U nastavku:
1. Dvorište i okućnica
1.1. Elementi dvorišta i okućnice
Dvorište je sastavni element kuće, prostor oko nje koji nesumnjivo utiče na kvalitet stanovanja i življenja. Dvorište i okućnicu treba planirati i urediti holistički, jednako pažljivo kao i enterijer. Dvorište ili okućnica obično se sastoje od prednjeg dela gde mogu biti terasa, travnjak ili cvetne leje i zadnjeg dela gde su ponekad povrtnjak i voćnjak.
1.2. Boravišni deo dvorišta
Terasa je boravišni deo dvorišta i smatra se veznim elementom enterijera i eksterijera. Važnost terase najbolje se vidi u toplijim mjesecima, kada se život seli iz unutrašnjosti doma i kada se prolaz između unutrašnjosti i spoljašnjosti odvija neprekidno. Boravišni deo dvorišta se po izboru ukućana može sastojati od dodatnih elemenata kuhinje, trpezarije i dnevnog boravka, odnosno, letnje kuhinje i komada baštenskog nameštaja za sedenje i druženje. Ako tu ima mesta i za neki vodeni segment kakvi su fontana, ribnjak ili čak bazen, za to se dvorište sasvim sigurno može reći da je zaokružena celina u potpunosti namenjena uživanju i odmoru. Osim vegetacije, voda se oduvek smatrala jednim od prirodnih elemenata koji najblagotvornije utiču na raspoloženje.
Međutim, boravišni deo dvorišta nije nužno direktno proširenje unutrašnjeg ambijenta, već može biti i dalje od kuće, u skrivenom prostoru među zelenilom, odakle se pruža predivan pogled na okolinu. Ipak, ukoliko se ovako odvoji od stambenog objekta smatra se manje funkcionalnim zbog prostorne nepovezanosti.
Kako god da rešite da uređenje dvorišta bude izvedeneno, imajte na umu njegovu praktičnu i funkcionalnu stranu, osim ukrasne. Osim toga, možda bi bilo da se posavetujete sa nekim stručnjakom i sve isplanirate i proračunate unapred.
1.3. Povrtnjak i voćnjak
Povrtnjak i voćnjak, ako je parcela dovoljno velika i odlučite se za jedno od njih ili oboje, nazivaju se zadnjim dvorištem, ali itekako utiču na dobrobit ukućana. Verovatno se slažete da ne postoji ništa bolje od domaće hrane na stolu i to one koja je uvek pri ruci. Izbor vrsta biljaka, povrća i voća je, svakako, odluka vlasnika. Međutim, ne sme se zanemariti faktor stalne brige o zasadima i svih pratećih poslova, pa pre planiranja objektivno treba proceniti vreme koje biste u tom slučaju imali na raspolaganju. Ako niste u takvoj prilici ili čak uopšte niste skloni poljoprivrednim poslovima, onda je svakako bolje da ništa ni ne počinjete. Na kraju krajeva, i prednjem dvorištu će biti neophodna nega koja svakako zahteva vreme i posvećenost.
1.4. Materijali
Izbor materijala za popopločavanje, terasu ili baštenski nameštaj zasnovan je prvenstveno na jedinstvenom konceptu uređenja doma. Izbor materijala zavisi i od lokacije kuće; najpreporučljivije je, zato što je i najpraktičnije, koristiti materijal koji je lokalnog porekla i lako se nabavlja, a u skladu je s eksterijerom i enterijerom. Ovo je jedan od zadataka arhitekte ili pejzažnog arhitekte koji kombinujući materijale objedinjuje zamišljeni kontekst. Upotreba prirodnih materijala poput drveta i kamena postaje sve rasprostranjenija. Drvo se, na primer, više koristi za baštenski nameštaj i terase, a kamen za popločavanje staza.
1.5. Osunčanost i rasveta
Boravišni deo dvorišta, sa odgovarajućim i dobro osmišljenim prostornim dizajnom, obično se smešta na južnu stranu kuće, gde je tokom dana najviše prirodnog svetla. Sve je to svrsishodno povezano sa osvetljenjem boravišnog dela u unutrašnjosti kuće, koji se, takođe, kad god je to moguće, orjentiše ka jugu. Zbog toga terasa i jeste veza između unutrašnjosti i spoljašnjosti. Za prijatan boravak na terasi potrebno je i odgovarajuće senčenje, posebno u letnjim mesecima, kada je sunce najviše na horizontu i kasno zalazi. Najpovoljniji i istovremeno najprijatniji je, naravno, prirodni hlad drveća i drugog zelenila. Ako takvo prirodno zasjenjivanje nije dovoljno, potrebno je ugraditi dodatno. Na raspolaganju su vam brojne mogućnosti senčenja kombinovane sa zasadima, poput pokretnih tendi i nastrešnica, suncobrana, pergola obraslih vinovom lozom. Pravilnim zasjenjivanjem boravak na otvorenom može biti siguran i prijatan čak i onda kada vremenski uslovi nisu idealni.
Osim zasenjivanja, prilikom uređenja dvorišta ili okućnice važno je i osvjetljenje, koje treba svesti na minimum. Rasveta treba da je usmerena na nužne tačke, poput pristupne staze, terase, okoline ribnjaka ili bazena. Rasveta u povrtnjaku i voćnjaku ne smatra se potrebnom.
2. Vrt u stanu
Za one koji žive u stanovima, a ipak bi želeli sopstveni vrt, postoji način da to i ostvare; najčešće pomoću drvenih žardinjera i saksija. U njima uspeva skoro sve. Takav vrt u žardinjerama idealno je rešenje za sve one koji nemaju svoju zemlju. Takve saksije možete postaviti na prozorske daske ili pored njih ili nasred kuhinje, gde će vam začinsko bilje uvek biti pri ruci prilikom kuvanja. Čak i prostrani balkon u bloku može postati vaš prostor za uzgoj bilja i cveća. Osim toga, takav vrt ima i neke prednosti: pojava korova i prisustvo štetočina su minimalni zbog veštački napravljenog rasada. I u ovom slučaju ozelenjeni balkon bi bio stvarni i optički produžetak boravišnog prostora.