Za područje

    Opština Petrovac na Mlavi: Riznica nepokretnih kulturnih dobara

    Članak je pregledalo čak 5299+ korisnika
    Spomenici kulture su neprocenjiva blaga koja su nam u amanet ostavili naši preci kako bismo se njima dičili, ali ih istovremeno i sačuvali za naraštaje koji dolaze. Oni su „nemi" svedoci istorijskih zbivanja koja su se odigrala na tom području, pripovedaju o ratu i miru, krunisanjima vladara, podizanju ustanaka, donošenju zakona. Zahvaljujući spomenicima kulture saznajemo više o duhovnom, kulturnom, prosvetnom, privrednom i društvenom razvoju našeg naroda, ali i o čuvenim ličnostima koje su do njega dovele. U centralnom registru Srbije za sada je upisano 2.605 nepokretnih kulturnih dobara, od čega su 2.239 spomenici kulture, 93 prostorno kulturno-istorijske celine, 194 arheološka nalazišta i 79 znamenita mesta. Jedna opština Braničevskog okruga se naročito može pohvaliti nepokretnim kulturnim dobrima koja se nalaze na njenoj teritoriji. Reč je o opštini Petrovac na Mlavi.

    Tekst: Tanja Prolić

    vodenica-u-selu-bistrica.png
    Vodenica u selu Bistrica, Izvor: Opština Petrovac na Mlavi

     

    Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u opštini Petrovac na Mlavi živi nešto više od 41 hiljade stanovnika, u 34 naselja. Sedište opštine je grad Petrovac na Mlavi, koji se, kako mu i ime kaže, nalazi u dolini reke Mlave. Grad je sagrađen u drugoj polovini 19. veka, tačnije 1859. godine po naređenju kneza Miloša Obrenovića. On ga je i imenovao po svom dobrom prijatelju, krajinskom vojvodi, a docnije i državnom savetniku Milutinu Petroviću Eri, mlađem bratu Hajduk Veljka Petrovića.

    Sakralne građevine - očevici istorijskih epoha

    Manastir Vitovnica nalazi se u istoimenom selu, udaljen 15 kilometara od Petrovca na Mlavi. Vezan je za dve vrlo znamenite osobe: prva je dobro poznata istorijska ličnost, srpski srednjovekovni kralj, a druga jedan od najvećih duhovnika novijeg vremena.

    Okruženje samog manastira predstavlja nezaobilazno odredište svih ljubitelja prirode. Naime, tu se nalazi kanjon istoimene reke kao i izletište Trest te celo područje predstavlja oazu prirode i spokoja. Ovaj manastir je proglašen spomenikom kulture 1975. godine.

    A sada da se vratimo na znamenite ličnosti koje su povezane sa ovom sakralnom građevinom. Manastir Vitovnica je podigao srednjovekovni kralj Milutin u 13. veku, nakon pobede nad bugarskim vlastelinima Drmanom i Kudelinom. U ovom je manastiru nadomak Petrovca na Mlavi neko vreme službovao, a tu je i sahranjen otac Tadej, pravoslavni arhimandrit.

    manastir-vitovnica.png
    Manastir Vitovnica, Izvor: Opština Petrovac na Mlavi

    Manastirska crkva koja je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, spada u moravsku stilsku grupu spomenika. U osnovi je sažeti trikonhos sa jednom kupolom i kasnije dodatom pripratom sa zvonikom. To je učinjeno u 19. veku. Na severnom zidu spoljne priprate nalazi se uzidani kamen sa dvojezičnim natpisom, na starosrpskom i jermenskom jeziku, još iz davne 1218. godine.

    Celokupan kompleks obuhvaćen je ostacima utvrđenja i konaka, kojih danas ima tri: stari konak, veliki iz 1960. godine koji u prizemlju ima kapelu posvećenu Blagoveštenju i novi konak.

    Druga sakralna građevina kojom se žitelji opštine Petrovac na Mlavi diče jeste Crkva Svetog Vaznesenja. Ona je podignuta u bližoj istoriji, zapravo u periodu od 1866. do 1869. godine. Nalazi se blizu centra grada, a 1983. godine je proglašena za nepokretno kulturno dobro - spomenik kulture, na predlog Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo.

    Interesantan je motiv nastanka ove građevine za čiju gradnju su se zalagali crkvena opština i žitelji tadašnjeg sela Petrovca. Naime, crkva je bila jedan od uslova da se Petrovac proglasi varošicom.

    crkva-svetog-vaznesenja.png
    Crkva Svetog Vaznesenja, Izvor: Opština Petrovac na Mlavi

    Izgrađena je u klasičnom duhu, jednobrodne osnove sa velikom polukružnom apsidom na istočnoj strani, četvrtastim pevnicama i zvonikom na zapadu, koja se završava visokom i širokom piramidom pokrivenom limom. Crkva je prostorno podeljena na oltarski deo, naos i pripratu koja je proširena - desno ima malu prostoriju, levo galeriju i zvonik.

    Crkva Svetog Vaznesenja u Petrovcu na Mlavi ima veliku portu ispunjenu stablima lipe i ogradu od kovanog gvožđa.

    Kompleks zgrada oblikovan u duhu istoricizma

    Na samom početku 20. veka, u periodu od 1900. do 1908. godine, u centru varoši Petrovac na Mlavi podignut je administrativni centar Mlavskog sreza. Ovaj kompleks podrazumevao je upravne zgrade Prvostepenog suda, Opštine i Pošte.

    Građen je u etapama: na početku se gradio deo zgrade koji je pripao Prvostepenom sudu, potom deo koji je zauzela Skupština opštine, pa na posletku središnji deo koji je dodeljen nekadašnjoj Pošti.

    Osnova zgrade Suda i Skupštine opštine predstavlja funkcionalno rešenje sa glavnim ulazima na uglovima ulica. U zgradi u kojoj se nekada nalazila Pošta danas je Zavičajni muzej grada.

    zgrada-stare-poste-petrovac-na-mlavi.png
    Zgrada stare pošte, Izvor: Opština Petrovac na Mlavi

    Svaka od ovih građevina ima podrum, visoko prizemlje i sprat nad celom osnovom. U dvorištu ovog kompleksa, koji ima status spomenika kulture od 1983. godine, nalazi se i zgrada koja je nekada služila kao zatvor. Ona je takođe izgrađena početkom 20. veka.

    Kompleks je stilski ujednačen i uobličen u duhu istoricizma, sa stilskom obradom i elementima neorenesanse i secesije, naročito spratni deo.

    Selo Bistrica - svojevrsni muzej na otvorenom

    Najbolji opis Bistrice glasi ovako: selo koje sve svoje posetioce vraća u daleku prošlost i upoznaje ih sa tradicijom kraja u kome je smešteno. Za nepokretno kulturno dobro - prostornu i kulturno-istorijsku celinu od velikog značaja proglašeno je pre 34 godine.

    Selo Bistrica koje spada u tip zbijenih ruralnih naselja, nalazi se na udaljenosti oko 15 kilometara od Petrovca na Mlavi. Podignuto je pored istoimene reke, a prvi pisani trag o njemu potiče iz srednjeg veka. Naime, spominje se u Povelji Kneza Lazara izdatoj tokom osnivanja manastira Gornjak, davne 1387. godine.

    U ovom selu nadomak Petrovca na Mlavi vodenički točak se i dalje okreće i može se čuti baš kao u davnim vremenima kada su meštani okolnih sela donosili džakove žita i kukuruza, a odnosili brašno od koga su mesili slavski kolač, vruće pogače i nadaleko čuveni kačamak.

    bistica-ivkova-vodenica.png
    Selo Bistica, Ivkova vodenica, Izvor: Opština Petrovac na Mlavi

    Sačuvano je devet vodenica-potočara, od kojih je osam i dalje u funkciji, kao i jedna valjavica iz 19. veka koja je pripadala porodici Tomašević i služila za obradu, valjanje sukna. Tu je i salaš koji potiče iz istog veka, crkvište s ostacima starog manastira i novom crkvom, stari seoski centar s objektima javne namene, kao i brvnare, polubrvnare i kuće zidane kamenom koje potiču iz 19. i sa početka 20. veka. Specifične karakteristike ovog kraja uslovile su stvaranje ruralne celine sastavljene od stambenih i privrednih objekata narodnog graditeljstva.

    Selo Bistica naročito zaživi u danima svetkovina i tokom manifestacije „Sabor vodeničara i pomeljara", kada se u njemu okuplja veliki broj ljudi. U Bistrici se neguje tradicija, pa se posetiocima predstavljaju frulaši, šarene narodne nošnje, tezge na kojima se mogu probati i kupiti bistričko brašno iz sačuvanih vodenica, sir, med i rakija, „težinjavo platno", opanci od svinjske i goveđe kože i drugi tradicionalni proizvodi.

    Nastoji se da Bistrica u budućnosti bude prepoznatljiva i kao svojevrsni muzej na otvorenom čiji bi obilazak počinjao u samom centru sela, posetom spomen-sobi Dragutina Tomaševića, prvog srpskog olimpijca i maratonca, u čiju čast se organizuje memorijalna trka i planinarska manifestacija „Stazama Dragutina Tomaševića". Trasa bi dalje vodila pored vodenica, sve do crkve i zadnje valjavice koja se nalazi nedaleko od crkvene porte.

    Arheološko nalazište Belovode - začeci metalurgije

    Lokalitet Belovode, koji se nalazi na desetak kilometara od Petrovca na Mlavi, u ataru sela Veliko Laole, predstavlja značajno arheološko nalazište iz doba praistorije. Naselje je oformljeno sredinom  vinčanske civilizacije oko 5.400. godine pre nove ere, a trajalo je do njene Gradačke faze oko 4.600. godine pre nove ere, kada je nastradalo u požaru. Pretpostavlja se da su na ovom lokalitetu začeci metalurgije, odnosno da se baš ovde započelo sa preradom rude bakra u svetu.

    pec-za-topljenje-rude.png
    Peć za topljenje rude, nalazište Belovode, Izvor: Opština Petrovac na Mlavi

    Od 1994. godine na ovom lokalitetu vrše se arheološka istraživanja koje organizuju Narodni muzej iz Beograda i Zavičajni muzej Petrovca na Mlavi. Do sada su sprovedena samo mala sondažna sistematična ispitivanja, jer je od stotinak hektara istraženo samo 400 metara kvadratnih. Nalazi iz sonde 14 dokazali su da Vinča od početka do kraja epohe od 800 godina zna za bakar i da je za sada to najstarija metalurška kultura na Starom kontinentu. Utvrđeno je da se ruda ovog metala kopala u Ždrelu, na obroncima Homoljskih planina kao i da se otpremala zapregama nekoliko kilometra do Belovoda, gde je prerađivana.

    Za sada su poznate informacije da je na oko 100 hektara površine postojalo naselje sa nekoliko hiljada stanovnika. U višemetarskom sloju zemlje pronađene su posude s ostacima rude bakra, kao i više figurina i drugih arheoloških artefakta koji svedoče o životu ljudi iz doba Vinčanske kulture. Eksponati iz nalazišta Belovode mogu se videti u Zavičajnom muzeju opštine Petrovac na Mlavi.

    Bogatstvo jednog kraja ogleda se u broju i značaju spomenika kulture koji se nalaze na toj teritoriji. Stoga se s pravom može reći da je opština Petrovac na Mlavi veoma bogata, pošto joj je riznica spomenika kulture zaista prepunjena, premda joj ne manjka ni drugih nepokretnih kulturih dobara koji prate celokupni razvoj stanovništva u ovom delu Srbije od praistorije, pa sve do prošlog veka.

    5299
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana