U nastavku:
1. Smese za beton
Za razliku od primarnih građevinskih materijala, kao što su drvo i metal, beton je kompozitna smesa. Sastoji se od veziva, koje je obično cement, agregata, koji mogu biti pesak ili šljunak, i na kraju - vode. Ovoj osnovnoj mešavini dodaju se hemijski i mineralni dodaci te različita vlakna koja poboljšavaju njegova svojstva. Od nabrojanih, najveći deo smese čini agregat, oko 75%. Zatim sledi cementni kamen, jedinjenje cementnog praha i vode, što predstavlja 25%. Drugi se aditivi dodaju u manjim količinama u odnosu na količinu primarne smese. Aditivi, hemijski i mineralni, premda ih ima malo, znatno utiču na poboljšanje osobina betona.
Mineralni agregat poboljšava betonsku smesu tako što je čini kohezivnijom, snižava temperaturu hidracije i smanjuje skupljanje. Na svojstva betona takođe utiče veličina zrnca agregata (frakcija), i ona varira kod različitih vrsta konstrukcija. Obično frakcija ne prelazi veličine izmedju 16 i 32 mm. Na osobine smese betona znatno utiče i cementni kamen, a njegova uloga je da poveže zrna mineralnog agregata i ujedno popuni prazan prostor u smesi.
2. Vrste i svojstva
Beton se prvenstveno razlikuje prema težini te tako postoje lagani, normalni i teški. U zavisnosti od namene, dele se na betone za izgradnju, hidrobetone, posebne betone i druge.
Vrste betona takođe se razlikuju prema različitim svojstvima, a najvažnija su tip, elastičnost, otpornost na smrzavanje, otpornost na habanje i druga. Da bi betonske konstrukcije bile dugog veka takva im moraju biti i svojstva.
Između ostalog, na osobine betona utiče brzina stezanja, a posebno zapremina koja se time dobija. Proces sušenja je obično uspešan ukoliko je relativna vlaga okoline veća od 80% i ako je temperatura okoline dovoljno visoka.
Najtipičnija podela betona je ona prema MB oznaci (marka betona). Normalna vrednost betona je obično između 20 i 30 MB. Marka betona je stara oznaka za kvalitet i danas ju je zamenila otpornost na pritisak, odnosno, razred čvrstine. Za klasifikaciju se obično koristi proračun otpornosti na pritisak, i to na kocki sa stranicama od 15 cm, nakon 28 dana. Čvrstina betona pod pritiskom, onog koji se najčešće koristi za gradnju, je C 25/30.
3. Armatura
Otpornost betona se poboljšava armaturom. Kada pomislimo na armaturu, uglavnom su to čelične šipke; međutim, postoje i druge vrste armature. Najčešći tipovi armature su glatke čelične šipke, kao i rebraste, pretežno gvozdene šipke. Osim toga, tu su i armaturno betonsko gvožđe, armirane betonske mreže i šipke od legura.
Danas se betonu tvrdoća može višestruko povećati ako se cementnom vezivu dodaju čelična (ili od drugog metala), staklena ili organska vlakna. U tom slučaju, ta fina vlakna predstavljaju armaturu betona.
4. Cena
Cena betona najviše zavisi od samog kvaliteta. Ako uzmemo na primer beton C25/30, s normalnim svojstvima, cena se kreće od 42 do 50 eura/m3. Ukoliko gotovom betonu dodamo armaturu i rad, cena se povećana na 90 do 110 eura/m3.