Za područje

    Generacija Z - novi potrošači i trendseteri

    Članak je pregledalo čak 838+ korisnika
    Mnogo pre nego što je skovan termin „influenser“, mladi su igrali ulogu lidera u stvaranju mišljenja kreirajući i tumačeći trendove. Sada je na sceni nov naraštaj uticajnih osoba - Generacija Z. Ljudi rođeni između 1995. i 2010. godine su pravi digitalni domoroci koji su od malih nogu izloženi internetu, društvenim mrežama i mobilnim operativnim sistemima. Ovaj kontekst je stvorio hiperkognitivnu generaciju koja se oseća „kao kod kuće“ u „uzburkanom moru“ prikupljanja i unakrsnog korišćenja raznoraznih i raznorodnih izvora informacija i spajanja virtuelnih i oflajn iskustava.

    autor: Špela Rogel

    prevod: Tanja Prolić

    Zbog sve tešnje i šire globalne povezanosti, smena generacija bi uskoro mogla da igra još važniju ulogu u određivanju ponašanja potrošača od socio-ekonomskih razlika. Mladi imaju sve veći uticaj na potrošačke navike ljudi svih doba, a samim tim i na ostvarivanje prihoda i njihov odnos prema brendovima.

    Tragajući za istinom

    Potrošačko ponašanje generacije Z je usidreno u jednom cilju: potrazi za istinom.

    Predstavnici generacije Z cene individualni izraz i izbegavaju stereotipe, mobilišu se radi različitih ciljeva i društvenih promena, duboko veruju u delotvornost dijaloga u rešavanju konflikata i poboljšanju sveta te donose odluke na veoma analitičan i pragmatičan način.

    Za razliku od Z-ovaca, generacija milenijalaca, takođe često nazivana "ja generacijom", odrasla je u periodu ekonomskog prosperiteta i stoga je fokusirana prvenstveno na sebe same. Njeni pripadnici su u neku ruku veći idealisti, skloni konfrontacijama i manje spremni da prihvate različite tačke gledišta.

    Gen-Z, za razliku od milenijalaca, sklona je angažovanju radi ostvarenja različitih ciljeva i promena
    Gen-Z, za razliku od milenijalaca, sklona je angažovanju radi ostvarenja različitih ciljeva i promena

    Upoznajte generaciju Z

    Ponašanje svake generacije, naravno, oblikuje kontekst u kojem odrasta i formira se. Za bejbi-bumere rođene tokom i posle Drugog svetskog rata (1940.-1959.), potrošnja je izraz ideologije. Generacija X (rođena između 1960.-79.) njome izražava svoj status, a milenijalci (rođeni između 1980.-94.) prvenstveno žele da uživaju u iskustvu.

    Za generaciju Z, kao što se vidi iz mnogobrojnih i raznorodnih istraživanja, glavni podsticaj za potrošnju je potraga za istinom, kako ličnom tako i društvenom. Ova generacija odbacuje uniformnost, a njena potraga za autentičnošću generiše veću slobodu izražavanja i veću spremnost da razume različitost.

    Izražavanje individualnosti

    Za predstavnike generacije Z je ključno da budu u stanju da testiraju moduse lične nezavisnosti da bi naposletku bili u stanju da oblikuju sopstveni individualni identitet. Rodna fluidnost je možda najelokventniji odraz njihovog nedefinisanog identiteta, ali daleko od toga da je jedini. Mnogo više od prethodnih generacija zanimaju ih ljudska prava, rasna i etnička pitanja, ekologija, pitanja održivosti i efikasnosti korišćenja resursa i druge slične teme.

    Ova generacija odbacuje uniformnost, a njena potraga za autentičnošću generiše veću slobodu izražavanja i veću spremnost da razume različitost
    Ova generacija odbacuje uniformnost, a njena potraga za autentičnošću generiše veću slobodu izražavanja i veću spremnost da razume različitost

    Prihvatanje različitih istina

    Predstavnici generacije Z su radikalno inkluzivni. Ne prave razliku između prijatelja koje upoznaju na mreži i prijatelja u fizičkom svetu. Korišćenjem mobilnih tehnologija, oni se stalno kreću u virtuelnim zajednicama u kojima se povezuju sa ljudima različitog ekonomskog porekla i nivoa obrazovanja oko zajedničkih interesa i uverenja.

    Razumevanje različitih istina

    Generacija Z želi manje konfrontacije i više dijaloga. Odbacuju stereotipe i prihvataju različita mišljenja i stavove, kako u krugu porodice i prijatelja, tako i šire. Sposobni su za pragmatičan dijalog sa pojedincima i institucijama (kao što su religiozne) koje nisu u skladu sa njihovim ličnim vrednostima i uverenjima. Umesto da ih potpuno napuste, radije se trude da iz njih izvuku ono što smatraju smislenim.

    Predstavnici generacije Z imaju više razumevanja za greške i manjkavosti kompanija. Za razliku od prethodnih naraštaja, na primer, ne očekuju da se na njihove žalbe odgovori istog dana.

    Za mlade ljude koji su uvek i svuda na mreži, ne postoji granica između veba i stvarnog sveta
    Za mlade ljude koji su uvek i svuda na mreži, ne postoji granica između veba i stvarnog sveta

    Otkrivanje istine

    Pripadnici generacije Z, koji imaju na raspolaganju obilje informacija, pragmatičniji su i analitičniji u svojim odlukama nego njihovi prethodnici. Žele da znaju šta se dešava oko njih i da imaju kontrolu nad svojim životima. Ova generacija samoukih ljudi više voli da upija znanje na mreži nego u tradicionalnim obrazovnim institucijama. Odrastali su u vreme kada je svet tresla velika ekonomska kriza koja je pred ljude na svim meridijanima postavljala mnoge izazove.

    Zbog svih ovih okolnosti, generacija Z je manje idealistična od milenijalaca. Svesni su potrebe da štede za budućnost, a stabilnost zaposlenja im je važnija od visoke plate. Od samog početka karijere pokazuju sklonost ka redovnim oblicima zapošljavanja i izbegavaju netipične, samostalne i fleksibilne oblike rada, što je u velikoj suprotnosti sa prethodnim generacijama.

    Smena generacija je jedinstvena prilika i izazov za kompanije

    S obzirom na opisane karakteristike i ponašanje nove generacije potrošača, preduzeća bi trebalo da se fokusiraju na sledeća tri cilja:

    • potrošnja kao pristup, a ne kao vlasništvo;
    • potrošnja kao izraz individualnog identiteta;
    • etička potrošnja.
    Zajedno sa tehnološkim napretkom, najnovija smena generacija menja potrošački pejzaž na način koji prevazilazi sve poznate i oprobane društveno-ekonomske okvire i proteže se dalje od generacije Z i prožima čitavu demografsku piramidu.

    To predstavlja jedinstvenu priliku za transformaciju preduzeća koja treba da preispitaju kako da potrošačima osiguraju dodatne vrednosti, uravnoteže obim i vrstu svoje proizvodnje sa personalizacijom i – više nego ikada – zaista ispune ono što obećavaju: radnu, društvenu i ekološku etiku.

    Potrošnja kao pristup, a ne vlasništvo

    Pragmatična i realistična generacija Z očekuje pristup širokom spektru informacija pre kupovine. Oni analiziraju ne samo proizvod već i sam čin kupovine.

    Sama potrošnja takođe dobija novo značenje. Za generaciju Z - a sve više i za starije - potrošnja znači pristup proizvodima ili uslugama, a ne nužno vlasništvo nad njima. Neograničen pristup robi i uslugama (transportne usluge, video-strimovanje, razne veb i mobilne aplikacije, itd.) stvara vrednost. Proizvodi tako postaju usluge, a usluge povezuju potrošače. Sa druge strane, istraživanja pokazuju da nove generacije sve manje žele da poseduju stvari i žele da se od „vlasnika“ pomere ka ulozi „korisnika”.

    Pragmatična i realistična generacija Z očekuje pristup širokom spektru informacija pre kupovine
    Pragmatična i realistična generacija Z očekuje pristup širokom spektru informacija pre kupovine

    Kako saradnička potrošnja (ekonomija deljenja, ekonomija ko-upotrebe: najpoznatiji primer je Uber) sve više raste, ljudi na nju počinju da gledaju kao na način za generisanje dodatnog prihoda (čime se stvara tzv. „gig-ekonomija“, koju nazivamo i platformska ekonomija, ekonomija deljenja ili ekonomija na zahtev (najpoznatiji primer su frilenseri). Drugi aspekt takozvane gig-ekonomije uključuje potrošače koji koriste postojeće odnose sa preduzećima kako bi ostvarili dodatni prihod tako što će privremeno raditi za njih.

    Proizvođači automobila, na primer, iznajmljuju vozila direktno potrošačima i isto vozilo prodaju 1.000 puta umesto 1.000 komada. Kompanije za sportsku opremu obezbeđuju pristup opremi, uputstvima/aplikacijama za obuku i pristup zajednici istomišljenika.

    Slično tome, kompanije koje se bave tradicionalnim proizvodima trebalo bi da razmotre stvaranje platformi za proizvode, usluge i iskustvo koje povezuju kupce sa brendovima. Kompanije koje su u prošlosti bile definisane proizvodima trebalo bi da preispitaju svoje modele prodaje i načine stvaranja dodatnih vrednosti, uspostavljajući direktniji odnos sa potrošačima i nove kanale distribucije.

    Potrošnja kao izraz individualnog identiteta

    Srž generacije Z je manifestacija individualnog identiteta. Za njih je potrošnja način samoizražavanja – za razliku od, na primer, kupovine ili nošenja brendova da bi se prilagodili normama određene društvene grupe. Potrošači ne samo da su željni personalizovanih proizvoda, već su i spremni da plate više za proizvode koji naglašavaju njihovu individualnost i podržavaju način razmišljanja, odnosno, svrhu ili ciljeve sa kojima se ti potrošači identifikuju.

    I evo još jedne vrlo uočljive činjenice: predstavnici generacije Z cene brendove koji ne prave razliku između proizvoda za muškarce i žene. Za većinu brendova ovo je zaista sasvim novo saznanje.

    Međutim, iako imaju velika očekivanja od personalizacije, potrošači iz ove grupe još uvek nisu u potpunosti spremni da dele lične podatke sa preduzećima.

    Kako onlajn i oflajn svet postaju sve više isprepleteni, potrošači više nego ikada očekuju da im proizvodi i usluge budu dostupni bilo kada i bilo gde, tako da višekanalni marketing i prodaja moraju da dostignu novi nivo. Za potrošače koji su uvek i svuda na mreži, ne postoji granica između veba i stvarnog sveta.

    Kako svet na vebu i van njega postaje sve više i više isprepleten, potrošači više nego ikada očekuju da im proizvodi i usluge budu dostupni bilo kada i bilo gde
    Kako svet na vebu i van njega postaje sve isprepleteniji, potrošači više nego ikada očekuju da im proizvodi i usluge budu dostupni bilo kada i bilo gde

    Kompanije danas koriste naprednu analitiku da poboljšaju svoje uvide u podatke o potrošačima, tako da se nezadrživo ulazi u eru marketinga usredsređenog na jednu osobu (personalizovanog marketinga).

    Podaci o kupcima koje kompanije već dugo prikupljaju i čuvaju sada su od nemerljive strateške vrednosti. Vodeće kompanije bi stoga trebale da što pre definišu strategije baratanja podacima koje će ih pripremiti za razvoj poslovnih uvida prikupljanjem i tumačenjem informacija o pojedinim potrošačima uz zaštitu privatnosti podataka.

    Poslednjih decenija, preduzeća i trgovci na malo ostvarivali su profit kroz ekonomiju obima. Sada će možda morati da uvedu drugačiji tržišno-poslovni model koji se fokusira na obim dok se prilagođava određenim grupama kupaca, pa čak i pojedinačnim najlojalnijim kupcima.

    Ne samo marketing, već i lanac snabdevanja i proizvodni procesi će morati da postanu agilniji i fleksibilniji.

    Etički zasnovana potrošnja

    Potrošači sve više očekuju da svaki brend otvoreno zauzima određene stavove. Ne traži se politički korektan odnos prema širokom spektru tema - bitno je da kompanija izabere konkretna pitanja ili pokrete koji su važni za brend i njegove kupce i ima šta da kaže o njima.

    Mlađi potrošači ne prave razliku između etike brenda, kompanije koja ga poseduje i mreže partnera i dobavljača. Postupci kompanije moraju odgovarati njenim idealima, a ovi moraju prožimati ceo lanac zainteresovanih.

    Mnogo više od prethodnih generacija zanimaju ih ljudska prava, rasna i etnička pitanja, ekologija, pitanja održivosti i efikasnosti korišćenja resursa i druge slične teme
    Mnogo više od prethodnih generacija zanimaju ih ljudska prava, rasna i etnička pitanja, ekologija, pitanja održivosti i efikasnosti korišćenja resursa i druge slične teme

    Potrošači generacije Z su uglavnom obrazovani i odlično upoznati sa brendovima i njihovim poreklom, aktivnostima i istorijatom. Kada nisu, znaju kako da brzo dobiju informacije i razviju svoje gledište. Na primer, ako brend oglašava različitost, ali ne praktikuje raznolikost u svojim redovima, ova kontradikcija će vrlo brzo biti uočena.

    Ovaj stav zapravo dele sve generacije. Potrošači pokušavaju da kupuju proizvode od kompanija za koje veruju da se ponašaju i posluju etički i nastoje da znaju poreklo svega što kupuju - gde je napravljeno, od čega je napravljeno i kako je napravljeno.

    Većina kupaca odbija da kupi robu od kompanija uključenih u etički upitne prakse. Preporuke prijatelja su i dalje najpouzdaniji izvor za učenje o proizvodima i brendovima...

    Sve su ovo izuzetno važni podaci za svaku kompaniju. Dobra vest je da su potrošači - posebno generacija Z - tolerantni prema brendovima koji ispravljaju svoje greške. Sticanje poverenja potrošača je posebno izazovno za velike korporacije, jer većina ljudi smatra da su veliki brendovi manje etični od malih.

    Predstavnici generacije Z od samog početka karijere pokazuju sklonost redovnim oblicima zapošljavanja i izbegavaju netipične, samostalne i fleksibilne oblike rada.
    Predstavnici generacije Z od samog početka karijere pokazuju sklonost redovnim oblicima zapošljavanja i izbegavaju netipične, samostalne i fleksibilne oblike rada

    U očima potrošača, marketing i radna etika su isprepleteni. Stoga, pored zauzimanja stavova o određenim temama, kompanije moraju da obezbede da se ove pozicije praktikuju, i to kroz čitav lanac zainteresovanih i učesnika.

    Između ostalog, kompanije treba dobro da razmisle o izboru influensera koji predstavljaju njihove brendove i proizvode. Potrošači znaju da neke kompanije sponzorišu uticajne ljude, posebno one sa velikim brojem pratilaca. Oni veruju uticajnijim ljudima sa kojima imaju bliže veze - na primer, ljudima na Instagramu sa 5.000 do 20.000 pratilaca.

    Marketing u digitalnom dobu postavlja sve složenije izazove, budući da tržišni kanali postaju sve iscepkaniji i stalno se menjaju. Najnovija smena generacija donosi mnoge izazove kompanijama, kao i atraktivne mogućnosti. I zapamtite: prvi korak u korišćenju svake prilike je da budete otvoreni za nju.

    Promena je izazov i prilika
    Promena je izazov i prilika

    Otvoreni za nove mogućnosti!

    Mladi su uvek bili oličenje društvenog duha svog vremena i snažno uticali na trendove i ponašanja. Uticaj generacije Z – prvog naraštaja digitalnih domorodaca – postaje sve jači, a potraga za istinom je u centru pažnje takvih potrošača. Tehnologija obezbeđuje izuzetan nivo povezanosti, pa smena generacija postaje sve značajnija i ubrzava tehnološke trendove. Za kompanije, smena naraštaja donosi mnoge izazove, ali i atraktivne mogućnosti. Dakle, ne zaboravite: prvi korak u korišćenju svake prilike je da budete otvoreni za nju.

    838
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana