U nastavku:
1. Temelji za potporne/uporne zidove
Premda su zaštitni zidovi manji građevinski objekti, nisu ništa manje zahtevni od većih, jer pored sigurnosne imaju i estetsku funkciju. Pre postavljanja temelja, odnosno pre nego što započne gradnja, preporučuju se precizna analiza terena i statički proračuni. Ovo se posebno odnosi na konstrukcije visine preko 1,5 m.
Prilikom gradnje, bilo u svojstvu potpornog, bilo u svojstvu upornog zida, važno je osigurati pravilnu vezu armature na spoju temelja i samog zida. U isto vreme, pravilna drenaža je takođe bitna, kako se voda ne bi zadržavala između zida i zemlje. Detaljno razmatranje cele situacije i svih karakteristika strukture, zapravo, tačan plan, jednako je bitan.
Stoga je, prilikom planiranja i gradnje, neophodno imati u vidu brojne faktore, uključujući pritisak tla na potporni/uporni zid, dimenzije temelja, odgovarajući izbor armature i, na kraju, kvalitetnu betonsku mešavinu. Međutim, da bi zaštitni zid pored svoje primarne funkcije postao i ukras okoline, potreban je odgovarajući izbor materijala i način postavljanja.
1.1. Temelji – priprema
Pojasni ili neki drugi, odgovarajući temelji za određen zid su još važniji ako želite da obezbedite stabilnost konstrukcije pod opterećenjem tla. Prilikom pripreme, prvo je potrebno iskopati građevinsku jamu za temelj, na čije se dno nasipa određena vrsta materijala koja čini tzv. tampon. Tampon mora biti napravljen od materijala otpornog na mraz i odgovarajuće frakcije. Debljina tampona je u proseku između 10 i 20 cm, a u nekim slučajevima i više, u zavisnosti od dimenzija komnstrukcije.
Nakon pripreme i ravnanja tampona, betonira se temelj, koji se po potrebi i ojačava. Dimenzije temelja zavise od visine odnosno, dimenzija zida koji će stajati na betonskim temeljima.
1.2. Dimenzije temelja za potporni/uporni zid
Širina i dubina temelja za zid određuje se prema izvršenim merenjima, ali i opšteprihvaćenim standardima za gradnju pojasnih temelja. Širina treba da bude između 50-70 cm, a dubina zavisi od tačke (dubine) smrzavanja tla; uobičajeno se uzima dubina od 80-100 cm. Odgovarajuća širina i dubina zaštitnog zida su važni, jer preuski temelj može prouzrokovati sleganje/propadanje zida, a plitak uzrokuje zadržavanje vode koja se zimi smrzava i dovodi do pucanja.
2. Šalovanje temelja za potporni/uporni zid
2.1. Zašto je šalovanje važno?
Betonski pojasni temelji grade se pomoću šalovanja – postavljanja drvene oplate. Izgradnja betonskog temelja bez oplate nikako se ne preporučuje. Naime, neki izvođači građevinskih radova prosto preskoče postavljanje drvene oplate i beton ulivaju direktno u građevinsku jamu, što nikako nije preporučljivo.
Šalovanje, jasno, predstavlja dodatne troškove i dodatni posao, koji bi mnogi radije izbegli, ali bez dobre oplate ni cela konstrukcija neće biti ni kvalitetna ni dugotrajna ni sigurna. U zavisnosti od vrste terena i drugih faktora, ponekad je neophodno ugrađivanje armature koja omogućava betonu da trpi jače vučne i zatezne sile čime se povećava i stabilnost cele strukture. Alternativa drvenoj oplati je metalna, koja se može koristiti više puta, ali je skuplja, čime se povećavaju i ukupni troškovi.
2.2. Armatura u oplati za temelj potpornog/upornog zida
Ako je potrebno, pre izlivanja betonske smeše, u oplatu se postavlja armatura, koja amortizuje vučne i zatezne sile i tako celu konstrukciju čini stabilnijom i izdržljivijom. Pravilno postavljanje armature zahteva veštine, znanja i iskustva. Toga radi, ceo posao treba prepustiti profesionalcima. Ukoliko se ne radi dovoljno brzo, može se dogoditi da armatura izložena vremenskim uticajima i korodira.
3. Drenažna cev u temelju za potporni/uporni zid
Postavljanje drenažnih cevi ili, skraćeno, drenaže, veoma je važan, ali neretko zanemaren strukturni element svake sigurnosne strukture. Ako želite da potporni/uporni zid koji podižete služi dugo i kvalitetno svojoj svrsi, drenaža se ne sme izostaviti kao ni šalovanje. Kada pada kiša, jasno je da postoji dodatni porast pritiska tla na zid. Stoga potporni/uporni zid projektovan za normalne uslove, može biti i nešto većih dimenzija kako bi mogao da podnese i ekstremna opterećenja. Ali to nije sve. Takođe su važne drenažne cevi i otvori u dnu zida, koji omogućavaju oticanje vode koja se akumulira iza potpornog, odnosno, ispred upornog zida. Otvori moraju biti postavljeni na određenoj udaljenosti.
Dobra drenaža se najlakše pravi ostavljanjem otvora za odvod vode; međutim, kada se pravi betonski zid, ubacuju se poprečne plastične cevi u oplatu i jednostavno se zaliju betonom. I po ovome se vidi značaj šalovanja i zašto ga nikako ne treba preskočiti. Na taj način se vrši nesmetan protok vode sa zadnjeg prema prednjem delu zida, a ujedno i znatno smanjuje pritisak vode na njega. U svakom slučaju, duž zadnjeg dela zaštitnog zida mora se nasuti drenažni sloj, gde se voda sakuplja i otiče kroz otvore napolje. Kao što je važna drenažna cev oko kuće, tako je važna i drenažna cev oko potpornog/upornog zida.
4. Cena potpornih/upornih zidova
Pored troškova materijala i rada, ukoliko sigurnosni zid koji podižete mora biti viši od 1,5 m, biće neophodna i građevinska dozvola. To, naravno, povećava troškove. Takođe, temelji za viši potporni/uporni zid moraće da budu masivniji da izdržali pritisak zemlje. Povrh svega ovog, težak ili nepristupačan teren može, isto tako, povisiti cene. Približna cena za rad, zajedno s temeljenjem i šalovanjem, kreće se između 75-110 EUR/m2. Drenažna cev je uključena u cenu.