I konačno smo dočekali jun koji donosi i poboljšanje vremena, više sunčanih dana i manje osciliranja temperature. Više vremena provodimo napolju: u dvorištu, obližnjem parku, terasi. Kraj proleća je period kada uživamo u šarenilu cvetnica, prvim plodovima iz voćnjaka i povrtnjaka, mirisima začinskog bilja, ukusima salata. Ali to ne znači da treba da zanemarite svoje vrtove, bilo u dvorištu, bilo na terasi.
Najduži dan u godini pada 20. juna, sa sobom donoseći period viših temperatura i sunčanih dana.
Većina radova se u toku juna obavlja na otvorenom. Na vremenske prilike ne možemo uticati, ali se možemo potruditi da ih dočekamo spremni.
Da bi vaš vrt ostao u „punoj formi“ i tokom vrelih letnjih dana, biljkama je potrebno obezbediti dovoljnu količinu vode i nege. Jun je mesec kada se mogu saditi brojne cvetnice, povrće koje se može uzgajati i na balkonima (a neko se i bere u junu), pojedine biljke zahtevaju orezivanje u ovom periodu. Ako neke od poslova niste završili tokom prolećnih meseci, jun je pravo vreme za to.
U nastavku delimo savete sa vama prikupljene od iskusnih baštovana i pejzažnih arhitekti kako bi vaše dvorište „zablistalo u punom sjaju“.
Nije kasno za sadnju
Premda je veliki broj biljaka već posejan u prolećnim mesecima, u junu možete posejati biljke koje će kasnije dati rod, na izmaku leta.
Ako ste od onih koji uvek žele da imaju zdrave plodove na dohvat ruke (kao i da znaju kako su oni tretirani) te sadite povrće u svom dvorištu ili na terasi, u junu možete posaditi blitvu, šargarepu, radič, zelenu salatu, prokelj, pa i tikvice. Povrtne kulture su dobar izbor ako vam se bašta oslobodila nakon branja ostalog bilja. Takođe, uvek se može posejati ono što ranije nije niklo ili je stradalo zbog kasnih prolećnih mrazeva ili grada.
Sorta zelene salate romano, pogodna je za setvu u junu, uz obavezno obilno zalivanje. Može se smestiti čak između već posađenih biljaka poput paradajza i visokih sorti boranije jer joj ne smeta senka.
Dobar izbor za junsku sadnju je i boranija, naročito niske sorte, kojima od setve do prvog branja treba oko mesec ipo dana. Mnogi smatraju da boraniju u ovom periodu treba sejati gušće kako bi biljke sačuvale svu potrebnu vlagu. Keleraba je kupusnjača koja se može posejati i u junu, međutim, morate joj obezbediti dovoljno vode u sušnom periodu, inače će biti previše tvrda i malog rasta.
Čak možete posaditi i paradajz te uživati u obilnom rodu krajem avgusta. Birajte sorte narvik, lova, roker...Međutim, imajte u vidu da je parajdaz jedna od kultura koja traži najveću količinu vode, pogotovo tokom letnjih meseci.
Začinske biljke poput bosiljka, origana, ruzmarina, majčine dušice obožavaju sunčevu svetlost i toplotu, te je jun idealno vreme da ih zasadite. Nije kasno ni da zasadite jednogodišnje cvetnice koje će svojim raznobojnim laticama ulepšavati vaše dvorište, balkone ili terase. Birajte biljke koje će stići da cvetaju do početka jeseni. Cvetnice koje možete posaditi u junu jesu petunije, begonije, lepi jova (vodenika)...
Branje plodova
Jun je mesec berbe, te ovog meseca pristižu plodovi mladog graška, ranih kupusnjača, mladog krompira. Krajem juna na branje pristižu prvi plodovi paradajza, tikvica i rane sorte paprike. U junu se beru plodovi jagoda, malina, borovnica, koje mnogi uzgajaju u malim vrtovima, pa čak i na terasama. Ko u dvorištu ima posađene trešnje i višnje, uživaće ovog meseca u njihovim plodovima.
Biljkama koje još nisu spremne za branje, obezbediti negu, okopavanje, redovno zalivanje i zaštitu od bolesti i štetočina.
Zaštita biljaka
Tokom juna kreće intenzivnija borba sa korovima jer i njima godi rast temperature i sunčanih sati. Najbolje je korove iščupati i izneti iz bašte kako se ponovo ne bi proširili. Idealno je da to učinite kada je zemlja vlažna jer ćete ih na taj način lakše iščupati iz korena. Korov možete i pleviti manjom motikom.
Dobar način da se na prirodan način oslobodite korova u svom vrtu, a pritom zadržite vlagu u zemljištu, toliko potrebnu tokom letnjih meseci, jeste da upotrebite malč.
Korov se tokom juna „takmiči“ sa vašim biljkama za vodu, hranu i prostor.
Plamenjaca, pepelnica, siva trulež su bolesti koje su naročito rasprostranjene u junu na biljkama. Kako biste ih predupredili, biljke nikada nemojte zalivati direktno po listovima kako se vlaga ne bi zadržavala (gljivičnim oboljenjima odgovara vlaga), koristite prirodne preparate koje možete i sami da napravite. Pesticidi se mogu napraviti od sode bikarbone, kamilice, koprive, belog luka ili mleka.
Jun je mesec za prihranjivanje biljaka organskim hranivima, a odličan izbor je kompost. Za dobijanje kvalitetnog komposta može se koristiti pokošena trava, orezano granje i cveće, samo je bitno da ono na sebi nema gljivičnih oboljenja. Kada smo već kod orezanog granja, jun je i mesec za:
Šišanje i oblikovanje žive ograde
Ovog meseca možete obaviti i šišanje i oblikovanje živica i grmova. Gusta i negovana živa ograda zahteva redovno orezivanje. Prvo se obavlja na proleće, a drugo najčešće na jesen, ali između možete orezati svoju živu ogradu kako bi izgledala uredno. Kada orezujete živu ogradu, najbolje je da prvo krenete od bočnih strana, a zatim i gornji deo. Uvek gornji deo žive ograde treba da bude uži od donjeg, kako bi sunčeva svetlost dospela i do donjih grana, te tako biljke koje se koriste za formiranje žive ograde ravnomerno napredovale.
Živu ogradu ne orezujte po jakom suncu, već predveče ili ujutro. Redovno šišanje žive ograde postiče gustinu i otpornost na bolesti.
U junu se obavlja i letnje orezivanje ruža. Letnja rezidba ruža podrazumeva redovno uklanjanje precvetalih cvetova s dva para listova. Ovo postiče biljku da razvija nove pupoljke.
Zalivanje je najvažnije
Letnji period je često propraćen sušom, a visoke temperature brzo isušuju zemlju. Zbog toga je biljkama neophodno obezbediti dovoljnu količinu vode, a naročito tek posađenim biljkama kojima se tek formira korenov sistem.
Kako biste uštedeli vreme ali i vodu, vredi postaviti automatski zalivni sistem. Da li ste znali da uz adekvatno odabran, isplaniran i postavljen zalivni sistem, možete uštedeti i do 50% vode u odnosu na ručno zalivanje? Uz pomoć automatskih zalivnih sistema obezbedićete i ravnomerno snabdevanje biljaka vodom.
Zalivne sisteme možete isprogramirati da puštaju vodu u jutarnjim ili, još bolje, večernjim časovima kada sunce više nije jako. Na taj način se sprečava isparavanje vlage iz zemlje. Još jedna bitna prednost koju imaju automatski zalivni sistemi: ne morate više da molite komšije, rođake ili prijatelje da zalivaju vaše biljke dok ste na godišnjem odmoru, jednostavno možete programirati sistem da snabdeva zelene površine tačno po planu.
Travnjak ili vrt koji se zaliva uz pomoć automatskih zalivnih sistema deluje negovanije i bolje napreduje, jer dobija dovoljnu količinu vode.
Automatski zalivni sistemi često imaju senzore te ako je zemlja dovoljno vlažna ili se očekuju padavine, „preskaču“ zalivanje. Najbolji izbor kada su zalivni sistemi u pitanju jeste sistem kap po kap jer voda ide direktno u koren biljaka a mogu se ubaciti i tečna đubriva.
Ranije su zalivni sistemi predstavljali veliku investiciju, ali im je poslednjih godina cena znatno opala. Sistemi za navodnjavanje kreću se od 3,4 do 4 EUR/m2.
Zalivni sistemi obezbeđuju precizno zalivanje, bez prekomernog utroška vode.
Projektovanje i ugradnju zalivnih sistema najbolje je prepustiti stručnjacima. Oni će vam projektovati zalivni sistem spram lokalnih klimatskih uslova, veličine dvorišta, vrste zelenila i drugih faktora.
Tražite firmu kojoj biste poverili nabavku i postavljanje zalivnog sistema u svom dvorištu? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim stručnjacima za zalivne sisteme u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
Kao što smo već rekli, malč je vaš saveznik u letnjem periodu. On zadržava vlagu u zemljištu i sprečava pregrevanje tla. Kao malč upotrebljavaju se borove iglice, piljevina, slama. Mnogi, naročito u žardinjerama i saksijama, koriste dekorativne kamenčiće kao malč.
Zalivanje je naročito bitno kod travnjaka. Kada smo već kod njih, važno je spomenuti:
Kosite jednom nedeljno
Pod uslovom da je jun sušan. Ako su i dalje česte padavine, trava će razumljivo brže rasti, te će košenje trave biti potrebno na 5 dana. Tokom ostalih letnjih meseci, travnjak je, ako su velike suše i tropske temperature, dovoljno kositi jednom u 10 dana jer duža trava štiti tlo i korenje od pregrevanja. Jako sunce može uništiti koren trave i sasušiti njene vlati.
Iz istog razloga, slobodno leti možete ostaviti travu na visini oko 6 centimetara. Nemojte travu prekratko „šišati“ jer će doći do isparavanja vlage a travnjak više neće imati intenzivno zelenu boju stečenu tokom proleća. Ipak, nemojte ni preterivati i ostavljati previsok travnjak kako ne bi došlo do širenja samoniklog bilja. Travu je najbolje kositi oko 18, 19 časova uveče kada sunce više nije toliko jako. Ako kosite travu tokom najtoplijeg dela dana, vlati trave će doživeti stres.
Pre košenja se ne preporučuje gaženje trave jer se vlati ne ispravljaju odmah, te ih nećete ravnomerno pokositi. Menjate pravac košenja u odnosu na prethodni put kako bi vlati trave bile jače i zdravije.
Ukoliko nemate dovoljno vremena da se posvetite uređenju dvorišta ili pak niste dovoljno vični u ovome, pomoć možete potražiti od stručnih baštovana. Za košenje travnjaka do 1.000 m2, naplatiće vam oko 1-2 EUR/m2; za orezivanje žive ograde isto toliko, a za sadnju drveća i grmlja oko 12 EUR/kom.
Jun je mesec kada vrtovi naprosto „ožive“ - u punom su cvatu, mirišu, rađaju plodove. Međutim, to ne znači da ne traže pažnju i trud. Ovo je pravo vreme da posvetite dodatnu pažnju biljkama, posadite nove biljke, zaštitite postojeće od bolesti i korova i oberete rane plodove. Uz pravilno zalivanje, orezivanje i negu, vaša zelena oaza će zablistati punim sjajem i tokom vrelih letnjih dana.