Za područje

    Najsevernija opština u Srbiji krije bogato istorijsko nasleđe - Upoznajte Kanjižu!

    Članak je pregledalo čak 6829+ korisnika
    Panonska nizija je plodna ravnica koja obuhvata delove teritorija nekoliko zemalja, među kojima je i sever Srbije, Vojvodina. Kroz vekove ovu su bogatu žitnicu naseljavali različiti narodi, a svaki od njih je na jedinstven način dao doprinos kulturi, obrazovanju, gradskom uređenju, pa čak i gastronomiji po kojoj je Vojvodina izrazito prepoznatljiva. Na krajnjem severu Srbije, u Severobanatskom okrugu, nalazi se opština Kanjiža, koja se može pohvaliti bogatstvom sakralnih objekata, velelepnih građevina u stilu baroka i secesije, ali i jednim od najbolje sačuvanih praistorijskih kurgana na tlu Srbije.

    Tekst: Tanja Prolić

    arhitektura-kanjiza.png
    Izvor: Opština Kanjiža

     

    Preplitanje baroka i secesije kroz impozantne građevine

    Po svojoj arhitekturi Kanjiža je oličenje pravog srednjoevropskog gradića, sa primetnim uticajima baroknog i secesijskog stila. Stara Kanjiža je početkom 20. veka, tačnije 1908. godine, dobila status grada, a sa njim stekla i veće nadležnosti, kao i mogućnosti daljeg i snažnijeg napretka. Najvažniji cilj grada bio je da se u što kraćem roku izgradi nova zgrada gradske kuće, što je i učinjeno tri godine kasnije. Ova građevina i danas služi kao sedište gradske uprave.

    Gradska kuća u Kanjiži se smatra jednim od najdragocenijih arhitektonskih spomenika secesije u Vojvodini. Tvorac nacrta po kojima je izgrađena je Zoltan Rajs, arhitekta iz Budimpešte, koji je originalni plan gradnje, usled slabih materijalnih mogućnosti, morao da izmeni, zapravo, pojednostavi. Prema originalnom Rajsovom planu, ova građevina je asimetrična, što je karakteristično za zgrade iz doba secesije, sa istaknutim bočnim tornjem, koji izgleda impresivno i izaziva strahopoštovanje. Na posletku, budući da je bio prinuđen da plan uprosti, izostavio je toranj sa satom na levoj strani, kao što je i dekoraciju fasade učinio skromnijom u odnosu na prvobitnu zamisao.

    gradska-kuca-kanjiza.png
    Izvor: Opština Kanjiža

    Ono što ovu građevinu čini naročito posebnom su isturena svečana sala sa nizom uskih vertikalnih prozora, ukrasi od lima, geometrijski jednostavna zidna ogledala.

    Budimpeštanski arhitekta potpisuje još jednu dobro poznatu građevinu u Kanjiži. Na Glavnom trgu je zgrada sadašnje Uprave za trezor i Centra za socijalni rad. Veruje se da je ona još tada upotpunjavala nekadašnji pijačni trg, kada se krenulo sa izgradnjom Gradske kuće. Na glavi stubova, koji zgradu razdvajaju na tri dela, nalazi se žensko lice sa bujnom kosom koju uokviruju grane loze. Na najvišem delu frontalnog svoda nalazi se simbol štedionice, što je i originalna svrha zgrade. U pitanju je koš sa pčelama.

    U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i zgrada Javnog preduzeća za komunalne usluge "Komunalac". Ono što je interesantno kod ove građevine je to što je na obnovljenom frontalnom delu sačuvana originalna, šarolika ornamentika u kojoj dominiraju elementi mađarske narodne tradicije.

    komunalac-kanjiza.png
    Izvor: Opština Kanjiža

    Monumentalnost sakralnih građevina

    Kada je reč o sakralnim objektima izdvojićemo dva: katoličku Crkvu Svetih anđela čuvara i pravoslavnu Crkvu Svetog Arhangela Mihaila.

    Prva od navedenih, izgrađena je u drugoj polovini 18. veka, tačnije 1768. godine. Hram je stradao tokom revolucije i borbe za slobodu 1848-1849. godine - izgoreo je prilikom opsade grada. Međutim, Crkva Svetih anđela čuvara je nakon nekoliko godina obnovljena i to u klasicističkom stilu kasnog baroka.

    crkva-svetog-arhangela-mihaila.png
    Izvor: Opština Kanjiža

    Ovu građevinu najbolje opisuje epitet monumentalan, pošto je visoka neverovatna 62 metra, zbog čega apsolutno dominira centrom grada. Njena širina iznosi 15 metara, dok je visina zvonika 48,5 m, sa 5 zvona. S pravom je žitelji ove opštine nazivaju "Velika crkva".

    Prostor oko crkve nije zanemaren; obuhvata baštu sa velikim brojem skulptura, sa akcentom na kip Svetog trojstva, podignutog 1891. godine.

    Srpska pravoslavna Crkva Svetog Arhangela Mihaila u Kanjiži ima veliki istorijski značaj, pošto je u tesnoj vezi sa Velikom seobom koja se dogodila 1690. godine. Podigli su je Srbi nakon što su došli u ove krajeve.

    Na osnovu Letopisa Srpske pravoslavne crkvene opštine Kanjiža, prva crkva je podignuta na mestu ušća potoka Kireš u Tisu. Građena je od pletera. Godine 1773. na prostoru starog hrama krenulo se sa gradnjom nove crkve od tvrdog materijala, po tipskom projektu Bečkog dvora, a gradnja je završena dve godine kasnije.

    I ova sakralna građevina je tokom mađarske revolucije, sredinom 19.veka pretrpela veliku štetu - i ona je izgorela do temelja. Crkva kakva je danas poznata, podignuta je na istom mestu 1851. godine.

    Spada u tip sakralnih građevina somborskog uzora sa visokim i masivnim tornjem i baroknim završecima. Njemu je posvećena mnogo veća pažnja nego ostalim delovima crkve.

    U pitanju je jednobrodna građevina sa petougaonom apsidom spolja i iznutra te naglašenim pevničkim ispadima na severnoj i južnoj fasadi.

    Danas unutrašnjost ove sakralne građevine čini ikonostas skromne rezbarije, izveden u kombinaciji zakasnelih barokno-rokajnih biljnih formi i pojedinih klasicističkih elemenata - kaneliranih stubova, zupčastih nizova.

    Povratak u daleku prošlost

    Jedan od najbolje sačuvanih praistorijskih kurgana na prostoru Srbije je Kalvarija Kanjiža. To je stara humka koja se nalazi na jugozapadu ove opštine.

    U pitanju je sakralni verski objekt katoličke procesije-hodočašća koji se uglavnom gradi na nekom uzvišenju. Ako prirodnog uzvišenja nema, onda bi u tu svrhu poslužio i breg veštačkog porekla, kao drevni kurgan kod Kanjiže koji je deo jednog većeg niza kurgana slične veličine i građe - humke Potisja.

    Ovo sakralno mesto, koje skoro uopšte nije izgubilo svoj originalan oblik, velikih je dimenzija. Relativna visina mu je blizu 5 metara, a širina premašuje 50 metara. Gotovo je savršenog kružnog oblika.

    Na brdu su tri krsta od kamena peščara a do njih vodi puteljak oivičen "kabinama" od cigli, sa drvenim krstom na vrhu, kojim se simbolizuje važan religijski momenat: događaji na putu Isusa Hrista prema Golgoti dok je nosio Časni krst.

    arheoloski-lokaliteti-kanjiza.png
    Izvor: Opština Kanjiža

    Kanjiža se može pohvaliti i jednim arheološkim lokalitetom. Nedaleko od današnjeg centra grada, na Ribarskom trgu, tamo gde stoji spomenik sa natpisom "Tu je početak Kanjiže" na tri jezika – latinskom, srpskom i mađarskom, nalazi se centar nekadašnjeg zemljanog utvrđenja Cnesa.

    Informacije o ovom utvrđenju dobijene su iz atlasa grofa Marsiljija, sa mape koju je sastavio poslednjih godina 17. veka. Na osnovu njih izvodi se zaključak da je utvrđenje bilo monumentalnih dimenzija, od preko 40 hektara.

    tu-je-pocetak-kanjize.png
    Izvor: Opština Kanjiža

    Na osnovu poveljskih izvora, Kanjiža je verovatno bila kraljevski posed, o kojem se u jednoj povelji, koja datira iz 1093. godine, napominje da pripada opatiji benediktinaca u Panonhalmi.

    Nevedene građevine su samo delić onoga što ova opština na krajnjem severu Srbije poseduje. Etno sela i salaši u njenoj okolini upoznaju nas sa načinom života njenih nekadašnjih žitelja i njihovim običajima. Brojni sačuvani eksponati sklapaju delove slagalice o tradiciji ovog dela Panonske nizije. Pored njih to čini i vetrenjača u selu Oromu, bajkovita Vila Sat u Horgošu i druge građevine.

    6829
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana