U nastavku:
Klasična ciglena kuća, ali nešto drugačija
Prelepa, klasična kuća od cigle arhitekte Davida Chipperfielda, iako građena tradicionalnim materijalima, izgleda moderno i savremeno. To je zbog čistih linija i apstraktnih volumena koji zgradi daju izvesnu misterioznost.
Na spratu, okrenuta ka putu, fasada je potpuno zatvorena, dok je prizemlje sasvim otvoreno prema vrtu u koji se stiže preko terasa i panoramskih prozora. Pored klasične fasade, ukras kuće su staze i prilazi popločani ciglom, a od njih je izgrađeno i stepenište. Ova kuća je pravi dokaz toga koliko fasada od opeke uvek može biti aktuelna i elegantna bez obzira na promene trendova, stilova i ideja.
Crna cigla
Ako se ne libite odmerene drskosti te želite da iskažete svoj stav već na prvi pogled, odlučite se za modernu verziju klasične crvene cigle - za crnu opeku. Takva fasada će se, nesumnjivo, izdvojiti u svom okruženju, ali istovremeno delovati iskreno i mirno, jer je cigla prirodni materijal sa prelivima svetlih i osenčenih delova. Fasada od crne cigle će stoga izgledati nešto sivlje tokom sunčanih dana nego kišnih i maglovitih.
Crne cigle su odličan izbor ako želite da istaknete svoj dom, a u isto vreme ga suptilno prepletete s okolnim kućama. Slovenački biro Arhitektura d.o.o. osmislio je kombinaciju sa drvenim prizemljem, stvarajući tako dobar kontrast tamnog i hladnog materijala sa svetlim i toplim.
Siva cigla
Ako vam klasična crvena cigla deluje suviše predvidivo, a crnu smatrate monotonom, siva opeka bi mogla biti odlična alternativa. Bezbroj nijansi i prelaza tonova pruža zaista mnogo mogućnosti: od vrlo svetle (skoro bele) do skoro crne. Siva cigla je često bolji izbor od klasične crvene, pošto je približnija, zapravo bolje se slaže sa bojama okolnih zgrada koje su uglavnom od sivih ili belih maltera ili betona. Takva ciglena kuća se posebno dobro uklapa u okolni kontekst.
Moderna arhitektura i farbane cigle
Uz primere upotrebe sive i crne opeke, svakako je vreme i za treću opciju - za belu ciglu. Bela opeka je izuzetno elegantna i savršena za nešto manje prostorije, čiji zidovi moraju ostati svetli kako bi optički izgledali što veći. Bela cigla je, s druge strane, mnogo raznovrsnija od belih zidova. Ima specifičnu teksturu, tu su i spojevi između pojedinačnih cigli... Sve ove karakteristike opeke unose teksturu i raznolikost u prostor umesto jalovih belih zidova.
Cigla i izrada reljefa
Iako, manje-više, svi poznaju i navikli su na klasičan redosled postavljanja cigli, upravo zato često gube iz vida to da je ona zato vrlo „zahvalan“ građevinski materijal – dozvoljava poigravanje načinima i varijantama rada, pa se slobodno može reći da koliko ima matematičkih kombinacija toliko ima i opcija. Opeka se može ređati horizontalno, vertikalno, dijagonalno, kružno, u uvučenim ili isturenim redovima, u „špic“ – kako god da smislite, a pri tom i svaka strana fasade može biti drugačija. Dobar primer toga kakav se reljef može napraviti ciglom je ISL fondacija u Maroku, gde su pojedinačni delovi zgrade i spolja, vizuelno odvojeni raznim šarama izvedenim rasporedom opeke na betonskoj podlozi.
Cigla kao jedini građevinski materijal
Opeka se obično koristi kao fasadna obloga. Zapravo, sam izraz „fasada od cigle“ jasno govori da nije u pitanju noseća konstrukcija, već oplata. Roeselare Architects je projektovao kuću koja je cela od cigala - pored fasade ima i cigleni krov i zidanu terasu. Pojedinačni delovi su tek naznačeni upravo različitim slaganjem opeke - horizontalno na fasadi i vertikalno na terasi.
Zasebna terasa
Opeka je materijal koji se može koristiti i za druge objekte na imanju, a ne samo za kuću. Od nje se može izgraditi vrlo lep paviljon koji će vas štiti od pogleda komšija i predstavljati privatni kutak u dvorištu. Možete se poigrati raznim načinima ređanja i stvarati manje ili više zaklonjena mesta, koja se otvaraju ka lepšem okruženju sa divnim pogledom i zatvaraju prema putu ili ulici. Ako hoćete možete ih bogato ozeleniti i učiniti prijatnim čak i za letnje čitanje u hladu.
Fasada od šupljih cigala
Iako se cigle obično slažu tako da se dobije pun zid, postoje i drugi načini zidanja. Ostavljanjem minimalnih razmaka između cigli, može se napraviti prelepa fasadna mreža koja deluje dvojako: propušta dnevnu svetlost u unutrašnjost, a noću obrnuto, rasveta „izlazi“ iz kuće na ulicu, opet kroz istu mrežu. Ovakva fasada od cigle je savršena za one delove kuće koji su okrenuti ka ulici ili putu, jer unosi svetlost u prostoriju, a istovremeno nudi privatnost.
Fasada od opeke sa naglašenim fugnama
Element koji se često zanemaruje kod ciglenih fasada, iako bez njega nema ni zidanja, jesu spojevi između cigala. Ovde postoji najmanje onoliko varijacija koliko ima opcija slaganja cigli. Fugne mogu biti standardne, odnosno širine nekoliko milimetara, premda može da se gradi skoro bez njih, tako da cigle budu u direktnom kontaktu jedna sa drugom, a mogu se i naglasiti.
Na slici kuće koju su osmislile arhitekte studija Tham & Videgård Architects jasno se vidi upravo ovakav način fugovanja, kada se malteriše i više od neophodnog te time fugne postaju vodeći vizuelni element na fasadi. Premda je kuća od crvene cigle, iz daleka izgleda kao građevina sa belom fasadom i crvenim akcentima, jer su fugne vrlo široke, a samim tim i najuočljivije. Tek kada se posmatrač sasvim približi, shvata da je njen glavni građevinski materijal zapravo klasična cigla.
Dekorativna cigla
Važno je istaći da se danas u dosta slučajeva opeka koristi samo za dekoraciju, ali ne i kao građevinski materijal. Tu ulogu preuzima ili drugi sloj cigle u unutrašnjosti ili armirani beton, a u nekim slučajevima i drvo. Ako cigla nije noseći element, već ima ulogu završnog premaza, to stvara nešto više slobodnog „manevarskog“ prostora pri komponovanju i ugradnji. Jedan takav primer je fasada Delfino iz Lozane, gde cigle ređane kao „riblja kost“ ističu belo omalterisanu kuću i suptilno upućuju na ulaz u nju.
3D fasada od cigle
Sve ovo su klasične, jednostavne fasade od cigle, premda svakako ima i nešto malo smelijih i neobičnijih primera. Jedan takav je 3D ciglena fasada. 3D fasada od cigle je prikaz pustinjske dine i stvara neverovatan osećaj dubine. Ovaj efekat se postiže senkama koje nastaju usled uvučenih i izvučenih položaja redova cigli, odnosno, pozicioniranja izvan zidne ravni. Cigle u gornjem redu, koje su izbačene, bacaju senke na one u donjem, pa cela fasada izgleda dinamično i slikovito.