Za područje

    Ventilisana fasada

    Članak je pregledalo čak 8174+ korisnika
    Ventilisana fasada se još naziva zid-zavesom, pošto je za nju karakteristično da je završna fasadna obloga odvojena od toplotne izolacije za oko 4-5 cm. Razmak između termoizolacije i fasadnog sloja je moguć zahvaljujući potkonstrukciji, koja je fiksirana za noseći zid objekta. Takav način montaže omogućava da se između završne fasadne obloge i toplotne izolacije stvori vazdušni kanal, koji odvodi hladan zimski ili vreo letnji vazduh, pre nego što dođe u kontakt s toplotnom izolacijom. Jedna od prednosti ventilisane fasade je slobodan prolaz vlage i direktna zaštita izolacije od klimatskih uticaja.
    Stručni članak 8174
    Ventilisana fasada sa kamenom fasadnom oblogom
    Imamo čak 182 izvođača radova za područje Ventilisane fasade:

    1. Ventilisana fasada

    Ventilisana fasada je fasada odmaknuta od zida. S finansijske tačke gledišta važi za skuplju varijantu, u poređenju sa kontaktnom čiji se slojevi rade jedan preko drugog. Ovakva je fasada vrlo retka u projektima porodičnih kuća. Glavna razlika između ventilisane i kontaktne fasade je vazdušni sloj, koji se stvara između toplotne izolacije i završnog sloja fasade.

    Nezavisno od materijala koji je upotrebljen za završni sloj fasade, fasadna obloga ne dodiruje spoljašnji zid ni termoizolaciju.

    Ventilisana fasada važi za kvalitetniju i trajniju opciju, stoga se uglavnom nalazi na poslovnim objektima, pošto investitori teže dugoročnom smanjenju troškova održavanja. Činjenica je da je ventilisana fasada, zbog zahtevnije montaže, skuplja od klasične. Višoj ceni doprinose i skuplji materijali fasadnih obloga.

    2. Čemu služi vazdušni sloj?

    Primarni zadatak vazdušnog sloja ventilisane fasade je odvođenje vlage, koja tokom zime prelazi iz objekta u okolinu. Vazdušni sloj obezbeđuje ventilaciju, odnosno strujanje vodene pare iz unutrašnjosti napolje, naravno, kada je to potrebno. Tokom leta isti taj vazdušni sloj sprečava pregrevanje prostora, a tokom zime njegovo preterano hlađenje. Vazdušni sloj mora imati na donjoj strani dovoljan prolaz za ulazak vazduha, a na vrhu fasade mora biti omogućen ispust vazduha iz kanala. Ulazak i ispust vazdušnog kanala se štite mrežicama koje sprečavaju skupljanje insekata i nečistoća.

    3. Prednosti ventilisane fasade

    Uprkos skupljoj investiciji, ventilisana fasada ima brojnih prednosti u odnosu na kontaktnu. Jedna od njih je trajnost, odnosno, postojanost, veći kvalitet i, pre svega, efikasnost. U prednosti ventilisane fasade ubrajamo i mehaničku otpornost i malu težinu, dobru zvučnu izolaciju i jednostavnost kasnijih promena u konstrukciji, kao što su, recimo, instalacije ispod fasadne obloge. Sistem ventilisane fasade se može koristiti i u montažnoj gradnji, gde se kao termoizolacija koriste prirodni materijali (ploče od drvenih vlakana, celuloza itd).

    4. Montaža ventilisane fasade

    Na spoljni noseći zid zgrade (AB zid) se postavlja čelična konstrukcija. Nakon toga ide toplotna izolacija, koja se na zid fiksira posebnim vijcima. Toplotna izolacija mora biti dovoljno elastična, da kao takva odlično naleže na moguće neravnine spoljnog zida. Toplotna izolacija treba da je od staklenih vlakana koja je štite od kišnice i prašine. Istovremeno, vodena para može da izlazi na površinu i u vazdušnom kanalu isparava.

    Prikaz konstrukcije ventilisane fasade
    Prikaz konstrukcije ventilisane fasade

     

    5. Koja se vrsta toplotne izolacije koristiti za ventilisanu fasadu?

    Za ventilisane fasade je najvažnije da se upotrebi toplotna izolacija koja ne upija vlagu, a istovremeno propušta vodenu paru. Uglavnom se koriste staklena ili kamena vuna, ređe EPS (ekspandirani polistiren) ili XPS (ekstrudirani polistiren).

    6. Vrste fasadnih obloga

    Završna obloga ventilisane fasade može biti od bilo kog materijala. Često korišćen materijal za završnu fasadnu oblogu je vlaknasti cement, ali obloga može biti od cigle, lima ili drveta. Ako se odlučite za drvenu fasadu preporučuje se ariš, a tokom montaže je potrebno voditi računa da se ispod konstrukcije montira paropropusna folija. U česte fasadne obloge spadaju i prirodni ili veštački kamen, keramičke pločice i slično. Fasadna obloga mora biti dobro pričvršćena na potkonstrukciju, jer će samo na taj način odoleti vremenskim nepogodama.

    7. Cena

    Cene ventilisanih fasada se kreću od 80 do 120 EUR/m2. Cena ventilisane fasade, naravno, zavisi od toplotne izolacije, izabranih materijala kao i samog izvođača radova.

    Stručni članak 8174
    Autor: Daibau.rs

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Izračunajte ratu kredita za planirane radove i prijavite se za konsultacije sa bankarskim savetnikom:
    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Tražite dobre izvođače radova za područje Ventilisane fasade?

    Imamo čak 182 izvođača radova za područje Ventilisane fasade:

    Besplatna pretraga
    Tražimo lokalno
    Bez provizije
    Imamo čak 182 izvođača radova za područje Ventilisane fasade
    9.8
    0

    IZOLEKO


    8.9
    0

    PROIZVODNJA METALNIH VRATA I PROZORA KA-MONT PLUS NS NOVI SAD


    10
    0

    BONUS STAN d.o.o.


    9.5
    0

    BMS STOLARIJA


    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana