Za područje

    Lice kuće - 10 najlepših fasada

    Članak je pregledalo čak 30037+ korisnika
    Ako razmišljate o izgradnji ili renoviranju, možda ćete biti iznenađeni mnoštvom fasadnih materijala koji su sada na tržištu. Klasično malterisane fasade više ni u kom slučaju nisu jedini izbor. Svakako, kad već imate pred sobom takvu ponudu, poželećete nešto što će odgovarati okruženju i klimi u kojima živite, ali u isto vreme i ličnom ukusu. Drvene fasade su postale izuzetno popularne poslednjih decenija zbog svoje prirodne privlačnosti. Drvenim panelima se mogu kreirati velike strukturne „zavese“ koje štite dom od direktne sunčeve svetlosti, posebno ako živite u toplim krajevima. Staklo takođe odlikuju mnoge dekorativne i funkcionalne prednosti. Daje moderan izgled i briše granice između unutrašnjeg i spoljašnjeg prostora. Arhitekte sve više koriste i sirovine kao što su vidni beton, cigla i lim kao fasadni materijal. U mestima sa toplijom klimom sve se više pažnje poklanja prirodnom hlađenju posredstvom zelenih fasada i krovova. Ne bismo li vam bar donekle olakšali izbor, odabrali smo neke zaista divne primere fasadnih materijala i njihovu upotrebu.
    Stručni članak 30037
    1
    Imamo čak 2146 izvođača radova za područje Fasade:

    1. Fasada od opeke

    Kanadski studio Batai-Csorba Architects je u monolitnu fasadu od cigle kuće u Torontu uklesao lučni tunel, koji (najviše) podseća na arhitekturu starog Rima. Zgrada ima dva sprata i podrum i namenjena je vlasnicima italijanskih korena. Svod čini nastrešnicu za parkiranje automobila. Trodimenzionalni dezen dobijen položenim ciglama na fasadi, stvara igru svetlosti i senke i malih polica na kojima se sneg zadržava zimi, stvarajući vrlo zanimljiv efekt. Arhitekte Batai-Csorba su izabrali cigle da bi njihova tvorevina bila u skladu s okolnim domovima (Toronto ima bogatu tradiciju ciglene gradnje), a da ipak izgleda savremeno.

    Savet stručnjaka iz firme ArchiVolt

    1. Koji su najizazovniji projekti na kojima ste radili i kako ste prevazišli te izazove?

    Jedan od najizazovnijih projekata na kom sam učestovala u projektovanju i izvođenju jeste sistem staklene fasade, zakrivljenog - elipsoidnog oblika. Ovakav sistem je morao da isprati visoke performanse s obzirom da se radilo o objektu visokogradnje koji se nalazi u klimi sa ekstremnim temperaturnim fluktuacijama u Izraelu. Ovakav projekat je morao da odgovori takvim temperaturnim varijacijama veoma naprednim rešenjima zastakljivanja i izolacije kako bi se optimizovala energetska efikasnost. Na ovakvom projektu sam ostvarila saradnju sa strukturalnim inženjerima i specijalizantima za građevinske materijale, gde smo zajednički uspeli da odgovorimo naprednim pristupom modelovanja fasade i njenih elemenata u nekoliko iteracija do finalnog rešenja.

    slika1.jpg
    Izvor: ArchiVolt

    Drugi izazovni projekat je bio enterijer penthouse stana u Pančevu. Isprojektovali smo integrisani dnevni boravak, trpezariju i kuhinju na površini oko 65m2(dok ceo stan zauzima oko 150m2). Samim tim smo na sredini prelaza trpezarije i dnevnog boravka imali konstruktivni element – stub koji naravno nije mogao biti uklonjen. Mi smo taj problem rešili kroz 3D modelovanje gde smo kroz model provukli nekoliko različitih plaster-gips tehnika uz dogovor i saradnju sa klijentom. Na kraju smo kao rezultat dobili element koji ne samo da se uklopio i ispratio ceo enterijer, već i izgleda kao da je namerno tu postavljen da bi se stekao vizuelni dojam.

    slika2.jpg
    Izvor: ArchiVolt
    slika3.jpg
    Izvor: ArchiVolt

    Generalno gledano, moj zaključak je da je jako dobro pa čak i poželjno imati zahtevne projekte i susretati se iznova i iznova sa novim izazovima, jer jedino na taj način kroz mnogobrojne pokušaje, verzije i izmene dolazimo do ispravnog i inovativnog rešenja, a mi, kao projektanti rastemo i spremniji smo da odreagujemo i rešimo nepredviđene okolnosti i probleme sa kojima se arhitektura i građevinska industrija susreću iz dana u dan.


    2. Kako integrišete funkcionalnost i estetiku u vašim projektima kako biste stvorili praktična, a opet vizuelno atraktivna rešenja?

    Kroz sve projekte bilo da su enterijer ili eksterijer – fasade vodim se principom "Form follows function". To znači da dizajn objekta/enterijera prati samu namenu objekta i da forma mora ispratiti namenu objekta. Ovo primenjujem kada polazim u projekovanje svakog novog objekta, jer na kraju dana objekti različitih namena su na usluzi ljudima i tu su da olakšaju njihove potrebe i život. Na primer, ako bi projektovali stan koji bi sadržao mnogo prolaznih delova poput hodnika koji ne bi imali nikakvu funkciju, izgubili bismo dosta korisnog prostora, što možemo videti na primerima mnogih modernih stanova. Nekada su i klijenti ti koji iniciraju određena estetska rešenja koja ne prate njihove potrebe već su samo trenutno aktuelna – primer: velika kuhinja sa centralnim ostrvom u manjem stanu od oko 50-60m2. Ja sam svesna njihovih želja, ali ne možemo slike sa pinteresta velikih američkih vila sa ogomnim kuhinjskim ostrvima integrisati u manje stanove i na taj način izgubiti koristan prostor gde bi idealno bila uklopljena manja ali funkcionalna kuhinja koja bi bila integrisana sa trpezarijom. Stoga na početku svakog projekta, naravno, saslušam viziju i želju klijenta a onda pokušam da uklopim njegove želje u zadat prostor. Na mestima koja smatram da su problematična, ja jasno na crtežu pokažem klijentu uz konkretna i koncizna objašnjena zašto i kako bi to trebalo da bude drugačije. U većini slučajeva, na kraju, klijenti sami uvide da te ideje koje su oni prvobitno imali jednostavno ne idu uz njihov prostor. A sama estitika dolazi nakon ovog prvog dela gde utvrdimo okvirne gabarite prostora i pozicioniramo elemente u planu, onda u 3D prostoru stana ili objekta modelujemo elemente i isprobavamo različite materijale i tehnike sve do finalnog oblika koji se klijentu dopada. Na taj način smo uspeli da postignemo ono što je moj primarni cilj kao projektanta – funkcionalan upotrebni prostor i vizuelni identitet i estetika klijenta.

    Za ovaj deo imamo odličan primer jednog salonca na Dorćolu gde smo ,po mom mišljenu, uspeli da uklopimo sve gore navedeno. I estetiku i funkcionalnost. Što se estetskog dela tiče, klijent je želeo da provuče baroknu notu kroz ceo enterijer a opet da zadrži i neke savremene tehnologije. Ja sam se potrudila da ujedinim ta dva naizgled nespojiva sveta gde dobijamo lep i prostran stan sa svim potrebnim elementima za udoban svakodnevni život.

    slika5.jpg
    Izvor: ArchiVolt
    slika4.jpg
    Izvor: ArchiVolt

    3. Koje inovativne tehnologije i metode koristite u svom radu da biste unapredili efikasnost i kvalitet svojih projekata?

    Kao arhitekta specijalizovan za projekte enterijera i fasada, koristim niz inovativnih tehnologija i metoda kako bih poboljšala efikasnost i kvalitet svog rada. Evo nekoliko ključnih strategija koje koristim: 1.BIM je ključan za integraciju i upravljanje složenim procesima tokom ciklusa projektovanja. Kreiranjem detaljnih 3D modela, mogu da vizuelizujem dizajn, brzo otkrijem potencijalne probleme I ponudim nekoliko različitih rešenja. BIM takođe pomaže u preciznoj proceni troškova i upravljanju resursima.
    2. Integrisanje tehnologija pametnih zgrada kao što su IoT senzori i automatizovani kontrolni sistemi koji poboljšavaju funkcionalnost i efikasnost unutrašnjih prostora. Ovi sistemi mogu upravljati osvetljenjem, kontrolom klime i bezbednošću u realnom vremenu, poboljšavajući udobnost putnika i operativnu efikasnost – smarthome sistemi.
    3. Korišćenje programa ATHENA Cad Plan za izradu kompleksnih projekata fasada, pomaže u projektovanju preciznih i inovativnih konstrukcija fasada i unutrašnjih elemenata. Ova tehnika omogućava veću fleksibilnost dizajna i detalje.

    G-đa Teodora Višnjih, ArchiVolt

    Rezidencija High Park_Batay, Csorba Architects (www.batay-csorba.com); foto: Doublespace Photography
    Rezidencija High Park_Batay, Csorba Architects (www.batay-csorba.com); foto: Doublespace Photography

    2. Fasada o crnih dasaka

    Takozvana kućica za čamce, nalazi se na samoj obali mora, u fjordu na granici sa Danskom i Nemačkom. Po potrebi se koristi kao gostinjska kuća, ali i vikendica. Podignuta je na ploči od sirovog betona, obrasloj bršljanom i sa crnim drvenim oblogama, pa se stoga sasvim prirodno utapa u okolni pejzaž. Ručno rađene stepenice od cigle vode od glavne kuće do terase, pa se nastavljaju u unutrašnjost, stvarajući prelep, starinski ambijent prostoru ove primorske rezidencije.

    Kućica za čamce u fjordu_Norm Architects (vvv.normchp.com)
    Kućica za čamce u fjordu_Norm Architects (vvv.normchp.com)

    3. Fasada bez prozora od kedrovine

    Kuća Ogimachi je osmišljena i projektovana tako da se minimalnom upotrebom materijala dobije maksimalna upotrebljivost. Polazna tačka projekta bila je želja da se klijentovoj majci ponudi mirno i tiho utočište. Imajući ovo na umu, svaka soba je dizajnirana tako da omogućava fluidnost kretanja. Pored toga, pod uticajem japanskog i skandinavskog minimalizma, sastoji se od pažljivo odabrane i samo neophodne opreme, bez vidljivih ukrasa. Prirodno drvo se pojavljuje u svakoj završnoj obradi od zidova do detalja. Vizuelna kohezija je direktan uticaj najvažnijeg pravila japanskog načina gradnje, po kome se koriste samo sirovine lokalnog porekla. Paneli od kedrovine su pažljivo obrađeni tako da mogu da pruže dobru protivpožarnu zaštitu i obezbede adekvatnu izolaciju zimi, odnosno, da imaju sve karakteristike brvnare.

    Kuća Ogimachi, Tomoaki Uno (www.unotomoaki.com); foto: Ben Hosking
    Kuća Ogimachi, Tomoaki Uno (www.unotomoaki.com); foto: Ben Hosking

    4. Betonska fasada

    Kuća Delluna je introvertna, čvrsta i antagonistička porodična kuća u zatvorenoj zajednici koja štiti privatnost svojih stanara. Život porodice odvija se u velikom betonskom monolitu raspoređenom oko centralnog dvorišta koje otvara pogled na jug i stvara unutrašnju mikroklimu koja odgovara fizičko-geografskim uslovima područja. Garaža i fleksibilni stambeni prostor smešteni su u podrumu sa zidovima od prirodnog kamena dobijenog na licu mesta. Podrum služi kao postolje, na čijem se vrhu nalaze neke dnevne prostorije u nivou prizemlja (ulaz, dnevni boravak, trpezarija, kuhinja, porodična soba, studio i terasa). Snaga i iskrenost zida od livenog betona i toplota mermernog poda, elementi su koji definišu ambijent. Izdvojen prostor na gornjem spratu čine spavaće sobe i pomoćne prostorije. Ove su sobe obložene drvetom koje za ukućane stvara umekšanu i prijatnu atmosferu.

    Kuća Delluna_Reims 502 (www.reims502.com); foto: Ricardo Janet
    Kuća Delluna_Reims 502 (www.reims502.com); foto: Ricardo Janet

    5. Fasada od ogledala

    Los Terrenos se nalazi na šumovitoj padini u severnom meksičkom gradu. Čine ga dve zgrade kamenih zidova smeštene oko bazena sa stazama popločanim terakotom, u pejzažu autohtone flore. Stambeni prostor je fragmentiran prema funkciji i ulozi svake od komponenti. Veća od dve zgrade je pravougaone tlocrtne osnove i upotpunjena je asimetričnim dvovodnim krovom. Fasada je obložena ogledalima, koja građevinu u potpunosti stapaju s okolnim zelenilom kao da ima svojstva mimikrije. Zgrada ima jednostavno opremljenu kuhinju, trpezariju i dnevni boravak. Staklena vrata se potpuno otvaraju, obezbeđujući neprekidnu vezu između dnevnog boravka i zasenjene terase. Druga zgrada, u obliku slova L, ima dve spavaće sobe orijentisane u različitim pravcima. Arhitekte su postavljajući drvene platforme i stepeništa, kreirale strukturu u više nivoa. Zidovi spavaćih soba su od nabijene zemlje i cigle. Prednja strana svake spavaće sobe je staklena pregrada koja može da se preklapa i tako unutrašnji prostor otvara ka spolja.

    Kuća Los Terrenos_Tatiana Bilbao (www.tatianabilbao.com); foto: Rory Gardiner
    Kuća Los Terrenos_Tatiana Bilbao (www.tatianabilbao.com); foto: Rory Gardiner

    6. Drveće na fasadi

    Arhitekte biroa Vo Trong Nghia su u živopisnom vijetnamskom zalivu Ha Long podigli vilu kroz čije betonske zidove raste drveće. Na betonskoj fasadi Ha Long postoje veliki pravougaoni otvori i kroz svaki od njih pomalja se po jedno drvo. Arhitekte su želele da njenim stanarima pruže iskustvo života u prirodi. „Dizajnirali smo održivi dom koji postoji u skladu sa svojom okolinom i želi da postane deo pejzaža“, objašnjavaju oni. Nadaju se da ova kuća, koja je delom zgrada, a delom pejzaž, može biti podsetnik važnosti održavanja ravnoteže između onoga što se gradi i prirode. Vila Ha Long je petougaona u osnovi i ima šest spratova povezanih stepeništem koje se spiralno obavija oko centra. Kutije za sadnju drveća postavljene su u praznine između različitih delova stepeništa, sa sasvim dovoljno mesta za rast stabala. Stvaranje ovog „zelenog zaštitnog pojasa” oko spoljašnjosti zgrade ima mnogo prednosti – pomaže u prirodnom hlađenju unutrašnjosti, eliminiše potrebu za veštačkom klimatizacijom i ublažava buku. Arhitekte su za fasadu odabrale beton sa drvenom teksturom kako bi učinili da zgrada nalikuje kamenu i deluje što prirodnije.

    Zgrada Ha Long, VTN arhitekte (www.vtnarchitects.net); foto: Hiroyuki Oki
    Zgrada Ha Long, VTN arhitekte (www.vtnarchitects.net); foto: Hiroyuki Oki

    7. Dinamična drvena fasada

    Ova ambiciozno dizajnirana kuća odgovara kontekstu svog okruženja davanjem prioriteta strogoj geometrijskoj kompoziciji, dinamičnim korišćenjem prostora i svetlosti te potpunom saglasju s uličnim pejzažem. Cilj arhitekata je bio da promovišu tradicionalnu tipologiju rezidencijalnih dupleksa kako bi bolje odražavali savremeni društveni i kulturni kontekst naselja. Geometrija nove fasade je ogledalo susedne kuće. Minimalistička belo ofarbana drvena fasada favorizuje čistoću i jasnoću trima uzastopno poređanim zabatnim formama, istovremeno održavajući formalnu vezu sa susednom zgradom. Snažna veza s eksterijerom, očuvanje privatnosti i mogućnost prilagođavanja objekta različitim termičkim uslovima, postignuta je dinamičnom prednjom i zadnjom fasadom. Ranije tamna fasada ovog dupleksa sada je obasjana suncem tokom celog dana i prirodno provetrava ceo dom, dovodeći vazduh sa prednje i sa zadnje strane kroz otvorene krovne prozore. Zadržana paleta materijala oslanja se na raznolikost teksture i dezena koliko i na njihovu interakciju sa svetlom i prostorom.

    Vila North Bondi_James Garvan (www.jamesgarvan.com); foto: Katherine Lu
    Vila North Bondi_James Garvan (www.jamesgarvan.com); foto: Katherine Lu

    8. Crno ofarbana drvena fasada

    Holandski arhitekta, s enterijeristima „i29“, dizajnirao je malu kuću za odmor holandskoj četvoročlanoj porodici, u bujnoj zelenoj prirodi Vinkeveena, plutajućoj stambenoj enklavi međusobno povezanih ostrva. Lokacija na izduženom placu u blizini jezera, bila je idealna za to da se postavkom i orjentacijom zasebnih delova otvori pogled na jezero i sunce. Spolja, objekti različitih veličina stvaraju skulpturalnu sliku koja izgleda drugačije iz svakog ugla. Da bi se pojačao kvalitet te skulpturalne strukture, stambeni prostori imaju minimalističku drvenu fasadu tamne boje sa nevidljivim završnim obradama krova i okvira prozora. Sve sobe imaju velike prozore ili klizna vrata koja se mogu potpuno otvoriti kako bi se povezali enterijer i eksterijer.

    Vikendica Vinkeveen_Chris Collaris (www.chriscollaris.nl)
    Vikendica Vinkeveen_Chris Collaris (www.chriscollaris.nl)Caption

    9. Fasada sa šindrom od reciklirane plastike

    Pretty Plastic je šindra dobijena od 100% recikliranih materijala za oblaganje fasada, koju su arhitekte holandskih studija Overtreders W i Bureau SLA prvi put upotrebile za oblaganje trajne građevine. Pretty Plastic je materijal za oblaganje koji odbačenim građevinskim proizvodima daje drugi život. Šindre se prave od starih plastičnih prozorskih okvira, slivnika i oluka. Postavljaju se na fasadu jednim šrafom i dostupne su u 9 različitih nijansi sive, a u budućnosti će ih biti i mnogo više. U 2017. godini obloga je korišćena za takozvani Narodni paviljon u okviru Holandske nedelje dizajna, dok je u januaru ove godine završena prva stalna zgrada sa ovom oblogom, odnosno Muzički paviljon gimnazije Sint Oelbert u Oosterhoutu, u Holandiji.

    Muzički paviljon gimnazije Sint-Oelbert_Grosfeld Bekkers Van Der Velde arhitekte (www.grosfeldbekkersvandervelde.nl)
    Muzički paviljon gimnazije Sint-Oelbert_Grosfeld Bekkers Van Der Velde arhitekte (www.grosfeldbekkersvandervelde.nl)

    10. Drvena šindra na fasadi

    Tri velika okrugla prozora probijaju fasadu kuće koja gleda na austrijsku dolinu Rajne, a koju su dizajnirale arhitekte Inauer-Matt. Dvospratnica, nazivana Trooka, ima niz značajnih karakteristika. Pored prozora na koje se naziv odnosi, tu je i fasada od šindre, pravljena od drveta ariš, koja podseća na riblju krljušt. Arhitekte su ovu kuću projektovale za četvoročlanu porodicu, kada je prethodna, seoska, na istom mestu stradala u nevremenu.

    Kuća sa tri oka_Innauer Matt arhitekte (www.innauer-matt.com); foto: Adolf Beureuter
    Kuća sa tri oka_Innauer Matt arhitekte (www.innauer-matt.com); foto: Adolf Beureuter

    Ukoliko se odlučite za izradu ili obnovu fasade, možete se obratiti i nama na DaiBau.rs. Na našem sajtu ćete naći još saveta vezanih za ovu temu, ali i ponuđače i proizvođače s kojima sarađujemo i koji će na vaš upit uzvratiti odgovarajućom ponudom.

    Informacije o cenama možete pogledati u našem kalkulatoru.

    Vaš tim,

    DaiBau.rs

    30037
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Tražite dobre izvođače radova za područje Fasade?

    Izračunajte ratu kredita za planirane radove i prijavite se za konsultacije sa bankarskim savetnikom:
    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Imamo čak 2146 izvođača radova za područje Fasade:

    Besplatna pretraga
    Tražimo lokalno
    Bez provizije