Za područje

    Znamenitosti Despotovca: Manastir Manasija

    Članak je pregledalo čak 6676+ korisnika
    Turistički potencijal gradova često se nadovezuje za njihovu istoriju i kontinuitet naseljenosti, koji postaje atrakcija. Bogato srednjevekovno nasleđe iz perioda vladavine despota Stefana Lazarevića najčešće se vezuje sa srednjevekovni Beograd. Ipak, značajno mesto za upoznavanje sa nasleđem ovog vladara je Despotovac, zapravo jedna od despotovih zadužbina – manastir Manasija.

    Tekst: Milja Mladenović

    Manastir Manasija
    Manastir Manasija

    Manastir Manasija podignut je u prvoj polovini 15. veka kao zadužbina despota Stefana Lazarevića. Poput mnogih srednjevekovnih manastira, manastir je okružen odbrambenim zidinama, premda, za razliku od većine, s jednostavnim zidinama koje formiraju granice manastirskog kompleksa, Manasija je opasana zidinama sa 11 kula, među kojima je najupečatljivija Despotova kula, na severnoj strani utvrđenja.

    Srednjevekovna utvrđenja sa kulama karakteristična su za srednjevekovne gradove, naročito one koji su zidani u vreme despota Stefana Lazarevića i Đurađa Brankovića, zbog čega nije neočekivano da se istovetni arhitektonski izraz našao i na manastirskom kompleksu. Na vanjskoj strani zidina i danas je uočljivo i spoljno utvrđenje, što ukazuje na to da je Manasija bila opasana dvostrukim odbrambenim bedemima s osmatračnicama. Same zidine manastira podsećaju na srednjevekovne gradove, poput Beograda i Smedereva, koji su u sklopu utvrđenja imali podele na veliki i mali grad. I u okviru manastira Manasija jedan deo, na istoku utvrđenja, naziva se Mali grad, čime je naglašen značaj manastira kao mesta zadržavanja, i naseobine koja je spajala duhovni i svetovni život u srednjem veku.

    Slog kamena na utvrđenju koliko i geometrija kula i osmatračnica, daju uvid u prepoznatljiv stil gradogradnje 15. veka, zbog čega se, posmatrajući sa spoljne strane kompleksa, ne može sa sigurnošću reći da li je unutar zidina srednjevekovni grad, zamak ili manastir. Ovakvo spajanje sakralne i svetovne arhitekture upravo je karakteristično za objekte izgrađene tokom vladavine despota Stefana.

    Sama crkva izgrađena je od tesanika u moravskom stilu. Iako moravski stil karakteriše upotreba jakih boja i ornamenata, poput crvenih rozeta, kombinovanja opeke i kamena s ornamentikom šahovskog polja u umetku između venca i kupole, na zadužbini despota Stefana ove su stilske karakteristike svedene na geometrijske forme karakteristične za moravski stil, ali kombinovane sa karakteristikama raške i vizantijske stilske skupine.

    Tako se na fasadi crkve mogu primetiti polukolonete i geometrija kupole karakteristične za moravski stil, ali i slepe arkade i arhivolte preuzete iz raškog stila, kao i multiplikacija kupola na uglovima crkve, koja se najčešće može uočiti na manastirima vizantijskog stila. Ovo kombinovanje elemenata različitih stilova kroz objeka crkve ukazuje na kontinuitet arhitektonskog razvoja sakralnih objekata, ali i na modernost samog ktitora. Prema novijim arheološkim istraživanjima, utvrđeno je da se u južnom delu crkve nalazi grob despota Stefana Lazarevića.

    Manastir Manasija
    Manastir Manasija

    Manastir je u 15. veku imao vrlo značajnu ulogu u kulturnom životu Srbije, jer se u njemu nalazila „Resavska prepisivačka škola“, koja je okupljala učene monahe, prepisivače, prevodioce i književnike koji su u vreme pre pojave štampe umnožavali značajna dela i rukopise. U „Resavskoj školi“ Konstantin Filozof je napisao „Žitije despota Stefana Lazarevića“, koje je jedan od najčešće korišćenih izvora za izučavanje perioda despotove vladavine.

    Preplitanje duhovnog, političkog i kulturnog života Srbije u prvoj polovini 15. veka može se „čitati“ iz čitavog kompleksa Manasije, što ovaj manastir čini vrednom i nezaobilaznom lokacijom za upoznavanje sa srednjim vekom.

    6676
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana