U nastavku:
1. Kako funkcionišu radijatori?
1.1. Radijatori toplotu šire zračenjem
Radijatori deluju tako što toplotu dobijaju putem cevi, sami se zagrevaju, pa je dalje šire zračenjem. Najčešće do radijatora dolazi topla voda, a oni mogu da izdrže i onu zagrejanu do 110°C. Grejna tela mogu biti različitih veličina, a njihova veličina se određuje prema veličini prostora koji treba zagrevati, prema koeficijentu prenosa toplote zidova, prozora, podova i, naposletku, prema vrsti kotla.
1.2. Vrste radijatora
Rad radijatora u individualnim grejnim sistemima omogućavaju, pored centralne peći ili kotla, protočne pumpe, koje obezbeđuju kruženje vode. Uvek se biraju one pumpe koje će u odnosu na postojeće parametre najbolje obezbeđivati i održavati pravu visinu pritiska i protoka u sistemu. Zato takve adaptibilne pumpe i smanjuju potrošnju energije. Postoje tri tipa pumpi za grejne sisteme: prvi tip omogućava regulaciju sa proporcionalnim diferencijalnim pritiskom - to praktično znači da se sa povećanjem protoka u sistemu povećava i pritisak. Druga vrsta pumpe je ona koja održava konstantan diferencijalni pritisak. Postoji i tip pumpi kod kojih se moguća, zapravo, fabrički dozvoljena i projektovana razlika pritiska prilagođava potrebama.
2. Regulacija toplote u radijatorima
Regulacija toplote u centralnom sistemu se odvija na dva načina - preko kontrolnih senzora i preko termostatskog ventila. Termostatski ventil omogućava podešavanje i održavanje određene temperature u prostoriji. Regulatori služe za to da ujednačavaju temperaturu u radijatorima. Grejači dobijaju samo onoliko toplote kroz cevi koliko je potrebno za željenu sobnu temperaturu. Međutim, na temperaturu u prostoriji može se uticati i promenom vrednosti na sobnom ili centralnom termostatu.
3. Radijatori: pravilno održavanje
U proseku, radijatori mogu da traju između 20 i 30 godina. Ako se redovno održavaju, koliko i sam sistem, svakako da će duže i trajati. Kvalitet celog sistema grejanja se obezbeđuje dobrim proračunom kapaciteta, izborom dobrih grejnih tela koliko i pravilnom ugradnjom. Vrlo je važno da radijatori ne budu bez vode i onda kada sistem ne radi kako ne bi korodirali.
4. Radijatori su deo visokotemperaturnog režima
Možda ste čuli da se grejanje radijatorima ubraja u visokotemperaturne režime grejanja. Šta to znači? Ništa više od činjenice da je medij, odnosno voda, koja prenosi toplotu kroz cevi do radijatora, odakle onda prelazi u prostoriju, vruća. U visokotemperaturnom sistemu grejanja, kada je medij za prenos toplote voda, ona ima više od 70°C. Stoga svaki radijator pripada ovom temperaturnom režimu. Pored visokotemperaturnog sistema grejanja postoje i niskotemperaturni (podno grejanje) i srednjetemperaturni (neki konvektori).
5. Gde se montiraju radijatori?
Najbolje mesto za postavljanje radijatora je svakako ispod prozorskih otvora. Zašto? Prozor predstavlja kritičnu tačku prenosa toplote iz doma u okolinu. Ako se ispod prozora postavi radijator, on emituje toplotu u neposrednu okolinu i tako stvara efekt „termalne zavese“, koja donekle ublažava ili zaustavlja prelaz toplote iz zagrejane unutrašnjosti u hladnu okolinu. Zbog toga se skoro svi radijatori uvek montiraju direktno ispod prozora.
6. Radijator - cena
Najpoznatiji i najčešće ugrađivani su klasični, rebrasti, liveni radijatori koji, u zavisnosti od dimenzija, odnosno, broja rebara (po standardima JUS M.E6.051i JUS C.J2.020) mogu da trpe temperature vode do 110°C, a praktično imaju decenijski rok trajanja i koštaju oko 5-15 EUR po rebru. Uz ovaj trošak dodaje se ugradnja koja izlazi 25-42 EUR/m2.