Za područje
    OTP banka

    Smederevo: kontinuitet urbanizacije na Dunavu

    Članak je pregledalo čak 6176+ korisnika
    Gradovi koji se nalaze na obalama velikih reka imaju poseban značaj u urbanom razvoju čitavih podneblja. Povoljna lokacija ovih gradova uticala je na to da oni budu naseljeni vekovima, u kontinuitetu, pa se baš u njima mogu doživeti različiti ambijenti, specifični za periode u kojima su nastajali.

    Tekst: Milja Mladenović

    smederevska-tvrdjava.jpg
    Smederevska tvrđava, Foto: Igor Markov

     

    Gradovi na Dunavu od posebnog su značaja za razumevanje različitih slojeva gradogradnje i razvoja obale u različitim delovima Evrope. Od Švarcvalda do Crnog mora, na Dunavu se u harmoničnom ritmu nižu gradovi, varoši i utvrđenja, svedočanstva o istorijskom razvoju i značaju kako pojedinačnih tačaka, tako i čitavog dunavskog regiona. Na oko 1.700 km od izvora Dunava, nalazi se gotovo savršeno očuvano srednjevekovno utvrđenje.

    ulaz-u-mali-grad.jpg
    Ulaz u Mali grad, Foto: Igor Markov

     

    U prvoj polovini 15. veka, na ušću Jezave u Dunav, po nalogu despota Đurađa Brankovića, podignuta je Smederevska tvrđava. U Malom gradu sa šest kula bili su smešteni dvor, biblioteka, kuhinja i sala za prijeme, dok je Veliki grad bio namenjen smeštaju stanovništva, trgovini i zanatima te opasan zidinama sa 19 kula. Same zidine, debljine 4 metra i visine kula do 20 metara, bile su prilagođene borbama hladnim oružjem, iako su već u to vreme utvrđenja imala niže i znatno deblje zidove, zbog zaštite od topovskih udara. Osim odbrambene funkcije u srednjem veku, a kasnije funkcije simbola grada, jedan upečatljiv detalj kule Smederevske tvrđave svedoči o drugačijem računanju vremena u srednjevekovnoj Srbiji. Na jednoj od kula unutrašnjeg grada nalazi se zapis da je grad sazidan 6938. godine, pri čemu se može odrediti da je u upotrebi bio kalendar prema kome se vreme računalo „od stvaranja sveta“ 5508. godine p.n.e.

    Na trougaonoj Smederevskoj tvrđavi i danas su uočljivi arhitektonski detalji koji svedoče kako o trgovačkom, ekonomskom i administrativnom značaju Smedereva u 15. veku, tako i o različitim stilovima i uticajima koji su se na ovom mestu ukrštali i preplitali. Bifore i trifore (prozori na tvrđavi) isklesani su u romanskom i gotskom stilu, koji nije bio karakterističan za ovo podneblje. Na osnovu ovoga, kao i spisa o trgovačkim vezama i samoj izgradnji Tvrđave, može se zaključiti da su veze sa Mletačkom Republikom i Dalmacijom uticale i na jedinstven spoj stilova koji karakteriše utvrđenje.

    bifore-u-malom-gradz.jpg
    Bifore u Malom gradu, Foto: Igor Markov

     

    Impozantno utvrđenje koje se prvo uoči sa Dunava, samo je "prednji" plan priče o urbanizaciji koju Smederevo priča svojom arhitekturom. Prateći pravac glavne staze koja povezuje Mali grad i izlaz iz Velikog grada tvrđave, nakon dva bloka dolazi se do Trga Republike – današnjeg centra grada. Zaleđe tvrđave i dunavske obale duž ovog pešačkog pravca gotovo poput hronološke linije povezuje arhitektonske stilove i istorijski razvoj grada.

    trg-republike-smederevo.jpg
    Trg Republike u Smederevu, Foto: Igor Markov

     

    Dolaskom do Trga, mogu se uočiti znameniti objekti iz 19. veka, poput Hrama Svetog Georgija i zgrade Okružnog suda. Dok je crkva u sredini, oblikovana kombinovanjem arhitektonskih principa prema kojima je izgrađen manastir Manasija sa romantičarskim i baroknim motivima i formama, zgrada Okružnog suda svedoči o arhitektonskom povezivanju podunavskih gradova – Beograda i Smedereva.

    Monumentalni objekt Okružnog suda izgrađen je osamdesetih godina 19. veka po projektu arhitekte Aleksandra Bugarskog, projektanta Kraljevog dvora i Narodnog pozorišta u Beogradu. Bogata dekorativna plastika i centralna simetrija karakteristični su za brojne javne objekte u ovom periodu, a upravo prepoznatljivost akademizma u oblikovanju javnih građevina utiče na vizuelno povezivanje sa drugim gradovima čija je urbanizacija doživela procvat krajem 19. i početkom 20. veka.

    zgrada-okruznog-suda-smederevo.jpg
    Zgrada Okružnog suda, Foto: Igor Markov

     

    Zastupljenost ključnih arhitektonskih stilova vezanih za vreme u kojima su građevine nastajale u samom centru Smedereva, upućuje na to da se pored vizantijskog stila, baroka i akademizma, na pešačkoj trasi od suda do pristaništa na Dunavu mora naći i modernistički stil. Upravo u ovom stilu projektovana je „Francuska kapa“ – objekat na samoj obali. „Francuska kapa“ podignuta je 1936. u čast francuskog ministra spoljnih poslova Žana Luja Bartua, koji je 1934. godine posetio Smederevo. Oblikovanje objekta podseća na francusku vojničku kapu iz Prvog svetskog rata, ali se po poziciji uz reku i oblikovanju čitavog objekta mogu uočiti osnovni principi modernističke arhitekture, poput kružnog zida i velikih prozora.

    francuska-kapa-smederevo.jpg
    „Francuska kapa“

     

    U urbanističkom razvoju Smedereva zastupljeni su mnogi stilovi, kojima se naglašava kontinuitet razvoja, zbog čega se može pretpostaviti da će dalji razvoj grada i urbanizacija u budućnosti Smedereva nastaviti da se razvija duž Dunava.

    6176
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana