U nastavku:
1. Preporučena sobna temperatura - kako podesiti termostat?
1.1. Sobna temperatura u dnevnoj zoni
Takozvana sobna temperatura, prema naučnim istraživanjima, može biti niža od one koja se obično smatra optimalnom, a da to ni na koji način ne ugrozi životni standard ukućana. Tako na primer, u dnevnom boravku ili trpezariji ona može biti 20-22°C, dok u spavaćim sobama, kupatilu i kuhinji ili tzv. servisnim prostorijama, uvek i treba da je niža.
1.2. Sobna temperatura u spavaćoj sobi
Spavanje u hladnijem ambijentu je zdravije, kažu stručnjaci. Idealna ambijentalna temperatura za noćnu zonu je između 17-20°C, ali ako u njoj spava beba, onda najmanje 18°C.
1.3. Sobna temperatura u dečjoj sobi
Temperatura u sobi u kojoj deca spavaju, igraju se i uče treba da bude nešto viša. Tako bi, tokom dana, trebalo da bude oko 22°C, a tokom noći nešto niža, u zavisnosti od toga šta je detetu ili deci prijatnije.
1.4. Temperatura u kupatilu
Temperatura u kupatilu treba da je nešto viša, između 22-25°C, budući da ste u njemu uglavnom razodeveni. Međutim, to opet, umnogome zavisi od ličnih afiniteta svakog ukućana ponaosob. Ušteda energije na grejanju u kupatilu može se ostvariti ugradnjom ili postavljanjem jednog ili dodatnog električnog grejnog tela kakva su radijator ili grejalica, koji će se uključivati samo po potrebi.
2. Šta je sobni termostat?
2.1. Sobni termostat je jednostavan za upotrebu
Sobni termostat je uređaj koji omogućava regulisanje temperature u unutrašnjosti doma. Na najjednostavnijim sobnim termostatima temperatura vazduha se može podesiti ručno. Kada se željena temperatura dostigne, lokalni izvor toplote (radijator ili podno grejanje...) se automatski isključuje. Uključuje se ponovo onda kada temperatura vazduha padne ispod podešene vrednosti. Isto važi i za hlađenje leti. Termostat se može koristiti za regulaciju rashladnih uređaja, bilo da su to klima-uređaji ili plafonsko hlađenje.
Sobni termostat je zgodan za sve prostorije, pošto kontroliše i održava optimalnu temperaturu vazduha i na taj način omogućava prijatniji životni ambijent u bilo koje doba dana, bez potrebe za stalnim resetovanjem radijatora ili podnog grejanja.
2.2. Sobni termostat i pametne instalacije
Postoji više vrsta sobnih termostata. Brzi razvoj je postepeno doneo sve više dodatnih funkcija, kao što su vremensko odlaganje uključivanja grejnog tela ili automatsko snižavanje temperature noću. Termostat se, takođe, može povezati na sistem pametnih instalacija i temperatura u prostoriji se može regulisati daljinski.
3. Gde se postavlja sobni termostat?
Sobni termostat treba da je na približno 100-150 cm od poda i najmanje 3 metra udaljen od grejnog elementa, ako se radi o tačkastom grejnom elementu, kakvi su, recimo, radijator ili konvektor. Ako termostat ugradite direktno pored radijatora, nećete postići željeni efekat, jer je prostor pored njega mnogo topliji od onog u sredini prostorije (na udaljenosti od više metara u odnosu na radijator), gde se zapravo ukućani i najviše zadržavaju. Ako imate ugrađeno podno grejanje, termostat se može ugraditi bilo gde, pošto je temperatura poda svuda ista; premda za rastojanje od poda i dalje važi 100-150 cm, a ne niže ili više. Takođe, nije poželjno da direktna sunčeva svetlost zagreva termostat leti, budući da bi se tako površina samog uređaja pregrevala, a on ne bi mogao da funkcioniše kako treba. Moglo bi da se dogodi da se stalno uključuje ili isključuje ili na neki drugi način pokazuje disfunkciju.
4. Sobni termostat: idealna temperatura poda
Ako nemate podno grejanje, održavanje temperature poda može predstavljati izazov. Pod je uvek malo hladniji, posebno ako se ispod njega nalaze negrejani prostori, kao što su servisne prostorije, podrum ili garaža. Kod klasičnog centralnog grejanja pod može biti sasvim hladan, odnosno, temperatura može da padne na 15°C. Takav hladan pod hladi celo telo i negativno utiče na zdravlje. Optimalna temperatura poda posebno je važna u dečjim sobama, jer se deca stalno igraju na podu. Temperaturu poda donekle možete kontrolisati debljim podnim oblogama kakvi su tepisi ili staze, čime se stvara i prijatniji ambijent.
Kod podnog grejanja postoji suprotan problem: temperatura poda ne sme da pređe 27°C, jer je dokazana korelacija između previsoke temperature poda i nastanka proširenih vena i drugih negativnih efekata na krvne sudove. Idealna temperatura poda sa podnim grejanjem je 23-25°C.
5. Sobni termostat za niže troškove grejanja
Pošto termostat osigurava održavanje odgovarajuće sobne temperature, možete uštedeti mnogo energije njegovim redovnim korišćenjem. Umesto da stalno bude podešeno 25°C, termostat možete naštelovati tako da u vreme kada niste kod kuće (na primer, dok ste na poslu) održava temperaturu na 19°C, a zatim je podigne na 22°C jedan sat pre vašeg povratka. Može se podesiti i tako da noću održava temperaturu od 17°C ili se čak potpuno isključi, ali neposredno pre nego što ustanete, podigne temperaturu na zadatu vrednost. Ovim jednostavnim uređajem i još jednostavnijim podešavanjima možete uštedeti i do 25% energije i samim tim smanjiti troškove grejanja.
Nižim temperaturama ne pomažete samo sebi i svom novčaniku, već brinete i o životnoj sredini zbog manje potrošnje energije.
6. Termostat ponekad nije dovoljan
Termostat je vrlo koristan uređaj, ali ne može da nadoknadi neke ozbiljne građevinsko-arhitektonske propuste koje utiču na energetsku efikasnost vaše kuće.
Pre svega, potrebno je pomenuti fasadni termoizolacioni sloj koji je, posebno kod starih kuća, uglavnom tanji i mahom nedovoljan u odnosu na savremene standarde, pa kuća gubi dosta energije kroz fasadu zbog nedovoljne debljine toplotne izolacije. Iako termostat može pomoći u smanjenju potrošnje energije, troškovi će i dalje biti veći u poređenju sa pravilno izolovanom kućom.
Drugi problem su toplotni mostovi, odnosno, loše izolovana mesta na spojevima različitih materijala, kroz koja izlazi više toplote. Pored toga, na takvim mestima se skoro po pravilu stvaraju buđ i plesni. Takođe, valja se uveriti da su grejni elementi pravilno postavljeni u prostoriji i da ispravno rade. Ako je grejni element (na primer, radijator) zaklonjen u ćošku ili iza nameštaja, njegova efikasnost je niska.