Za područje

    Idejni zadatak i idejno rešenje

    Članak je pregledalo čak 6275+ korisnika
    Idejni zadatak i na osnovu njega urađeno idejno rešenje objekta je sastavni deo, odnosno, prilog u predinvesticionom konceptu. To je prvi deo sastava projektne dokumentacije. Idejno rešenje se izrađuje po narudžbini investitora, odnosno, projektnom zadatku, uporedo sa izradom predinvesticionog koncepta, ali ako se tako ne napravi, idejno rešenje se može uraditi i zasebno.
    Stručni članak 6275
    idejni zadatak idejno resenje
    Imamo čak 3502 izvođača radova za područje Projektovanje:

    1. Šta je idejni zadatak?

    Idejni zadatak je, laički govoreći, spisak želja naručioca koji arhitekta ili projektant treba da pretvore u prvi, grubi plan budućeg objekta, a koji se stručno naziva idejnim rešenjem. Idejno rešenje je zapravo samo brz, ugrubo skiciran plan kojim se definišu koncept i konture kuće, određuju materijali i uopšteno ocrta konstrukcija objekta, sistem izgradnje, a pre svega - uspostavlja tlocrtna organizacija objekta. Idejno rešenje se zato sastoji samo od nacrta grubih planova pojedinačnih spratova bez definisanih građevinskih slojeva, uglova ili proračuna te obično sadrži dosta skica, vizuelizacija i referenci kako bi klijent lakše zamislio i razumeo polazne ideje za konačni izgled svog budućeg doma.

    Savet stručnjaka iz firme ARHIARHI

    1. Da li biste mogli ovako u nekoliko reči da nam objasnite šta je to idejno rešenje, a da svako može da razume, i ko nije tehnički potkovan?

    Naravno. Idejno rešenje je prvi i osnovni projekt od koga počinje sve. U njemu je dovoljno jednostavno nacrtano, ali i objašnjeno šta to hoćemo a da je u isto vreme dovoljno tehnički kvalitetno da se može sa njim nastaviti dalje. To je najbitniji element u svakom poslu bilo kog inženjera.

    2. Da li nam je potrebno nešto pre nego što počnemo da radimo idejno rešenje? Ili pre nego što kontaktiramo arhitektu?

    Najbolje bi bilo kontaktirati arhitektu i objasniti mu ukratko šta biste vi želeli da sagradite, pošto je svaki projekt poseban i zahteva drugačiju dokumentaciju. I to sve najbolje zna arhitekta. Dakle, ne treba vam ništa unapred. Postoji dokumentacija koju je dobro da imate da bi arhitekti olakšali da on ima podloge po kojima će raditi i da ima zvanična pravila od opštine kako se sme graditi na vašoj parceli. Ali sve to će vam arhitekta lično objasniti kada vi njemu kažete šta planirate graditi. Ja na primer uvek saslušam svakog klijenta i jednostavnim jezikom mu objasnim na način da bilo koja osoba može razumeti, a da ne moramo imati naročito tehničko znanje kao inženjer. I svakom klijentu/investitoru bude onda dosta lakše, jer zna okvirno u glavi zašto i kako radimo u nastavku.

    3. Zašto nam je neophodno idejno rešenje za neki objekt? 

    Bez idejnog rešenja se ne moze nastaviti projekt, jer na osnovu njega mi arhitekti nastavljamo da radimo projekt za građevinsku dozvolu ili izvođenje, koji je klijentu potreban da biste mogli da sagradite željeni objekt. Ovo je prvi dokument koji je potreban, a može se reći i da je ovo najbitniji dokument/projekt koji se radi za neki objekt ili zgradu jer od njegovih osnova/temelja se nastavljaju svi ostali delovi – od unapređenog arhitektonskog projekta za izvođenje, preko projekta konstrukcije i hidrotehnike do na kraju energetskog pasoša. Možemo započeti rad na idejnom resenju i pre nego što klijent nabavi parcelu. U ovoj fazi projektovanja klijent i mi arhitekti kao njegovi tehnički savetnici/partneri, određujemo najbitnije stavke projekta. Počinjemo od toga sta je tačno potrebno napraviti – najbitnija stvar je bioritam upotrebe ovog novog prostora koji pravimo. To sad varira od potreba klijenta, vrste objekta, njegove velicine (gore, dole, levo i desno), kako stoji u odnosu na susedne objekte i parcele, kako je povezan na ulice i komunikacije, i jos mnogo faktora. Tokom razrade idejnog rešenja radimo uporedo i klijent i mi arhitekte. Klijent redovno doprinosi idejama i željama kako će se prostor koristiti i upotrebiti. A mi arhitekti smo tu ključni da mu pomognemo da se to uradi profesionalno i tehnički pismeno/čisto/precizno. Svaki element koji ubacujemo u projekt preispitujemo više puta da li možemo nekako bolje i praktičnije da formiramo prostor, da on ispadne što komforniji i upotrebljiviji. Od početka saradnje do pakovanja idejnog rešenja konstatno proveravamo kvalitet projekta i pretpostavljamo moguće probleme koji bi mogli kasnije da se dese i unapred ih sprečavamo. Na primer, znamo kako da pomerimo stubove ili zidove tako da je statika zadovoljena i da, ukoliko je u pitanju zgrada od šest spratova, onda moramo takodje da pretpostavimo dobre pozicije za mokre čvorove i kuda će instalacije da prolaze, jer time ćemo uštedeti mnogo i novca i vremena tokom izgradnje. Ovo su razni elementi o kojima mi arhitekti razmišljamo tokom celog procesa dok crtamo projekt prema željama klijenta. Mi svaku želju ispunimo u tehnički kvalitetnom i komfornom obliku da bi se kasnije mogao objekt koristiti.
    Na primer, kod nas u ArhiArhi, svaki projekt počnemo tako sto saslušamo detaljno klijenta kako je zamišljen po njemu projekt. Onda napravimo nekoliko tehničkih crteza i varijanata. Pošto spakujemo crteže i odštampamo ih, sednemo sa klijentom. Svako uzme po jednu grafitnu olovku i detaljnije prodiskutujemo kako ćemo nastaviti sa projektom.Tako i mi vidimo kako klijent razmišlja i u kom pravcu ide. A takođe i klijent dođe bolje do izražaja, jer ima pred sobom tehnički čitak crtež i u ruci olovku kojom može slobodnije i jasnije da se izrazi sta on to želi. A svo vreme smo pored mi kao arhitekti da ga vodimo i savetujemo tokom čitavog projekta.

    4. Da li u Srbiji postoje jos neki projekti, pored idejnog rešenja, koje moramo uraditi?

    Postoje, ali nijedan nije bitan koliko i idejno rešenje, jer od IDR-a počinje sve i na njega nastavljamo da gradimo ostale projekte i dokumentaciju koja nam je potrebna ili da bismo dobili gradjevinsku dozvolu ili da bismo izvodili objekt. Ima mnogo elemenata od kojih zavisi koja je sve potrebna dokumentacija za neku zgradu/objekt, pošto postoje četiri kategorije: A,B,V i G. Najjednostavnije rečeno, jeste da kako objekt postaje veći i komplikovaniji tako mu i kategorija raste i potrebno je izraditi još dokumentacije. Nije isto da li radimo objekt koji je zauzima bruto manji od 400 m2 ili veći od 2.000 m2. I stoga je potrebna dodatna dokumentacija. Od toga zavisi i da li je dovoljno da imate samo arhitektu ili su vam potrebni i statičar, hidrotehničar, elektroinženjer, mašinac ili drugi. Ali svi, i to baš svi ti projekti se vezuju na naše prvobitno idejno rešenje i nastavak saradnje i razgovora s navedenim saradnicima može arhitekta sam da obavlja u vaše ime. I zato je IDR jako bitan projekt, jer on započinje sve i na njemu se nastavlja rad, konstantno se vraćajući i proveravajući sa njim da ostaje na putu koji je investitor zamislio. Na primer jednostavan porodični objekt, osim dorađenog idejnog rešenja koje postaje Projekt za gradjevinsku dozvolu (PGD), treba još da ima i Energetski elaborat (EE). I to je to. Ovo je potrebna dokumentacija da bi se mogla dobiti dozvola da se on izgradi. Naravno, može klijent da zatraži i dodatno razne projekte. Najpre se pomisli na PZI - projekt za izvođenje objekta, kojim klijent dobija tačan projekt za svoje majstore i izvođače radova da mogu bez greške i nedvosmisleno da prate uputstva kako da naprave objekt, a takođe i na primer INT projekt enterijera gde se razrađuju unutrašnji detalji od nameštaja, gde tačno postaviti i gde tačno kupiti, do ručno napravljenih kuhinja koje će stolari uraditi prema crtežima koje smo mi uradili. 

    5. Da li u Srbiji postoje neka zakonska ograničenja ili uslovi koji moraju da se ispune prilikom izrade idejnog rešenja? 

    Naravno. Postoje mnogi zakoni koji bliže odredjuju i ograničavaju kako da napravimo projekt koji će opština odobriti da se može izgraditi, kao prvo, ali naravno i, kao drugo, da bude kvalitetno urađen i praktičan za upotrebu budućih korisnika. Nije bitno da li su u pitanju manji stanovi/sobe za studente, ili privatne kuće za porodicu od četvoro ili neka fabrika/laboratorija. Bitno je na kraju da se ispune svi zakonski normativi pri gradnji, da referent odobri projekt svojom pozitivnom kritikom, pa da ga možemo izgraditi. Ovde ima dosta posla koji srećom ne treba da brine klijente, pošto sve ovo posle dugogodišnjeg rada i iskustva mi kao arhitekti znamo, i mi brinemo o tome. Postoje jasni zakoni koliko parking mesta moraju objekti da imaju, ili kolika je najmanja veličina spavaće sobe sa jednim ili dva kreveta, najduža linija bežanja u slučaju požara, požarni sektori, odstojanje od komšije, maksimalna visina slemena i venca, raspon krovne ravni i njenih konstruktivnih elemenata, i drugo – to su neki primeri zakona kojih se mi arhitekti pridrzavamo da koncept budućeg objekta napravimo kao i njegovo Idejno resenje prema zakonskim merama, ali i prema utvrđenim pravilima struke koje je praksa pokazala da su najpraktičnija i oprobana prilikom izvođenja i upotrebe objekta. Na primer - mi arhitekti tačno znamo kakav krov treba napraviti, njegov nagib, broj ravni, konstrukcija, provetravanje i još dosta toga. Ali, zavisno od klijenta, možemo se prilagoditi koliko god možemo a da time obavezno ispunimo zakonske zahteve i pri tome koristeći svoje iskustvo.
    Ima jos dosta elemenata koji se moraju razmotriti ali sve to ide polako svojim tokom dok radimo projekat. I o tome brinemo mi arhitekti. Sa svojim iskustvom mi pravimo i pretpostavljamo Idejno rešenje, da bismo dobili pozitivnu kritiku prilikom našeg zahteva za izdavanje Lokacijskih uslova  - kojima cemo detaljnije odrediti načine na koje ćemo se priključiti na trenutnu opremu na lokaciji i kako su detaljnije grad/opština planirali maksimalne i minimalne vrednosti koje moramo ispuniti za odredjene delove objekta – na primer visinu slemena, visinu venca, visinu trotoara, zauzetost parcele, izgrađenost, i još mnogo toga. Sve to spada u zakonske potrebe koje moramo ispuniti prilikom projektovanja, da bismo od početka sa našim Idejnim resenjem u nastavku razrade projekta dobili dozvolu za gradnju. I možda nastavili sa detaljnijim crtežima za izvodjenje objekta.

    6. Kao stručnjak u oblasti arhitekture, koji je vaš savet za naše čitaoce kada govorimo o izradi idejnog rešenja - zadao što manje glavobolje, kako njima tako i vama, ukoliko vas angažuju? 

    Teško je tačno odrediti kako/šta pripremiti, jer je svaki projekt poseban. Posebni su često i odnosi između investitora, ali takodje i svaka parcela i objekt su različiti, tako da se svakom projektu treba posebno posvetiti i nema tačnih pravila. Ali, jedna od stvari koje mogu znatno da pomognu jeste da, ukoliko ima više investitora, onda oni medjusobno treba da usklade svoje želje i da dodju do zajedničkog rešenja koje arhitekta može onda da pretoči u realnost. Sledeća stavka jeste, ukoliko je moguće, da investitor počne postepeno da preciznije razmatra dizajn samog objekta. Iako to sve možemo i mi arhitekte da uradimo, ipak dobro dođe da se sam klijent oproba da malo dizajnira objekt. Jer kada se nama arhiektima donesu takve skice i ideje onda nam je lakše da “kliknemo” sa klijentom, jer jasnije vidimo ka čemu on teži. To može biti na primer zid s instalacijama, gde se vidi da je klijentu to važno, ali može biti i presek gde su investitori analizirali koliko spratova može da se praktično izvede. Kada arhitekta vidi takve priloge/skice od samog investitora, onda je njemu jasnije šta su tačno njegove želje. Takođe, jako bitno bi bilo da klijent uđe u priču sa predznanjem da se će njegova očekivanja biti ispunjena u najboljem slučaju 90-95% u realnosti. Kada je klijent spreman i svestan toga, onda je lakše doći do finalnog rešenja i zdravog početka u izradi tehničke dokumentacije.

    7. Kako se nastavlja posle idejnog rešenja? Kada klijent prihvati crteže arhitekte i kada sam arhitekta kao tehničko lice potpiše i spakuje idejno rešenje?

    Posle pakovanja idejnog rešenja od strane arhitekte, postoji još nekoliko procesa koji se nastavljaju da bi se dobila gradjevinska dozvola. Od toga da se podnosi zahtev za Lokacijske uslove, do rada na Energetskom pasošu, i do tehnicke kontrole i podnošenja zahteva za Građevinsku dozvolu. I to je u najjednostavnijem slučaju, kada je u pitanju jednostavan objekt za jednu porodicu. Ukoliko je objekt veći i komplikovaniji, potrebno je još mnogo dokumentacije i crteža koje će izraditi stručnjaci iz drugih disciplina, i naravno overiti i potpisati. Ali, za svaki objekt ovo je nastavak rada za koji klijent ne mora mnogo da se brine i ne mora mnogo da u tome učestvuje, pošto smo prethodno vec skupa ustanovili šta možemo napraviti i šta su želje klijenta. Zatim, na osnovu te dokumentacije potrebno je razraditi dalje projekt s time da već ustanovljeno idejno rešenje menjamo samo minimalno. Ukoliko malo povećamo zidove zbog konstrukcije, mi i dalje ostajemo pri tom rešenju. Kada malo pomerimo neki zid da bismo poklopili kanalizacione vertikale, i tu i dalje ostajemo pri istom resenju. Kada razradimo Energetski eleborat, to je i dalje na osnovu rešenja koje smo uradili sa klijentom. A ukoliko je veći objekt, onda klijentu verovatno nije bitno kako su projektant konstrukcije i projektant hidrotehničkih instalacija uradili svoje projekte sve dok se to poklapa sa resenjem koje je prihvaćeno. Bitna je naravno cena kada se uradi predmer i predračun. Ali generalno, manje promene na tehničkim crtežima nisu toliko bitne. 

    8. Da li je za svaki projekt, odnosno objekt potrebno uraditi idejno rešenje?

    Jeste. Za svaki objekt je potrebo uraditi idejno rešenje, od hidroelektrane do male kuće od 60 kvadrata. Jedina razlika jeste to što su ponekad komplikovaniji crteži i sama dokumentacija, ali ona svejedno mora biti napravljana. Na primer, prema idejnom rešenju hidroelektrane zna se kako se ostale stvari projektuju i sinhronizuju. Isto je i sa malim objektom, iako je Idejno rešenje za objekt od 60 kvadrata dovoljno da kada se doradi bude spakovano skupa sa Energetskim elaboratom i predato za Gradjevinsku dozvolu. Uvek ostaje da je Idejno rešenje nezamenjiv osnov za nastavak rada.

    9. Da li je moguće da investitor sam uradi idejno rešenje? I da sam sebi završi proceduru za gradjevinsku dozvolu?

    Jako dobro pitanje, koje verujem da je dobar broj investitora sam sebi postavio. Odgovor je da teoretski može sam investor to da uradi. Ali u praksi je strogo – ne. Iako investitor može svoje želje i skice da uradi i priloži, one i dalje nisu tehnički precizne da bi se moglo na njima nastaviti. Dakle, arhitekta svejedno mora svojom rukom da obavi taj posao. Osim toga, zakoni nalažu da projekt bude uradjen od strane projektanata sa licencom, od strane odgovornog lica koje zvanično podnosi vaš predmet. Ali, koje je takodje dovoljno tehnički upućeno da može u vaše ime da preduzima sve potrebne administrativne korake i da u kontaktu sa nedležnim službama u gradu/opštini sazna šta je tačno potrebno.

    10. Da li biste imali neki savet za buduće investitore/klijente koji ovo čitaju?

    Ima dosta saveta i znanja koja bih mogao da im prenesem, ali najbitnije bi svakako bilo samo jedno – da ne razmišljaju mnogo sami, već da nadju arhitektu sa kojim mogu da “kliknu” kako treba i sa kojim mogu da se jednostavno sporazumevaju. Kada je to uradjeno, to je to, najbitnije je urađeno. Dogovor je napravljen. I polako će se krenuti od crteža i završiti sa ključem u rukama budućeg investitora.

    M.Arch. Vladimir Milošević, ARHIARHI

    2. Šta sadrži idejno rešenje

    2.1. Idejno rešenje uključuje i opis postojećeg stanja

    Idejno rešenje obuhvata popis zemljišnih parcela planirane izgradnje, oznake iz važećeg prostornog plana, opis postojećeg i planiranog stanja. Tekstualni deo opisa trenutnog stanja zahteva i navođenje svih arhitektonskih barijera, objekata kojima je potrebno rušenje, drveća i drugog rastinja koje će morati da se poseče ili presadi radi izgradnje i sličnog. Dobro je i ako idejno rešenje sadrži kratak opis kvaliteta postojećeg prostora – recimo, s kojih tačaka na parceli je najbolji vidik i s tim u vezi kako bi trebalo da budu orjentisani prozori, koji delovi parcele su najbolje osvetljeni, gde je prelepo drvo... Sve je to od velike pomoći arhitekti tokom projektovanja.

    Arhitekti mnogo znači što detaljniji opis parcele koju vi svakako bolje poznajete od njega/nje. Međutim, arhitekta će u svakom slučaju doći i stanje lično dokumentovati.

    2.2. Idejno rešenje uključuje foto-dokumentaciju

    Važno je pre početka rada dobro fotografisati postojeće stanje. Bilo da se radi o praznom placu ili staroj kući koju želite da dogradite ili obnovite, uvek je dobro znati kako sve izgleda pre početka radova. To je takođe važno u slučaju eventualnih sporova sa komšijama, pošto tako mogu da se uporede situacije „pre“ i „posle“. Na kraju, ali ne i najmanje važno, mnogi ljudi žele da imaju takve fotografije postojećeg stanja za uspomenu.

    Foto-dokumentaciju obično priprema arhitekta zadužen za idejno rešenje, budući da mu fotografije okoline pomažu pri planiranju; tako, recimo, videći odakle se pruža najlepši pogled može na tu stranu da postavi veće prozore.

    2.3. Idejno rešenje posredstvom skica

    Arhitekta u fazi razrade projektnog zadatka planira prostore na osnovu brojnih skica i nacrta, a njima zapravo dokumentuje razvoj i razradu svojih rešenja, od inicijalnih do finalnih verzija, koje kasnije prezentuje naručiocu. Uvek je dobro videti sve prošle faze i napuštene odluke koje su dovele do konačnih postavki. Na osnovu ovoga bolje se razume zašto je kuća ispred vas upravo takva kakva jeste. Idejno rešenje projektnog zadatka se stoga obično sastoji od desetine skica koje prikazuju razvoj ideje tokom vremena.

    2.4. Idejni nacrti

    Idejno rešenje najčešće sadrži sledeće grafičke prikaze ili planove: tlocrt situacije u razmeri 1:500 ili 1:200 (u zavisnosti od veličine parcele) i karakteristične IR arhitektonske planove. Ovo poslednje obuhvata tlocrt svih spratova u razmeri 1:100 ili 1:50 i najmanje jedan tipičan poprečni presek kroz zgradu.

    Tlocrt situacije pokazuje lokaciju objekta na zemljištu sa vidljivim osnovnim gabaritima i odstupanjima od granica parcele. Važno je zamisliti gde će zgrada stajati i kako se mogu rasporediti pristupi, pogledi i spoljašnji prostor u zavisnosti od njegove lokacije na parceli.

    Idejno rešenje, takođe, sadrži i karakteristične arhitektonske planove. Međutim, pojedinačne prostorije nisu kotirane niti imaju označenu kvadraturu. Tu su uključeni tlocrti svih spratova (ako ima više istih spratova, dovoljan je jedan tlocrt tipične etaže), sa grubo predstavljenim prikazima prostorija, načinima na koje su one povezane jedna sa drugom i sa spoljnim prostorom, kako su orjentisane prema nebu i sličnim podacima. Obično su tu označeni i krupniji komadi nameštaja i pokućstva kako bi se lakše zamislila veličina i namena prostorija.

    Pored tlocrta, idejno rešenje sadrži najmanje jedan tipski presek kroz objekt (poželjna su dva), koji ilustruje visinske gabarite kuće. Broj potrebnih poprečnih preseka zavisi od vertikalne složenosti objekta.

    2.5. Vizuelizacije su ključne za idejno rešenje

    Danas svako idejno rešenje sadrži gomilu 3D vizualizacija koje realno prikazuju izgled kuće i od velike su pomoći klijentu u razumevanju objekta. Vizuelizacije ne samo da prikazuju samu zgradu, već i njenu povezanost s okolinom – arhitekte obično kažu da se tako ugrubo definiše njena materijalnost.

    Idejno rešenje čine i vizuelizacije koje su danas toliko realistične da ih je teško razlikovati od fotografija
    Idejno rešenje čine i vizuelizacije koje su danas toliko realistične da ih je teško razlikovati od fotografija

    3. Izrada idejnog rešenja

    3.1. Ko radi idejno rešenje?

    Idejno rešenje projektnog zadatka može da uradi investitor, tačnije projektant po dobijenoj narudžbini i to u raznim varijantama. Idejni nacrti se izrađuju u srazmerama koje obezbeđuju sveobuhvatan pregled datih rešenja.

    3.2. Idejno rešenje zahteva blisku saradnju

    Da bi idejno rešenje projektnog zadatka bilo urađeno u skladu sa zahtevima prostornih akata sa jedne strane i željama investitora (naručioca) sa druge strane, izuzetno je važna saradnja projektanta i naručioca u ovoj fazi pravljenja planova. Investitor mora da bude siguran u to šta hoće i sasvim jasan i nedvosmislen u vezi s tim koji su mu životni prioriteti, koliko soba želi, koja mu je veličina potrebna i tako dalje.

    3.3. Idejno rešenje i prostorni akti

    Dobar arhitekta će razmatrati i proučavati prostorne akte već u fazi pripreme idejnog rešenja. Oni uglavnom mogu uticati na lokaciju i spoljni oblik, odnosno, izgled kuće. Na primer: u mnogim slovenačkim gradovima obavezan je dvovodni krov. Ova informacija je ključna, jer bi idejno rešenje sa predviđenim objektom ravnog krova bilo potpuno neprikladno i neizvodljivo. Arhitekta bi stoga nepotrebno gubio vreme.

    Budući da „pravne začkoljice“ mogu da pokvare planove, svaki dobar arhitekta će prvo saznati sve u vezi eventualnih ograničenja još u ovoj fazi izrade idejnog rešenja projekta. 

    Drugi primer: za svaku parcelu, u informacijama o lokaciji, navedeno je koliko mora da bude rastojanje od međe. Ako arhitekta to ne zna, objekt koji isplanira može biti veći, pa to opet neće biti po zakonu.

    4. Idejno rešenje u odnosu prema idejnom projektu

    Glavna razlika između idejnog rešenja projektnog zadatka i idejnog projekta je stepen završenosti planova. Za razliku od idejnog rešenja, idejni projekt sadrži kotirane tlocrte s osnovnim dimenzijama, definisanim i tačno određenim materijalima, definisanim sistemom konstrukcije (na primer, drvene grede sa krovom od talasastog lima - ali bez nabrajanja građevinskih komponenti, kao što je hidroizolacija i slično), a sadrži i podatke o konkretnoj materijalnosti kuće. Opšti izgled, dimenzije, tlocrti i preseci u idejnom projektu se suštinski ne razlikuju od idejnog rešenja, već se obično samo dalje dorađuju i razrađuju u skladu sa željama naručioca i tokom izrade projekta. Dakle, idejni projekt je u suštini, dublje i preciznije definisano idejno rešenje sa numeričkim podacima.

    Izdatak za izradu idejnog projekta toliko je različit da se iznosi međusobno razlikuju i do pet puta!
    Izdatak za izradu idejnog projekta toliko je različit da se iznosi međusobno razlikuju i do pet puta!

    5. Saglasnosti za idejno rešenje

    Idejno rešenje projektnog zadatka može sadržati grafičke prikaze i opise predviđene gradnje, na osnovu kojih organi nadležni za davanje raznih vrsta saglasnosti kontrolišu uslove projekta i daju odobrenja za izvođenje neophodnih priključaka, iako se to obično javlja tek kasnije, u sledećim fazama projektovanja. Zahteve za utvrđivanje uslova projekta podnosi investitor ili, češće, projektant po njegovom ovlašćenju. Na taj način, svi organi i službe nadležni za izdavanje dozvola, rešenja i saglasnosti (uglavnom oni zaduženi za svaki od sistema instalacija i priključaka) već u ovoj fazi dobijaju odgovarajuće zahteve, da bi njihova odobrenja stigla taman na vreme kada izgradnja objekta i fizički može da počne, budući da su i zakonski rokovi različiti.

    6. Koliko košta idejno rešenje?

    Koliko će vas idejno rešenje koštati, teško je predvideti. Cena pre svega zavisi od projektanta, a iznosi od jednog do drugog ponuđača mogu se razlikovati 3 do 5 puta. Neki projektanti posebnu pažnju posvećuju upravo postavci i razradi idejnog rešenja, želeći da ono bude proizvod posebne arhitektonske ideje i priče, pa im to oduzme mesec ili dva. Ovaj pristup je jedinstven, a biraju ga uglavnom oni naručioci koji žele unikatnu kuću.

    Mnoge arhitekte smišljaju razna idejna rešenja tako da klijent može da bira između više opcija. Zamislite koliko planiranje traje u tom slučaju! 

    Međutim, neki projektanti imaju pravi katalog projektnih rešenja, među kojima zajedno sa naručiocem biraju idejno rešenje koje najbolje odgovara svim datim parametrima, a zatim ga samo malo prilagode zahtevima terena, klime, prostornih akata i željama naručioca.

    Idejno rešenje za porodičnu kuću može koštati samo 1.000 EUR, ali ima i onih koji dođu do 5.000 EUR pa i više.

    Stručni članak 6275
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Izračunajte ratu kredita za planirane radove i prijavite se za konsultacije sa bankarskim savetnikom:
    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Tražite dobre izvođače radova za područje Projektovanje?

    Imamo čak 3502 izvođača radova za područje Projektovanje:

    Besplatna pretraga
    Tražimo lokalno
    Bez provizije
    Imamo čak 3502 izvođača radova za područje Projektovanje
    9.6
    0

    NIKOLA PAPIĆ PR INŽENJERSKE I ARHITEKTONSKE DELATNOSTI NP DIZAJN BEOGRAD


    8.7
    0

    Projektni biro Arhi Mlava


    10
    1

    VPLUS KONSTRUKCIJE d.o.o


    10
    1

    STUDIO MS PRO


    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana