Za područje

    Tragom moćne dinastije: Aranđelovac - zaveštanje loze Obrenovića

    Članak je pregledalo čak 6053+ korisnika
    Obrenovići su vladarska porodica koja je u mnogome izmenila tok istorije Srbije u 19. veku, a njeni prestolonaslednici, kao i njihove supruge, izazivali su veliku pažnju tadašnje javnosti. Iza sebe su ostavili brojna zdanja koja svedoče o njihovoj višedecenijskoj vladavini, tokom koje je naša zemlja stekla potpunu i međunarodno priznatu nezavisnost, i od kneževine postala kraljevina. Jedan grad se naročito vezuje za vladavinu dinastije Obrenović – grad Aranđelovac, koji svojim građevinama, ali i prirodnim bogatstvima, pripoveda priču o ovoj moćnoj i intrigantnoj porodici.

    Tekst: Tanja Prolić

    arandjelovac-arhitektura.png
    Autor:Valerija Čolović

    Blagodeti mineralne vode dovele su do osnivanja grada

    Ovaj grad dobro je poznat po izvorima mineralne vode u čijoj lekovitosti i blagodetima je uživao i sam knez Miloš Obrenović. Upravo je to i bio povod da se izgradi grad Aranđelovac, koji je zahvaljujući vođi Drugog srpskog ustanka preuređen, proširen i formiran tako da je ruralno naselje ubrzo preraslo u značajni centar Šumadijskog okruga.

    Od naselja vojnog karaktera "Šanac Vrbica", koje je brojalo 50 kuća i koje se prvi put pominje u vreme austrijske okupacije tokom prve polovine 18. veka, nastao je grad Aranđelovac.

    Naselje Vrbica je vremenom doživelo procvat, veći broj stanovnika se doseljavao, kuće su se gradile, a kako su doseljenici mahom bili zanatlije, podizani su i dućani, radionice i gostionice. Posetioci su zbog blagotvorne vode u sve većem broju dolazili u Vrbicu te se nametnula potreba formiranja naselja s osnovnim smeštajnim kapacitetima. To je bio razlog zbog kog je Vrbica, naredbom iz 1840. godine, postala palanka, da bi 19 godina kasnije, pismenim dekretom kneza Miloša, ime naselja bilo promenjeno u Aranđelovac.

    Hotel "Staro zdanje" - velelepni letnjikovac Obrenovića

    Izgradnja dvora "Staro zdanje" počela je 1867. godine i trajala je pet godina. Za njegovu gradnju založio se knez Mihailo Obrenović, a projektovao ga je arhitekta Kosta Šreplović, minhenski učenik. Predstavljao je letnjikovac porodice Obrenović, iako je prvobitno, po projektu, trebao da bude Skupština kneževine Srbije.

    staro-zdanje.png
    Autor:Valerija Čolović

    Građen je u romantičarskom stilu. Glavna fasada okrenuta je ka parku i mineralnim izvorima. Objekt ima tri celine, a u centralnom delu se nalazi prostrana sala za zabave sa galerijom za muziku koja obuhvata drugi i treći sprat.

    Petnaest godina od završetka gradnje objekta, prostorije na spratu su preuređene za potrebe boravka kneginje Natalije Obrenović, a 1907. rekonstruisano je stepenište velike terase čime je građevina dobila novo ruho, pošto je godinu dana ranije, 1906. pretvorena u hotel.

    Zalaganjem štedionice Dunavske banovine izvršeno je preuređenje hotela. Podizanjem još jednog bloka, građevina je dobila kvadratni oblik s atrijumom u centralnom delu, a novo stepenište na velikoj terasi je dobilo svoj današnji izgled. Velike promene izvršene su i u enterijeru: renovirane sobe opremljene su luksuznim nameštajem i umetničkim delima, a zidove Sale kneževa obogatili su portreti znamenitih ličnosti srpske istorije, oslikani rukom ikonopisca Lukijana Bibića.

    Građevina je završetak Drugog svetskog rata dočekala opljačkana. Do 1969. godine su izvšeni samo manji restauratorski radovi.

    Hotel "Staro zdanje" je zatvoren za posetioce od 2003. godine. Nekada veličanstveno uređena građevina sada je podsetnik na grandiozne balove koji su se u njoj održavali, glamurozne svečane prijeme kao i značajna imena koja su u njoj boravila.

    Najstariji izvor mineralne vode u Srbiji

    Dr Emerih Lindenmajer je još u 19. veku analizom ustanovio lekovitost mineralne vode s izvora u Bukoviku. Na mestu ovog najstarijeg izvora mineralne vode u Srbiji, 1907. godine podignut je objekt pod imenom Paviljon Knjaz Miloš u parku Bukovičke banje. On je bio prva fabrika za flaširanje mineralne vode kod nas.

    izvor-mineralne-vode.png
    Autor: Valerija Čolović

    Objekt je zidan u stilu secesije, po projektu našeg renomiranog arhitekte Branka Tanazevića. Paviljon ima tri dela. U centralnom delu nalazi se izvor, desno od njega postrojenje za buteliranje, a levi, otvoreni deo objekta je bio namenjen banjskim gostima koji su mineralnu vodu upotrebljavali u terapijske svrhe.

    Na Paviljonu Knjaz Miloš prozori su u obliku grčkog slova omega-Ω, svojstveno secesionističkom stilu, dok se na bogato dekorisanom pročelju nalazi maskeron sa ženskim likom, sa tepelukom na glavi i niskom dukata i bisera oko vrata, motivima iz nacionalne tradicije.

    Paviljon je 2016. godine, nakon što je restauriran zbog nevremena, ponovo poželeo dobrodošlicu banjskim turistima i omogućio im da na jednom mestu, na moderno dizajniranoj česmi u okviru Paviljona, koriste mineralnu vodu sa tri banjska izvora – izvora Talpara, Đulara i Topla. Takođe, deo koji je ranije bio namenjen za zahvatanje vode sada je zastakljen i u njemu je smeštena galerija, otvorena tokom celog dana kako za posetioce tako i za Aranđelovčane.

    Crkva brvnara kao upečatljiv spomenik kulture

    Crkva-brvnara posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu, izgrađena je u selu Darosavi, severozapadno od planine Bukulje, 1833. godine.

    crkva-brvnara.png
    Autor: Zorica Petrović, viši kustos Narodnog muzeja u Aranđelovcu

    Građena je u obliku izduženog broda sa poligonalnom oltarskom apsidom i tremom na zapadnoj strani, a pokrivena je šindrom. Ono po čemu se ova interesantna građevina izdvaja je i bogatstvo ornamenata na masivnim vratima, prozorima, tavanici i tremu. Svi ornamenti su geometrijski, obojeni crvenom, zelenom i belom bojom.

    Radovi na restauraciji krova objekta vršeni su 1905., a 1921.godine je severozapadno od crkve podignut i drveni zvonik.

    Ovo je jedna od tri očuvane crkve-brvnare na prostoru Šumadije. Zaštićena je kao spomenik kulture 1951. godine.

    crkva-brvnara-arandjelovac.png
    Autor: Zorica Petrović, viši kustos Narodnog muzeja u Aranđelovcu

    Ovaj grad, koji se nalazi u severoistočnom podnožju šumovite planine Bukulje, predstavlja istinsko zaveštanje dinastije Obrenović, čiji su ga članovi rado posećivali i uživali u njegovim prirodnim blagodetima. Aranđelovac nas, stoga, svojim građevinama vodi svojevrsnim tragom ove porodice, ali nas upoznaje i sa životom stanovnika Srbije tokom njihove dugogodišnje vladavine.

    6053
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana