Za područje
    OTP banka

    Istražujemo ''Zeleno srce Srbije'' - Šta sve krije opština Sokobanja?

    Članak je pregledalo čak 4829+ korisnika
    Naša zemlja se može pohvaliti prirodnim bogatstvima koja oduzimaju dah, bilo da je reč o nacionalnim parkovima, rekama, jezerima, kanjonima ili prirodnim rezervatima. U njima je očuvan biodiverzitet i predstavljaju pravu oazu mira i spokoja, ali i nezaobilazno odredište za sve ljubitelje aktivnog odmora. Teritorije pojedinih opština u Srbiji se posebno izdvajaju po darovima prirode, a među njima se nalazi i opština Sokobanja. Ova opština Zaječarskog okruga pored prirodnih bogatstava krije i brojna druga.

    Tekst: Tanja Prolić 

    soko-banja.png
    Sokograd, izvor: sajt Turističke organizacije Sokobanja

     

    Opštinu Sokobanja spominjali su čak i čuveni nobelovac Ivo Andrić koji je bio njen redovni gost, kao i komediograf Branislav Nušić koji je izrekao poznatu krilaticu: „Sokobanja, Sokograd - dođeš mator, odeš mlad!    

    Ova opština je okružena sa sedam planina i može se pohvaliti sa čak tri jezera: tu su Bovansko, Vrmdžansko i šarmantno malo jezero na planini Ozren. Opština Sokobanja je nezaobilazno odredište brojnim turistima upravo zbog kristalno čistog vazduha kojem doprinos daje ruža vetrova formirana iznad Sokobanjske kotline. Svi ljubitelji prirode mogu uživati u prizorima koji hrane oči i dušu, prošetati kroz pregršt staza i naravno „napuniti baterije“ u šest termomineralnih izvora. Međutim, ovu opštinu ne krase samo prirodna bogatstva već i ona koje je čovek čoveku ostavio u amanet.

    Tursko kupatilo „Amam“ - jedino funkcionalno tursko kupatilo u Srbiji

    Svi koji su gledali domaći film „Zona Zamfirova“ sećaju se banjskog kupatila u kome su snimljene pojedine scene. Ono je smešteno u strogom centru Sokobanje, na ivici južnog dela centralnog gradskog parka. Ovu znamenitu građevinu podigli su Turci na temeljima rimskih termi, a dok je bila pod njihovom vlašću, posećivali su je Turci iz svih krajeva Otomanske imperije. Za obnovu i proširenje ovog banjskog kupatila bio je zaslužan vođa Drugog srpskog ustanka - knez Miloš Obrenović. To je učinjeno nakon što je ovaj deo Srbije oslobođen od turske vlasti 1834. godine. Postojanje rimskih zidina oko ovog banjskog kupatila utvrdio je austrougarski putopisac, etnolog i arheolog Feliks Kanic u 19. veku. 

    sokobanja-tursko-kupatilo.png
    Tursko kupatilo, izvor: Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš

     

    Staro banjsko kupatilo podignuto je od kamena nepravilnog oblika. Stari deo sastoji se iz dve prostorne funkcionalne celine, u okviru kojih su prostorije ženskog i muškog bazena. Prostorija muškog bazena povezana je sa manjom prostorijom u kojoj je smeštena kada kneza Miloša, zasvedena poluobličastim svodom, koja dobija osvetljenje iz otvora postavljenih sa gornje strane. Prema nekim ispitivanjima, prostorija sa Miloševom kadom je podzemnim tunelima povezana sa Miloševim konakom, a to je učinjeno kako bi knez imao svoj intimni i zaštićeni prolaz kada bi išao na kupanje. 

    Zanimljiv je podatak da je banjsko kupatilo u Sokobanji jedino funkcionalno tursko kupatilo na teritoriji naše zemlje. Koristi se u svrhe zdravstvenog turizma, privlači brojne posetioce upravo zbog svojih delotvornih izvora i isparenja. Poslednji put je obnovljeno 2005. godine.

    Milošev konak - susret tradicionalnog i modernog 

    A sad malo više o pomenutom konaku kneza Miloša Obrenovića. Građevina se nalazi prekoputa Amama, sa južne strane šetališta. Podignuta je u 18. veku zbog administrativnih potreba. 

    milosev-konak-sokobanja.png
    Milošev konak, izvor: sajt Turističke organizacije Sokobanja

     

    Kao i staro banjsko kupatilo, Milošev konak je porušen između dva srpsko-turska rata te je izgrađena nova zgrada za potrebe administracije Kneževine Srbije. Osim toga što se građevina koristila kao administrativna zgrada, menjala je i druge namene, a danas je u istoj smešteno nekoliko ugostiteljskih objekata. 

    Sastoji se od dve etaže - podruma koji se nalazi gotovo u nivou prizemlja i uzdignutog visokog prizemlja, do kojeg se stiže spoljašnjim stepenicama preko prilaznih tremova u sredini zgrade. Zgradu karakteriše masivna gradnja sa kamenim podrumskim zidovima i plitkim svodovima od opeke u visokom prizemlju. Na spoljašnjost zgrade je evidentan uticaj imala domaća tradicija narodnog graditeljstva.

    Milošev konak je pravo mesto za susret tradicionalnog i modernog duha vremena.

    Crkva Svetog Preobraženja Gospodnjeg - povratak srpsko - vizantijskog stila

    Ova sakralna građevina koja se nalazi u centru Sokobanje, građena je osam godina, od 1884. do 1892. godine.

    crkva-svetog-preobrazenja-gospodnjeg.png
    Crkva Svetog Preobraženja Gospodnjeg, izvor: Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš

     

    Podignuta je u srpsko-vizantijskom stilu, a gradili su je italijanski majstori, prema nacrtu čuvenog arhitekte Svetozara Ivačkovića iz bečke graditeljske akademije. Zidana je naizmeničnim ređanjem redova oker žute i crvene opeke, dok danas ona ima belu fasadu. Dužina od ulaza u crkvu do kraja oltarskog dela je jednaka visini crkve do podnožja krsta na kupoli i iznosi 20 metara. Zvonara je sagrađena 1936. godine i odvojena je od crkve. 

    Pokretač radova i veliki donator bio je srpski mitropolit gospodin Mihailo, rođeni Sokobanjčanin. Crkva je dobila ime po datumu rođenja mitropolita Mihaila, koji je rođen na dan Preobraženja Gospodnjeg 19. avgusta. I danas se na ovaj datum praznuje sokobanjska slava i obeležava velikim vašarom.

    Nije poznato ko je autor ikonostasa, ali se zna da je završen krajem 19. i početkom 20. veka i da je rađen u srpsko - baroknom stilu. Velika ikona Majke Božije je urađena po uzoru na čudotvornu rusku ikonu Majke Božije „Ja sam sa vama“. 

    U porti ove sakralne građevine nalazi se i bista mitropolita gospodina Mihaila, koji je osim što je sagradio navedenu crkvu, podigao i osnovnu školu u Sokobanji dve godine kasnije. Ovaj veliki dobrotvor je osnivač i prvog ekološkog društva pod nazivom „Društvo za uređenje i ulepšanje Sokobanje i njene okoline“.

    Sokograd - legenda o tragičnoj ljubavi

    Srednjovekovni grad Sokograd je nezaobilazna lokacija koju bi trebalo obići prilikom posete ovoj opštini. Pored toga što ima veliki istorijski značaj, sa kule se proteže impresivan pogled na piramidu Rtnja na severu, dok je na jugu zelena oaza na ozarenom Ozrenu. Sokograd se nalazi 2 kilometra jugoistočno od centra Sokobanje, na steni iznad kanjona reke Moravice.

    Sokograd je podignut krajem 13. i početkom 14. veka na temeljima rimske tvrđave koja je postojala još u periodu od 4. do 6. veka. Da je u pitanju srednjovekovno utvrđenje svedoče brojni dokazi: pronađeni su podaci da je Sokograd postojao još u doba Stefana Nemanje, u vreme proterivanja bogumila, kada je prvi put razaran. Takođe se pominje i u biografiji despota Stefana Lazarevića. Utvrđenje je razarano i 1413. godine, u borbama za turski presto koje su se vodile između Bajazitovog sina sultana Muse i odmetnika Hamuz bega.

    sokograd-sokobanja.png
    Sokograd, izvor: Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš

     

    O ovom srednjovekovnom gradu pripovedale su se razne priče. Jedna od njih govori o zabranjenoj ljubavi između kćeri vladara Sokograda, Lepteriji, i sina vladara Vrmdžanskog grada, Župana. Naime, Lepteriju je otac više puta pokušao da odvoji od sina svog životnog neprijatelja, ali je ona jedne noći pobegla iz Sokograda svom dragom. Kako bi sprečio bruku, njen otac je svojim podanicima naložio da je zaustave u toj nameri po svaku cenu, čak i po cenu njenog života.

    U podnožju je Lepterija uhvaćena i usmrćena, a mesto na kome se to desilo danas nosi ime po nesrećnoj devojci. Župan se, nakon saznanja o smrti voljene, ubio skočivši u najdublji vir ledene reke. Ta obala reke Moravice je i danas poznata pod imenom Župan.

    Zavičajni muzej - eksponati iz različitih istorijskih poglavlja

    U ovom zdanju se krije kulturni i istorijski duh ovog podneblja. U pitaju je građevina iz 19. veka, podignuta u srpsko-moravskom stilu. Nekada je ona bila porodična kuća velikog srpskog pisca i diplomate Stojana Živadinovića, a danas se u stalnu postavku muzeja ubraja njegova spomen - soba sa nameštajem i drugim predmetima koji potiču iz prostora u kome je stvarao i živeo, kao i izloženim romanima i zbirkama priča koje je izdao tokom svoje višegodišnje karijere.

    zavicajni-muzej-sokobanja.png
    Zavičajni muzej, izvor: sajt Turističke organizacije Sokobanja

     

    Zbirka Zavičajnog muzeja u Sokobanji raspolaže eksponatima iz oblasti arheologije, etnologije i istorije, od rimskog perioda pa sve do savremenog doba. Pored navedene spomen – sobe, u stalnu postavku muzeja se ubraja i izložba upotrebnih predmeta u koje spadaju delovi nakita, posuđa, oružja, alata kao i kovani novac, koji potiču iz perioda praistorije, antike i srednjeg veka. Tu je i izložba delova pokućstva iz Sokobanje i okoline koji potiču iz perioda od druge polovine 19. veka do prve polovine 20. veka, kao i etno soba sa prezentacijom narodnih nošnji iz ovog kraja i tradicionalnih predmeta za preradu vune i konoplje i izradu odevnih predmeta i drugih upotrebnih predmeta za pokućstvo. 

    Zavičajni muzej je rekonstruisan 2008. godine, a adaptacijom muzeja, pored formiranja stalne muzejske postavke, obezbeđeni su i uslovi za organizovanje različitih muzejskih izložbi i intenzivirane aktivnosti na otkupu potrebnih muzejskih eksponata.

    Ispred muzeja je uređen amfiteatar koji je uporište letnjih književnih večeri, koristi se za održavanje pozorišnih predstava, različitih scenskih nastupa i ostalih kulturnih i društvenih događaja. 

    Na osnovu navedenih znamenitosti, lako se može zaključiti da opština Sokobanja nudi „za svakog po nešto“. Bilo da ste ljubitelj istorije, kulture, narodnih priča, ili pak uživate u obilasku starih sakralnih građevina, Sokobanja će zasigurno zadovoljiti vaše kriterijume i ispuniti sva očekivanja. Nisu za džabe jedni od najčuvenijih srpskih književnika bili njeni posetioci i u istoj „punili baterije“! 

    4829
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana