako bi mogli objekat koristiti kao mesto boravka kod npr. izdavanja lične karte, pasoša...), olakšanje i ubrzanje birokratskih poslova vezanih za dalji rad na parceli kao i omogućavanje kupoprodaje tj. prometa nekretnine, upis objekta u katastar umnogom uvećava njegovu vrednost. 3. Kažite nam nešto više o izdavanju kopije plana parcele. Možete kod nas pribaviti kopije planova kao i listove neporetnosti vaših parcela. Ovi dokumenti predstavljaju ličnu kartu vaše nekretnine, oni pružaju dokaz o vlasništvu, i kao takvi su esencijalni za svaki dalji rad kao i prodaju, to jest izradu ugovora vezanih za parcelu tj. nekretnine na parceli. G-din Branko Bjelanović, SAMOSTALNI GEODETSKI BIRO BETA BRANKO BJELANOVIĆ PREDUZETNIK BEOGRAD (ZVEZDARA) |
Kako se vrši uređenje međa odnosno omeđavanje?
Pre svega je potrebno prijaviti obnovu granice parcele nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti kako bi se od iste dobili zvanični podaci o određenoj katastarskoj parceli. Nakon što katastar izda tražene podatke, vrši se provera koordinata međnih tačaka. Uređenju međa parcele na terenu treba pristupiti tek nakon izvršene provere. Geometar izlazi na teren kako bi obeležio međe i postavio međne linije susednih katastarskih parcela. Dakle, nakon što se ustanove geodetske tačke u neposrednoj blizini parcele koja se omeđava, pristupa se iskolčavanju međnih tačaka parcele. U prisustvu svih vlasnika i suvlasnika se pravi i potpisuje Zapisnik sa terena. Potom vlasnik omeđene parcele dobija skicu sa svim podacima koji su mu neophodni.
Obnovom granica parcele se ponovo ustanovljava pređašnje snimljeno stanje. To se može izvršiti samo sa iste mreže geodetskih tačaka sa koje je i važeči premer obavljen.
Međne tačke se na parceli obeležavaju belegama različitog tipa, a geodeti koriste: armirano-betonske belege (propisanih dimenzija: 10x10x50 cm), drvene kočiće, gvozdene šipke, crvenu farbu na postojećem objektu ili ogradi, bolcne u asfaltu ili betonu. Belege se biraju u zavisnosti od situacije na terenu, kao i od želja i potreba vlasnika parcele.
A zašto je važno da uređenju međa prisustvuju i komšije? Zato što je to linija zajednička za parcele koje razgraničava. Jednostavnije objašnjeno: granica vaše parcele je u isto vreme i granica komšijine parcele.
Na terenu je, tokom uređenja međa, neophodno da prisustvuju svi vlasnici/korisnici susednih katastarskih parcela iz još jednog razloga - kako bi se izbegli konfliktni odnosi i odmah, u prisustvu geometra, iznele sve eventualne primedbe na međe parcele. Ako tokom merenja postoje određene nesuglasice, one se uvode u zapisnik o terenskom uviđaju, a zapisnik se predaje nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti. Eventualne nesuglasice se mogu rešiti u upravnom postupku, a ako se neko od komšija protivi postupku, potrebno je uraditi sudsko uređenje međa. Jednostavno, ukoliko komšije ne mogu da reše problem mirnim putem, sledi vanparnični sudski postupak. U ovom slučaju međa će biti uređena na osnovu veštačenja geometra dodeljenog od strane suda.
Ako se neko od vlasnika susednih parcela protivi obnovi granica, u tom se slučaju omeđavanje ne može izvršiti u upravnom postupku.
Kada je potrebno izvršiti uređenje međa, tj. omeđavanje?
Svrha uređenja međa, omeđavanja odnosno obnove granica katastarske parcele, jeste utvrđivanje vlasništva na terenu. Na ovaj način se rešavaju sporovi između susednih parcela. Takođe, obnova međa se vrši kada vlasnik prosto želi da utvrdi granice parcele, parcela se daje u zakup ili se pak vrši kupoprodaja. Omeđavanje se vrši i kada je potrebno utvrditi način korišćenja parcela (na osnovu suvlasničkih udela).
Uređenje međa jeste početna tačka kod prodaje parcele ili nepokretnosti, njene kupovine, davanja u zakup…
Izuzetno je važno izvršiti obnovu granica parcela pre nego što se krene sa izgradnjom ograde, jer eventualna greška u pozicioniranju ograde može puno da vas košta. Takođe, poželjno je izršiti obnovu granica katastarske parcele i pre podizanja višegodišnjih zasada, ali i građevinskih objekata.
Uređivanje međa, tj. njihova obnova se preporučuje za sve vrste zemljišta: građevinskog, poljoprivrednog, bilo da je u pitanju plac, šuma, njiva…Često se dešava da su granice parcela koje se koriste u poljoprivredne svrhe zapuštene ili naslednici koji ih prodaju nisu sigurni koje su im tačno granice.
Uređivanje međa, omeđavanje iliti obnova granica je važna pre kupoprodaje ili određene izgradnje kako bi se u budućnosti izbegle nelagodne situacije.
A koliko košta geometer? Cena uređenja međe zavisi od broja međaša (sinora). Osnovno merenje može da košta između 95 i 190 EUR, a dodatna se naplaćuju 30 EUR po međašu. Označavanje međe je oko 40 EUR plus 30 EUR po svakom međašu.
Kome poveriti geometarska merenja? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim geometrima u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
Kako zakon definiše uređenje međa?
Pogledaćemo šta kažu različiti zakoni.
Zakon o vanparničnom postupku detaljno definiše i uspostavlja mere kod gorepomenutog spora između komšija. U glavi jedanaestoj UREĐENJE MEĐA, član 155. kaže “U ovom postupku sud utvrđuje granicu između susednih nepokretnosti kad su međni znaci uništeni, oštećeni ili pomereni, a susedi ne mogu sporazumno da utvrde granicu.” Naredni član 156. glasi “(1)Predlog za uređenje međa između susednih zemljišnih parcela može podneti svaki od sopstvenika, odnosno korisnika tih parcela, a kad je to zakonom određeno i ovlašćeni organ. (2)Predlog mora da sadrži podatke o sopstvenicima, odnosno korisnicima susednih parcela i o zemljišnim parcelama između kojih se međa uređuje, sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, kao i razloge zbog kojih se postupak pokreće.”
Sledeći, 157. član kaže: “(1)Po prijemu predloga, sud može zakazati ročište u sudu na koje će pozvati učesnike radi pokušaja sporazumnog uređenja međa. (2)Ako se učesnici ne sporazumeju, sud će zakazati ročište na licu mesta na koje će, pored učesnika, pozvati veštaka geometra, a po potrebi i svedoke na koje su se učesnici u predlogu ili na ročištu pred sudom pozvali. (3)Uz poziv za ročište učesnicima se nalaže da podnesu sve isprave i skice i druge dokaze od značaja za uređenje međe, a po mogućstvu da povedu i svedoke. U pozivu učesnici će se upozoriti na posledice nedolaska na ročište.”
Član 158. dalje precizira “(1)Ako predlagač ne dođe na ročište, a bio je uredno pozvan, ročište će se održati ukoliko to predloži neko od ostalih učesnika. (2)Ako niko ne predloži održavanje ročišta, smatraće se da je predlagač povukao predlog.” Naredni, 159. član: “(1)Ako među učesnicima postoji spor o međaškoj površini čija vrednost ne prelazi 800.000 dinara, sud će rešiti u postupku uređenja međe na osnovu jačeg prava, a ako to nije moguće, na osnovu poslednjeg mirnog poseda. Ukoliko se spor ne može rešiti ni na ovaj način, sud će međašku površinu podeliti po pravičnosti. (2)Sud će postupiti na ovaj način bez obzira na vrednost međaške površine, kad se učesnici tako sporazumeju.”
Naredni član, 160. nastavlja: “Ako među učesnicima postoji spor o međaškoj površini čija vrednost prelazi 800.000 dinara, a ne postignu sporazum u smislu člana 159 stav 2 ovog zakona, sud će uputiti predlagača na parnicu i obustaviće vanparnični postupak.” Član 161. ističe da:”(1) Na ročištu za uređenje međa sud će na licu mesta utvrditi graničnu liniju između zemljišnih parcela učesnika i obeležiti je graničnim znacima. (2) O radnjama preduzetim na ročištu za uređenje međa sastavlja se zapisnik u koji se unosi naročito: opis i skica zatečenog stanja, sadržaj izjava učesnika, veštaka i svedoka, kao i opis i skica stanja uspostavljenog uređenjem međe.” Član 162.” U rešenju o uređenju međe sud opisuje graničnu liniju između zemljišnih parcela učesnika, pozivajući se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni deo rešenja.”
Pravilnik o katastarskom premeru i katastru nepokretnosti u svom članu 109. između ostalog kaže: “Parcele čije su granične linije izmenjene u postupku ispravke greške, unapređenja tačnosti ili uređenja međe pred sudom, zadržavaju postojeće brojeve.” Član 119. odnosi se na promenu nastalu u postupku uređenja međe pred sudom: “Promena granice parcele u postupku uređenja međe pred sudom utvrđuje se na osnovu: 1) sudske odluke o uređenju međe; 2) druge isprave o rešenim imovinskopravnim odnosima, odnosno o sticanju zemljišta, koja sadrži broj parcele i površinu dela parcele koja ulazi u sastav susedne parcele. Na osnovu sudske odluke, odnosno druge isprave iz stava 1. ovog člana, utvrđuje se i provodi promena koja se odnosi na granicu, oblik, površinu i pravo na parcelama između kojih je međa uređena.”