U nastavku:
1. Podizanje/uklanjanje krova
Podizanje/uklanjanje krova jedna je od najzahtevnijih građevinskih intervencija. Podizanje krova je moguće ako postojeća krovna konstrukcija i struktura objekta to dopuštaju. Obično je to moguće na svim kućama standardne gradnje (cigla s armirano-betonskim vezama) i na većini drvenih kuća, ali nije moguće na betonskim kućama, jer su njihovi krovovi inače vezani za ostatak vertikalne konstrukcije, pa se u tim slučajevima krov uklanja po segmentima i kasnije vraća. O podizanju/uklanjanju krova razmišlja se kada želite da dogradite čitav sprat, odnosno, potkrovlje.
1.1. Kako se podiže krov
Podizanje krova će izvoditi kvalifikovani građevinski izvođač, ali podizanje i nadogradnja moraju biti statički proračunati. Učešće inženjera-statičara je stoga apsolutno neophodno za podizanje krova. Izvođač će podići krov tako što će kranom uhvatiti i podići celu krovnu konstrukciju, zajedno sa završnim slojevima, a onda postaviti privremenu strukturu koja će krov držati u tom položaju do završetka radova. Kada se krov podigne, može započeti nadogradnja kuće, odnosno izgradnja nove noseće konstrukcije i prozorskih otvora, balkona, terasa... Kada se nadogradnja kuće završi, potporna struktura se razmontira i ukloni, a kran vrati krov na njegovo mesto.
1.2. Kako se uklanja i vraća krov
Ako je iz bilo kog razloga ovakvo podizanje krova neizvodljivo, radi se parcijalno uklanjanje krovne konstrukcije, odnosno, skida se segment po segment - oluci, veze, krovni pokrivač, delovi izolacije, konstrukcije krovišta i rogovi - pa se posle obrnutim redosledom vraćaju.
2. Nadogradnja zahteva planiranje
Osim dogradnje, koja se u našim krajevima smatra uobičajenom varijantom, mnogi se ljudi odlučuju i da dodaju, odnosno, nadograde postojeći objekt. Razlozi su uglavnom finansijske prirode ili se tiču ostanka mladih ljudi u zajedničkom domaćinstvu, što zahteva više prostora u postojećoj kući. Nadogradnja kuće je složen projekt u koji se svakako mora uključiti bar arhitekta i inženjer-statičar ako želite da on bude uspešno izveden. Na osnovu vaših želja i potreba radi se idejno rešenje koje kasnije vodi do plana za izvođenje, plana građevinskih konstrukcija i popisa radova.
2.1. Kakvu konstrukciju zahteva nadogradnja kuće?
Pre početka nadogradnje mora se proveriti materijal osnovne konstrukcije postojećeg objekta. Za noseću konstrukciju nadogradnje obično se bira materijal koji je upotrebljen i za donji deo, ali to nije neophodno. Položaj komunikacija do potkrovlja i ugradnja međuspratne (AB) ploče su vrlo važni te ih treba pažljivo isplanirati. Bez obzira na vrstu materijala koja će se upotrebiti za noseću konstrukciju, svi statički proračuni stabilnosti konstrukcije i arhitektonski planovi PZI moraju se završiti pre početka izgradnje. U slučaju da objekt nije statički pogodan za nadogradnju, mora se uraditi elaborat statičke sanacije postojećeg objekta, što predstavlja dodatni, ali u svakom slučaju neophodan trošak.
2.2. Materijali i boje gornje konstrukcije
Osim preciznog izračunavanja i projektovanja noseće konstrukcije nadogradnje, važno je odabrati i prave materijale i boje, za eksterijer i enterijer proširenja. Ako želite da nadogradnja kuće bude sasvim nenametljiva i što manje uočljiva, zapravo stopljena s postojećom zgradom i fasadom, onda će biti potrebna upotreba istih materijala i boja. Bilo da se radi o drvenoj fasadi, običnom belom malteru ili gipsu bilo koje druge boje, nijanse, tonovi i materijali moraju se podudarati s ostatkom eksterijera.
Ima naručilaca koje traže upravo suprotno. Neki hoće da istaknu nadogradnju, pa u takvim slučajevima ima smisla koristiti druge materijale i kontrastne boje.
2.3. Razlika između nadogradnje i proširenja
Nije retko mešanje ili zamena pojmova nadogradnje i proširenja. Iako je činjenica da se u oba slučaja radi o novogradnji, postoji bitna razlika u položaju, odnosno, smeru izgradnje. Dok je proširenje povećanje zapremine ili promena dimenzija postojeće kuće po horizontali, nadogradnja menja dimenzije objekta po vertikali.
3. Nadogradnja kuće i građevinska dozvola
Nadogradnja kao i proširenje u građevinskom i zakonskom smislu smatraju se novogradnjom, budući da dolazi do promena u nosećim i drugim delovima konstrukcije i strukture građevine. Prema zakonu, za sve vrste novogradnji, koje uključuju i dogradnje i nadogradnje, potrebno je pre početka radova pribaviti važeću građevinsku dozvolu.
Za proširenje je potrebno pribaviti projekt za građevinsku dozvolu (PGD), koji sadrži sve planove arhitekture, planove građevinskih konstrukcija, mašinske instalacije i električne instalacije. Nakon dobijanja građevinske dozvole, priprema se projekt za implementaciju (PZI) i konačno se dobija upotrebna dozvola sa geodetskim snimanjem novog stanja i potpisanom izjavom projektanta i nadzornika, koja garantuje usaglašenost izgrađenog objekta sa projektnom dokumentacijom.
4. Cena podizanja/uklanjanja krova i nadogradnje
Cena nadogradnje, kao i slični poslovi, prvenstveno zavisi od veličine, složenosti tehničkih zahteva, materijala koji se koristi, izvođača radova, lokacije i drugih faktora. Podizanje/uklanjanje krova zbog složenosti rada i iznajmljivanja krana iziskuje puno novca, ali ipak mnogo manje nego za izgradnju potpuno novog objekta.
Napomena: za primer smo uzeli okvirnu cenu nadogradnje tlocrtne veličine od oko120 m2.
Nadogradnja kuće tlocrtne veličine od oko 120 m2, može da košta 200-300 EUR/m2 bez PGD, PZI dokumentacije i upotrebne dozvole. U cenu je uračunato izvođenje međuspratne ploče, nadogradnja, krovna konstrukcija i svi drugi završni radovi.