Za područje

    Arhitektura prestonice Kneževine Srbije: Kragujevac

    Članak je pregledalo čak 7118+ korisnika
    Arhitektonski razvoj Srbije tokom 19. i ranog 20. veka obuhvatao je primenu različitih stilova, od orijentalnog, preko vernakularne arhitekture, do neoklasicizma, secesije i moderne. Ispitivanje novih principa gradogradnje i arhitekture, kao i uvođenje novih arhitektonskih izraza, uočljivo je u nekadašnjoj prestonici – Kragujevcu.

    Tekst: Milja Mladenović 

    Arhitektura Kragujevac
    Regentova kuća, foto: Jovan Živanović 

    Razvoj Kragujevca kao prestonice Kneževine Srbije (1818.-1841.) obuhvatao je i stvaranje nekih od prvih institucija i ustanova, kao simbola državnosti, čije je arhitektonsko oblikovanje dodatno naglašavalo značaj koji su imale u stvaranju centara moderne srpske države. Period vladavine kneza Miloša Obrenovića za Kragujevac je značio period stvaranja društvenog, kulturnog i političkog života.

    Tokom prve polovine 19. veka u Kragujevcu su osnovani Opštenarodni sud (1820.), Prva kragujevačka gimnazija (1833.), Knjaževsko-srpski teatar (1835.) i Licej (1838.), a naredne decenije i Narodna biblioteka (1846.). Jačanje i razvoj ovih institucija doveli su i do potrebe da se za njih izgrade velelepna zdanja.

    Prva kragujevačka gimnazija

    Zgrada Prve kragujevačke gimnazije smatra se vrhuncem kragujevačkog graditeljstva 19. veka. Izgrađena u stilu akademizma, Gimnazija predstavlja fokalnu tačku Đačkog trga i orijentir užeg gradskog jezgra. Prirodna svetlost u zgradu ulazi kroz trodelne prozore na spratu, a stubovi, balustrade i fasadna dekorativna plastika naglašavaju značaj ovog objekta. Prostorna organizacija objekta, sa centralnim stepeništem i potpunom simetrijom, istovetna je kao i u drugim obrazovnim objektima iz istog perioda, u kome se kao dominantan stil javnih objekata javljaju akademizam i neorenesansa.

    prva-kragujevacka-gimnazija.png
    Prva kragujevačka gimnazija; foto: Jovan Živanović

    Dekorativni elementi fasade i njena komunikacija sa javnim prostorom dodatno naglašavaju arhitektonsku vrednost čitavog zdanja. Timpanon sa satom direktan je detalj vizuelne komunikacije objekta sa javnim prostorom trga, pri čemu ne samo da je tačka usmeravanja pogleda, već i odrednica ose simetrije u javnom prostoru, na kojoj se nalazi i spomenik Knezu Milošu.

    Palata Suda i Zgrada „Prosveta”

    U akademskom stilu, prema projektu arhitekte Nikole Nestorovića između 1903. i 1907. godine, podignuta je zgrada Suda u Kragujevcu. Prostorna organizacija ove trobrodne jednospratne građevine je takođe simetrična, a ritam prostornih funkcija vizuelno je raščlanjen na fasadi.

    palata-suda.png
    Palata Suda; foto: Jovan Živanović

    Enterijerom objekta dominira centralna zona sa stepeništem oivičenim metalnim balustradama i granitnim stubovima, kojima se potcrtava monumentalnost institucije. Dekorativni elementi i stilske odlike objekta imaju detalje renesansnih i baroknih stilskih elemenata, a u ornamentici zgrade počinju da se javljaju i uticaji bečke secesije.

    Secesiju su u javne objekte u Kragujevcu doneli beogradski arhitekti školovani u Beču. U njihovom profesionalnom umetničkom izrazu, pojavljuju se dekorativni elementi s motivima iz prirode, linijama i šarama koje spajaju ornamentiku biljnog i životinjskog sveta sa pravilnim geometrijskim oblicima. Jedan od najboljih primera secesije u Kragujevcu je zgrada „Prosvete”, podignuta 1911. godine. Čiste stilske karakteristike secesije, poput geometrijskih linija, upečatljivih ograda od kovanog gvožđa, kao i ornamenata u malteru u kojima se mogu sagledati elementi iz prirode.

    zgrada-prosveta.png
    Zgrada „Prosveta”; foto: Jovan Živanović

    Asimetričnu formu zgrade posebno naglašavaju suženo pročelje i zarubljen ugao sa kupolom. Veći broj ulaza prati i dinamika rasporeda širih i užih prozorskih otvora, dok erkeri iznad ulaza i poslovne zone u prizemlju dodatno naglašavaju razbijanje simetrije, karakteristične za ranije periode izgradnje Kragujevca.

    Spomen park „Kragujevački oktobar”

    Osim predratnih objekata, koji doprinose razumevanju razvoja arhitektonskog senzibiliteta javnih objekata u Srbiji na prelasku vekova, na teritoriji Kragujevca nalazi se arhitektonsko-urbanističko blago modernističke i memorijalne arhitekture – Spomen park „Kragujevački oktobar” u Šumaricama.

    spomenik-streljanim-djacima.png
    Spomenik streljanim đacima i profesorima, vajara Miodraga Živkovića; izvor: Wikimedia

    Memorijalni kompleks otvoren je 1953. godine, u znak sećanja na žrtve Kragujevačkog masakra (21. oktobra 1943.), i jedan je od primera jugoslovenskih memorijalnih kompleksa – parkova-skulptura. Najprepoznatljiviji spomenik u ovom kompleksu je „Spomenik streljanim đacima i profesorima”, vajara Miodraga Živkovića. Osim njega, u okviru kompleksa se, između ostalih, nalaze i spomenici vajara Nandora Glida i Vojina Bakića.

    Značaj jugoslovenskih memorijalnih kompleksa i njihova arhitektonsko-urbanistička vrednost dosegli su svetske razmere, kada su izloženi kao deo postavke izložbe „Toward a Concrete Utopia” u Muzeju savremene umetnosti u Njujorku.

    7118
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana