Za područje

    Zavirimo u srednji vek: Kraljevo nas upoznaje sa svetlošću mračnog doba

    Članak je pregledalo čak 5542+ korisnika
    Srednji vek, istorijski period koji je trajao od 5. do 15. veka, zapravo, od pada Zapadnog rimskog carstva pa sve do velikih geografskih otkrića, obeležili su važni, ponekad prelomni događaji koji su promenili čovečanstvo. Feudalizam, borbe vitezova, putovanja Marka Pola, osnivanje prvih univerziteta na tlu Evrope, razvoj gotike i podizanje monumentalnih katedrala, samo su neka od obeležja "mračnog" srednjeg veka. Promene na polju kulture, obrazovanja, religije, državnog uređenja, umetnosti i arhitekture tokom ovog istorijskog razdoblja bile su snažne i na prostoru tadašnje srpske države. Grad koji nas svojom arhitekturom nesumnjivo vraća u period vladavine srednjovekovnih vladara je Kraljevo.

    Tekst: Tanja Prolić

    studenica-kraljevo.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Srednjovekovno nasleđe Kraljeva, grada na ušću Ibra u Zapadnu Moravu, najbolje se može sagledati posredstvom tvrđave Maglič, koliko i manastirima koji se smatraju dvema od najznačajnijih riznica duhovnosti u našoj zemlji - Studenicom i Žičom.

    Srednjovekovna tvrđava Maglič - „srpski Kamelot“

    Na samo tridesetak kilometara udaljenosti od Kraljeva, na magistralnom putu u pravcu ka Novom Pazaru, Crnoj Gori te Kosovu i Metohiji, smeštena je jedna od najbolje očuvanih srednjovekovnih tvrđava u našoj zemlji. Tvrđava Maglič nalazi se na visokoj steni koja  „gospodari“ Ibarskom dolinom, ali do ove građevine obavijene maglom i mistikom, stiže se na jednostavan način: lepo uređenom stazom sa klupama za odmor gde svi oni koji su se ka njoj uputili mogu da predahnu i zastanu kako bi osmotrili lepotu divlje prirode i bolje čuli njene zvuke.

    maglic-kraljevo.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Ova srednjovekovna tvrđava sa razlogom nosi ime Maglič. Naime, ona je neretko obavijena gustom maglom koja samo doprinosi njenoj mističnosti. Međutim, ono što srednjovekovnu tvrđavu Maglič u najvećoj meri obavija velom misterije jeste njeno poreklo, koje ni dan-danas nije odgonetnuto.

    Veruje se da je Maglič izgrađen tokom 13. veka, upravo nakon prodora Mongola 1240. godine. Smatra se da je ovu tvrđavu sagradio Uroš I kako bi onemogućio prolaz novih osvajača kroz Ibarsku klisuru. Prvi pisani podaci o Magliču datiraju iz 1337. godine, iz vremena arhiepiskopa Danila II, koji je u njemu pored već izgrađenih objekata, podigao i palate i ćelije.

    Tokom srednjeg veka Maglič je imao ulogu zaštitnika celokupne Raške - smatrao se čuvarom Žičke i Pećke patrijaršije, koliko i manastira Studenice.

    U ovom kompleksu se nalazi sedam kula visine od oko 10 metara, sa glavnom kulom, nazvanom Donžon, koja je gotovo dvostruko viša od ostalih. Kule su povezane bedemima i karakteristične su za srednjovekovnu odbrambenu arhitekturu Balkanskog poluostrva. Prva, a ujedno i glavna, Donžon kula, nepravilnog je šestouglog oblika. Njena osnova je pravougaona, s tim što je istočnoj, u stvari, spoljnoj strani pridružena polovina pravilnog osmougla. Druga, treća, četvrta, peta i sedma kula su kvadratne, trostrane. Šesta i poslednja, osma kula, su kvadratne, četvorostrane, u sredini šuplje, bez spratova.

    Tako je ova tvrđava, zapravo, postala srednjovekovni grad na steni, okružen debelim zidinama. Njegova dužina doseže oko 100 metara, a širina oko 40. Kada je reč o unutrašnjosti, sastoji se od dva dvorišta, manjeg i većeg, u kome su sačuvani ostaci Crkve Svetog Đorđa, palate, kao i pekare te dve cisterne za vodu. U unutrašnjost se ulazi kroz dve kapije, od kojih se glavna nalazi na severnom bedemu, između prve i druge kule, dok je drugi ulaz naspram glavne kapije, u trećoj kuli.

    Neravan teren uslovio je da osnova tvrđave ima oblik izduženog, nepravilnog višeugaonika.

    srednjevekovni-grad-maglic.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Mistični ambijent tvrđave Maglič dočaran je i na velikom platnu - u njoj je sniman nastavak filma  „Templar“ (Ironclad). Maglič je proglašen spomenikom kulture od izuzetnog značaja.

    Manastir Studenica - splet arhitekture Istoka i Zapada

    Studenica, zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, začetnika srpske države i rodonačelnika uticajne vladarske loze Nemanjića, važi za jedan od najvećih i najstarijih srpskih srednjovekovnih manastira. Od 1986. godine Studenica se nalazi pod zaštitom Uneska (UNESCO).

    Pod okriljem Svetog Save, sina Stefana Nemanje, koji je bio i iguman ovog manastira i prvi srpski arhiepiskop, Studenica je predstavljala kulturni, duhovni i medicinski centar Srbije u srednjem veku. Da je ova svetinja, u narodu poznata kao  „majka svih crkava“, zaveštanje Nemanjića, svedoče i mošti Stefana Nemanje, njegovog sina Stefana Prvovenčanog i supruge Ane, koje se u njoj nalaze.

    manastir-studenica.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Manastir Studenica, udaljen 60 kilometara od Kraljeva, predstavlja verodostojan reprezent raške škole. Naime, građen je kombinovim romaničkim i vizantijskim stilom čiji je splet razvio taj novi arhitektonski izraz.

    U okviru manastira Studenica nalazi se istinsko arhitektonsko dostignuće s kraja 12. veka, monumentalni hram posvećen Bogorodici Dobrotvorki, Evergetidi. Ovu centralnu zadužbinu je Stefan Nemanja namenio sebi za grobnu crkvu. Izgrađena je u periodu između 1183. i 1196. godine.

    Prostorna organizacija i konstrukcija Bogorodičine crkve temelji se na primerima vizantijskih crkava, a kod obrade fasada primetan je uticaj Zapada, pretežno, romaničke arhitekture. On se ogleda u obradi belog mermera sa planine Radočelo, na levoj strani Ibra, koji na maloj dubini apsorbuje i reflektuje sunčevu svetlost. Ono što se takođe ističe jeste raskošna skulpturalna plastika visokih stilskih vrednosti u belom radočelskom mermeru. Kamena plastika studeničkog trodelnog oltarskog prozora čini veličanstveno ostvarenje srpske srednjovekovne sakralne umetnosti.

    U pitanju je crkva jednobrodne osnove, oblika izduženog krsta. Na istočnoj strani nalazi se trodelni oltarski prostor sa tri polukružne apside. Najveća od njih je srednja-oltarska, dok se druge dve manje upotrebljavaju kao đakonikon i proskomidija. Spoljašnju pripratu sa dve kapele je kasnije dozidao kralj Radoslav, nekoliko godina po smrti Svetog Save, međutim u tu svrhu nije upotrebljen beli mermer te nema jednaku umetničku vrednost kao fasada ostatka crkve.

    bogorodicina-crkva-studenica.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Kupola Bogorodičine crkve je poligonalnog oblika sa 12 strana, a nosi je kvadratna osnova.

    Pored Bogorodičine crkve manastir Studenica obuhvata i Kraljevu crkvu, zadužbinu kralja Milutina, kao i Crkvu Svetog Nikole, jednobrodnu građevinu izdužene pravougaone osnove sa polukružnom apsidom na istočnoj strani. Manastirski kompleks obuhvata i kamenu trpezariju koja datira iz vremena Svetog Save kao i veliki zvonik iz 13. veka.

    Ono po čemu se Studenica naročito ističe je lepota živopisa, freskama koje je oslikao, u to vreme, jedan od najboljih vizantijskih slikara. Freska koja se posebno izdvaja je Raspeće Hristovo, oslikana vizantijskom plavom, bojom koja je u to vreme imala veću vrednost od samog zlata. Postavljena je u središnom delu zapadnog zida. Smatra se jednom od najvrednijih srpskih srednjovekovnih fresaka, ali i najčuvenijih.

    ikonostas-zica.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Manastir Žiča – mesto krunisanja sedam kraljeva

    Manastir u kome je, po predanju, krunisano čak sedam srpskih kraljeva, i zbog čega ima sedmora vrata. Za svako od tih ustoličenja otvarana su nova vrata kroz koja je prolazio samo krunisani vladar, pa bi ona odmah potom bila zazidana. To je razlog zbog kojeg manastir Žiča zovu sedmovrati.

    Sedam vladara iz srednjovekovne dinastije Nemanjić krunisano je pod žičkim pečatom, a u samom manastiru, koji se smatra jednim od najznačajnjih srpskih manastira sa datiranjem iz srednjeg veka, stolovalo je više srpskih patrijarha.

    manastir-zica.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Ovaj manastir je zadužbina Stefana Prvovenčanog, koji se u Žiči i krunisao početkom 13. veka, tačnije 1217. godine. Žiča je sagrađena u plodnoj ravnici, udaljena svega šest kilometara od Kraljeva, prema Mataruškoj Banji.

    Tokom svog osmovekovnog postojanja, manastir Žiča je bio meta brojnih napada brojnih osvajača. Rušili su ga i palili Tatari, Turci i Nemci, ali je uvek nakon toga bio obnovljen. Poslednja sistematična rekonstrukcija manastira izvršena je posle zemljotresa koji je zadesio ovaj kraj 1987. godine, i tada je građevini vraćen autentičan izgled iz 13. veka. Pre devet godina obeleženo je osam vekova postojanja manastira Žiča i za tu priliku je uređen celokupni manastirski kompleks.

    Kao i prethodni manastir, i Žiča je predstavnik raškog stila. Građena je od kamena, opeke i nešto sige.

    U okviru manastirskog kompleksa iz srednjeg veka do danas su sačuvane Crkva Svetog Spasa i mala crkva posvećena apostolima Petru i Pavlu.

    Kada je reč o Crkvi Svetog Spasa u pitanju je jednobrodna građevina, oblika slobodnog krsta, sa dužinom osnove od 44 metra. Kod ove građevine „divovskih“ dimenzija za ono vreme, oltarski prostor je okrenut ka severoistoku, dok je na jugozapadnoj strani prostrana priprata sa pirgom. Na zapadnoj strani je narteks sa krstastim svodovima, a na ulazu visoka kula.

    Spoljašnjost ove sakralne građevine karakteriše crvena fasada i uzdignuto podužno telo prekriveno dvoslivnim krovom. Severna kapela posvećena je Svetom Savi, dok je južna Svetom arhiđakonu Stefanu.

    zica-kraljevo.png
    Izvor: Opština Kraljevo

    Crkva Svetog Petra i Pavla nalazi se istočno od ove građevine. Sagrađena je u 14. veku od kamena i opeke. Predstavlja jednobrodnu građevinu sa polukružnom apsidom na istočnoj strani.

    Svaka od ovih građevina ponosno stoji i prkosi „zubu“ vremena, pripovedajući priču o srednjovekovnim vladarima iz slavne loze Nemanjića. One svedoče o duhovnosti našeg naroda, načinu života i uređenju srpske države tokom hiljadugodišnjeg srednjeg veka.

    5542
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana