U nastavku:
1. Armirani beton ili betonsko gvožđe
Termin betonsko gvožđe nije najsrećnije rešenje i donekle je zbunjujući, a nije ni tehnički izraz za ovaj materijal. Betonsko gvožđe uopšte ne sadrži „gvožđe“, već čelik. U uskostručnom smislu, betonsko gvožđe je zapravo armirani beton, što je danas praktično svaki beton. To znači da u betonu, koji u principu nosi opterećenja objekta, postoje čelične armaturne šipke koje, takođe, preuzimaju vučna opterećenja. Ipak, u praksi se danas sreću oba pojma te smo želeli da ih pojasnimo kako biste ih razumeli ako naiđete na njih. Bilo kako bilo, betonsko gvožđe ili armirani beton (AB) je stoga jedan od najsvestranijih i najsnažnijih građevinskih materijala s odličnim fizičkim i mehaničkim svojstvima.
2. Koliko je čelika potrebno za armirani beton?
Koliko armiranog betona treba i koliki bi odnos trebao biti između betona i čelične armature, tačno će izračunati inženjer-statičar ili firma koja se bavi izradom ove vrste armature. Važno je da se proporcije i količine precizno odrede, jer će samo na taj način konstrukcija biti stabilna, postojana i sigurna, a istovremeno i ekonomična. Ako se čelična armatura i dimenzije betonskih veza procene „napamet“ i otprilike, može se dogoditi da ispadnu prevelike, što će i veze učiniti predebelim i previše masivnim sa viškom armature. Ovo ne samo da uvećava troškove izgradnje, već zbog povećane sopstvene težine betonske veze direktno utiče na statiku čitavog objekta.
3. Horizontalne i vertikalne veze armiranog betona
3.1. Vertikalne veze armiranog betona
Vertikalni spojni elementi, odnosno, vertikalne veze moraju se uvek izvesti na svim uglovima objekta, na slobodnim stranicama svakog konstrukcionog elementa, na spojevima svih nosećih zidova te iznad i ispod otvora koji prelaze 1,5 m2. Vertikalne veze ne smeju međusobno biti udaljene više od 4 m. Ako je rastojanje između njih veće, moraju se umetnuti dodatne spone. Armiran beton u obliku vertikalnih veza preuzima horizontalna naprezanja kakva izazivaju zemljotresi i vetar, i samo delimično vertikalno opterećenje objekta, jer ga pretežno nose cigle.
3.2. Horizontalne veze armiranog betona
Onda kada je armirani beton u obliku armirano-betonskih greda, razmaci između plafonskih greda se moraju vrlo pažljivo izračunati te je tu statički proračun od suštinskog značaja. Rešetka ili razmak, debljina i širina zavise od opterećenja, a pre svega od raspona armirano-betonske ploče. Horizontalne veze armiranog betona su i u obliku greda nad prozorima i vratima; ti nadvratnici ne mogu biti od opeke, odnosno, morali bi biti u obliku luka.
Veze čine kontinuirane elemente koji su međusobno fizički povezani. I vertikalne i horizontalne veze moraju biti međusobno čvrsto i stabilno spojene. Između spojeva uvek se ubacuje punjenje, što je obično zid od opeke. Armirani beton i cigle takođe moraju biti dobro povezani.
4. Kako se armiraju vertikalne i horizontalne veze?
Vertikalne i horizontalne veze se uvek ojačavaju prema datom projektu. Vertikalne spone moraju biti ojačane armirnim šipkama u betonu - prosečno se koriste 4 šipke za jednu vezu. Veze se izlivaju od betona, za šta se prvo pripremi oplata. Međutim, mogu se koristiti i oplatne (šuplje) cigle, koje se obično kupuju gotove. Opeka za oplate se uglavnom pravi od izolacionog materijala. Ove se cigle upotrebljavaju umesto zasebne gradnje svake spone u konstrukciji, čime se štedi vreme.
Naravno, i horizontalne veze se moraju ojačati. One se ojačavaju uzdužno i poprečno, armaturnim šipkama povezanim uzengijama. U pripremljenu oplatu postavlja se armatura, a zatim uliva beton. Mora se voditi računa da uzdužni i poprečni delovi ojačanja vire iz konstrukcije najmanje 70 cm.
U svakom slučaju, toplo preporučujemo da se ovakvih radova ne prihvatate sami, ukoliko niste građevinac po struci. Za te stvari, ne samo zbog troškova koji će se znatno uvećati bude li moralo sve da se prepravlja ili ruši i ponovo gradi, već prvenstveno zbog vaše lične i sigurnosti vaše porodice. Imajte na umu da planiranje i projektovanje celog objekta, pa i ovih armirano-betonskih veza u strukturi objekta, mora da uradi inženjer-statičar, odnosno, građevinac, projektant ili arhitekta koji će izvesti tačan proračun vrsta, poprečnih preseka i količina armaturnih šipki, kao i marke betona i dimenzije betonskih veza.