U nastavku:
Ko radi: monter grejanja
Koliko traje: 1-3 dana
Koliko košta: od oko 25-42 EUR/m2 pa naviše
1. Klasično grejanje
Grejanje radijatorima je visokotemperaturno grejanje, a radijatori se mogu priključiti na javni sistem grejanja ili one sa plinskom, običnom ili etažnom peći ili kotlom, kotlom na biomasu ili naftu i preko specijalnih toplotnih pumpi.
1.1. Prednost radijatorskog grejanja
Što se ugradnje tiče, najveće prednosti jesu brza montaža sistema i radijatora te razvod cevi kroz objekt. Pored toga su tu i niski investicioni troškovi, jer se cevi i radijatori postavljaju pored zidova te nisu potrebni nikakvi građevinski radovi, ni pripremni ni naknadni, a onda se samo priključe na postojeći sistem grejanja.
1.2. Slabosti radijatorskog grejanja
Slabosti ove vrste grejanja prvenstveno se tiču samih radijatora, pošto zbog svoje veličine i položaja mogu predstavljati prepreku u prostoru (recimo, radijator koji mora da se postavi iza vrata, a onda sprečava njihovo potpuno otvaranje). Ranije su se smatrali i estetski nepodobnim, međutim sada su toliko usavršeni u tom smislu da ni po obliku ni po dimenzijama, a svakako ni po boji, stilski ne zaostaju za ostalim elementima pokućstva. Ono što je zaista prava slabost radijatorskog grejanja je to što je to takozvano tačkasto grejanje – dakle, toplota se zadržava oko samog radijatora i slabije širi prostorom, a samim tim ga i slabije zagreva. Tako je ovaj sistem mnogo neefikasniji u poređenju sa podnim, odnosno, zidnim i plafonskim tipovima.
2. Radijatori – cena
Najpoznatiji i najčešće ugrađivani su klasični, rebrasti, liveni radijatori koji, u zavisnosti od dimenzija, odnosno, broja rebara (po standardima JUS M.E6.051i JUS C.J2.020) mogu da trpe temperature vode do 110°C i pare do 133°C, a praktično imaju rok trajanja preko 50 godina i koštaju oko 5-15 EUR po rebru. Međutim, u ponudi je sve više savremenih varijanti, takozvanih, panelnih radijatora-konvektora, od kojih su u maloprodaji najpoznatiji norveški, a koštaju između 50-250 EUR/komad.