Za područje

    Vojvodina „u malom'': Bačka Topola donosi duh Panonske ravnice

    Članak je pregledalo čak 5681+ korisnika
    Bogata vojvođanska istorija, kultura i tradicija oslikavaju se u narodnim običajima, nošnji, pesmama, gastronomiji, ali najviše u znamenitostima koje ovu pokrajinu na severu Srbije čine toliko autentičnom. Pojedine opštine na njenoj teritoriji vrlo slikovito prikazuju kako je život Vojvođana izgledao kroz viševekovnu istoriju te se pogledom na njihove atrakcije vraćamo u period austrougarskog plemstva i bogatih salaša na kojima je život bujao. Jedna od takvih opština je nesumnjivo Bačka Topola, za koju se može reći da predstavlja Vojvodinu „u malom“.

    Tekst: Tanja Prolić

    backa-topola.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola

    Da li ste znali da se na teritoriji opštine Bačka Topola nalazi termalna banja čije je jezero ispunjeno lekovitom vodom roze boje? Da se u Bačkoj Topoli nalazi najviša katolička crkva u Srbiji s tornjem visokim 72,7 metra? Ovo su samo neke od zanimljivosti koje su povezane s ovom opštinom smeštenom u Severnobačkom okrugu.

    Rimokatolička crkva Pohođenje Blažene Djevice Marije

    Rimokatolička crkva, Pohođenje Blažene Djevice Marije je najimpozantnija građevina u Bačkoj Topoli. Toranj je visok 72,7 metra, zgrada duga 71 metar, a širina u transeptu je 35 metara. Crkva je izgrađena na brdu, gde je pre nje stajala jedna manja iz XVIII veka, pa do 1904. godine. Crkva Pohođenje Blažene Djevice Marije je od 1906. godine u službi vernika. Planove je uradio Ferenc J. Rajhl, a vrlo interesantno je to što su prilikom izgradnje stubova koristili armirani beton. Crkva je ukrašena slikama, vitražima i drvenim konstrukcijama čiji su autori ondašnji poznati umetnici. Osim toga, orgulje i sat na crkvi su, takođe, napravili poznati stručnjaci. Ispod oltara je grobnica porodice Krai, koja je nekada živela u susednom kaštelu (današnjem Muzeju opštine Bačka Topola).

    pohodjenje-blazene-djevice-marije.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola; rimokatolička crkva

    Pravoslavna crkva Sv. Proroka Ilije

    Posle prvog svetskog rata je osnovana bačko-topolska pravoslavna parohija. U početku su se bogosluženja služila u sali Građanske škole sve do 1932. godine kada je završena izgradnja crkve, koja je sadašnji Svetosavski dom. Dolaskom Petra Dimitrijevića za paroha bačko-topolskog, počinje organizovan rad na podizanju Crkve i parohijskog stana. Crkva posvećena Svetom proroku Iliji sagrađena je i osveštao ju je 1940. godine episkop bački Irinej. Ikonostas je drveni, delimično rezbaren. Zidno slikarstvo je novijeg datuma, a radove je izvodilo više umetnika u periodu od 1993. do 1998. godine kada je hram generalno obnovljen.

    pravoslavna-crkva-svetog-proroka-ilije.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola; pravoslavna crkva Sv. Proroka Ilije

    Kalvarija

    Najviša tačka grada Bačke Topole je Kalvarija na kojoj se nalazi jedna kapela sa skupinom kipova. O Kalvariji nema dovoljno podataka, odnosno izvornih dokumenata. Grupa skulptura Golgota podignuta je 1797. godine zahvaljujući Palu Bakaiju. U drugoj polovini XIX veka su podignuti stubovi stacija, polukružno postavljeni oko spomenika. S brda Kalvarije se vidi celo naselje. 

    kalavarija-backa-topola.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola;  Kalvarija

    Zavičajni dom - primer tipične panonske trodelne kuće

    U pitanju je tipičan reprezent panonske trodelne kuće. Sagrađena je u 19. veku, tačnije 1843. o čemu svedoči tavanska greda ćuprijača na kojoj je urezana godina. Predstavlja značajan kulturni spomenik Bačke Topole koji je za posetioce otvoren 1986. godine kao prva etno-kuća u Vojvodini. Ona na najbolji način prezentuje tradicionalnu arhitekturu ovdašnjeg stanovništva počevši od detaljnih formi do životnog prostora. 

    zavicajna-kuca-backa-topola.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola, Zavičajna kuća

    Pripadala je porodici Morvai koja je gazdovala na četrdeset jutara zemlje. Podignuta je od naboja kao dvoslivna trščara, istaknuto ispuštene strehe koja je prilikom obnove 1926. godine pretvorena u nisko ograđen trem sa drvenim stubovima, ukrašenim rezanom drvenom profilacijom smeštenom sa obe strane stubova ispod arhitravne grede. Sastoji se od ulaza sa kuhinjom i dve sobe. Kuhinja je bila komunikativno jezgro sa funkcionalno izdvojenim pododžakom sa bancima, za pripremu obroka i loženje peći u sobama. Ostale dve sobe su nazivane stražnjom sobom za svakodnevni boravak i „čistom“ sobom. Ovaj naziv prostorija je dobila pošto se koristila samo za prijem gostiju, prilikom veridbi ili smrtnih slučajeva te je uvek bila nameštena. Zidovi su bili okrečeni u belo i ukrašeni bogatom cvetnom bordurom, a taj isti motiv vidljiv je i na tavanici između plavo ofarbanih greda. Zahvaljujući tome soba odaje utisak izobilja i raskoši. U njoj je bio smešten „tulipanski“ sanduk u kojem se nalazio miraz.

    Nameštaj se datira sa prekretnice XIX i XX veka. Deo etnoloških predmeta je sačuvan, a deo poklonjen. 

    Nekada je njena ulična fasada imala dva mala prozora sa žaluzinama, daščani zabat i malu kapiju sa motivima sunčevih zraka. Izmenama su povećani mali prozori sa šalukatrama na čeonoj strani, daščani zabat je zamenjen zidanim, a promene su vidljive i na ulazima i kapijama sa ulice. 

    Ova građevina otvorena je za posetioce.

    Kolarsko-kovačka radionica – spomenik zanatstva severne Bačke

    U pitanju je građevina koja datira iz XIX veka i svedoči o dugoj tradiciji kovačkog i kolarskog zanata u Bačkoj Topoli. Upravo po ovim zanatima je Bačka Topola bila poznata diljem Vojvodine. Majstori iz ove opštine su tvorci posebnog tipa zaprežnih kola, takozvane topolske kočije koja je bila karakteristična zbog svojih gvozdenih ukrasa. 

    spomenik-zanatstva-severne-backe.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola, Kolarsko-kovačka radionica

    Kako su prilikom izrade kola kovači bili zaduženi za metalne, a kolari za drvene delove, radionice su najčešće bile podeljene na dva dela što je slučaj i sa ovom koja danas predstavlja svojevrsni muzej zanatstva. Veliki značaj građevine leži u tome što su ovi zanati izumrli, a obiman i vredan izložbeni materijal posetioce vraća u XIX vek i period kada je rad zanatlija izrazito poštovan. 

    U pitanju je kolarsko-kovačka radionica koja je pripadala braći Egri, veoma cenjenim majstorima ovih zanata u Bačkoj Topoli ali i šire. Objekt je građen opekom u stilu eklektike, kao prizemna zgrada pravougaone osnove, a pokrivena je biber crepom. 

    U radionici je izložena obimna zbirka alata i primeraka gotovih proizvoda i dostupna je posetiocima. Tu su kolski okovi, ograda od kovanog gvožđa, kolarska tezga, različite vrste točkova. Posetioci mogu videti i kovački meh i peć za žarenje, ali i dobro očuvanu crnu kočiju. 

    Kaštel Krai – Gradski muzej jedinstvene, sveobuhvatne postavke

    Kaštel barona Pal Kraija podignut je 1802. godine u baroknom stilu. Ova građevina predstavlja prvu kuću spratnicu u opštini Bačka Topola, ne računajući katoličku crkvu. Danas se na spratu nekadašnjeg kaštela Krai nalaze Gradski muzej i Zavičajni arhiv, dok su u prizemlju galerija i sala za venčanja. 

    kastel-krai.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola, Kaštel Krai

    Muzej Bačke Topole je osnovan u septembru 2002. godine kao ogranak Gradskog muzeja Subotice. Obuhvata zavidnu muzejsku postavku od kojih su stalne: arheološka izložba, spomen-soba uvaženog bačko-topolskog lekara i humaniste Janoša Hadžija, biblioteka arhitekte i etnologa dr Imrea Harkaija. 

    Kada je reč o arheološkim artefaktima izloženim u muzeju, oni obuhvataju predmete sa područja Bačke Topole: kamena oruđa i koštani nakit iz perioda neolita, keramičke posude iz sarmatskih grobnica, noževe, koplja i strele Avara, grnčariju iz bronzanog doba i druge značajne predmete koji pripadaju i  srednjem veku. 

    Osim toga, u muzeju je prikazan i živi svet s obala Krivaje, umetnička i književna dela vezana za ovu opštinu, dok se u spomen sobi lekara Hadžija nalazi njegova medicinska oprema i drugi predmeti koji predstavljaju njegovu zaostavštinu. Prema tome, posetioci ovog muzeja mogu uživati u sveobuhvatnoj postavci prirodnjačke, arheološke, zavičajne, književne i umetničke zbirke. 

    Muzej konjarstva u Zobnatici – oblik zgrade koji prati osnovni motiv 

    Na oko pet kilometara od Bačke Topole nalazi se ergela Zobnatica, u okviru istoimenog poljoprivredno-turističkog kompleksa. Ergela ima tradiciju odgoja rasnih konja dugu više od dva veka. Osnovana je davne 1779. godine pod pokroviteljstvom Bele Vojnića čija je osnovna namera bila da oformi konjarsku oazu na Balkanu. 

    muzej-konjarstva.png
    Muzej konjarstva; izvor: Wikipedia/foto: Vanilica

    Na prostoru ergele nalazi se tematski i koncepcijski specijalizovana muzejska ustanova, jedinstvena u našoj zemlji i osnovana 1896. godine. U pitanju je muzej konjarstva čiju delatnost podrazumeva prikupljanje i prezentacija predmeta i dokumenata iz oblasti konjarstva i konjičkog sporta u saradnji i pod stručnim nadzorom Istorijskog arhiva i Gradskog muzeja Subotice. 

    Muzejsku postavku čine razne vrste dokumentacione građe, karte, trofeji, slike i priznanja, ali i drugi artefakti koji su u dodiru sa istorijatom uzgoja konja i konjičkih sportova. Kroz stalnu postavku Muzeja konjarstva posetioci mogu pratiti period od nastanka ergele, konjičku opremu od rimskog doba, značajne akte koji su uticali na sudbinu konjarstva. Mogu se videti i preparirane životinje, kočije i drugi predmeti. 

    Međutim, ono što je možda najupečatljivije u vezi s ovom građevinom je njen oblik. Naime, sagrađena je u obliku potkovice i zauzima površinu od 450 kvadratnih metara. Čini je prizemni hol i galerija koja se prostire unutrašnjim obodom građevine.

    Celokupan poljoprivredno-turistički kompleks Zobnatica centar je konjarstva i konjičkog sporta. Osim ergele i Muzeja konjarstva tu nalaze se i hipodrom, umetnička galerija osnovana 1995. godine sa prodajnim izložbama, hotel sa četiri zvezdice i depandans smešten u kaštelu porodice Terlei iz XIX veka. 

    Vetrenjača - spomenik mlinskoj industriji

    Na samo kilometer od Bačke Topole, u neposrednoj blizini Zobnatičkog jezera, nalazi se jedina preostala vetrenjača u ovoj opštini. Naime, krajem XIX veka su se u Bačkoj Topoli koristile čak četiri vetrenjače, a stanovnici su mleli u njima žito i kukuruz do 1969. godine. 

    vetrenjaca-backa topola.jpg
    Izvor: Opština Bačka Topola; vetrenjača

    Preostala vetrenjača svrstana je u grupu tipičnih vojvođanskih vetrenjača sa četiri etaže. Krajem 1980-tih godina je sa prvobitne lokacije „preseljena” na obalu jezera, a od 1987. godine ima muzejsku funkciju. nažalost, trenutno je ovaj spomenik mlinskoj industriji zatvoren za posetioce. 

    Navedene znamenitosti na prostoru opštine Bačka Topola prikazuju sažetu sliku Vojvodine. Posetioci zahvaljujući njima mogu da se upoznaju sa starim zanatima koji su bili razvijeni i cenjeni na ovom prostoru, razvojem konjarstva, mlevenjem plodnog vojvođanskog žita na tradicionalan način, odnosno s običajima, navikama i kulturom žitelja Vojvodine kroz istoriju.

    5681
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana