Građevinski objekti se neprestano suočavaju sa nepovoljnim vremenskim uticajima poput ekstremnih temperatura i temperaturnih fluktuacija, kiše, grada, jakog vetra, snežnih padavina. Fasada ima zadatak da zaštiti kuću od istih ali i da obezbedi najbolju moguću toplotnu izolaciju.
Koja će fasada biti odabrana zavisi od raspoloživog budžeta, samog objekta i estetskih zahteva. U nastavku sledi detaljan vodič koji će vas upoznati sa svim elementima fasade i informisati vas pre nego što kontaktirate izvođače radova.
Za početak govorićemo o osnovnoj podeli fasada: na kontaktne fasade, ventilisane fasade, staklene fasade, metalne i drvene fasade.
Tipovi fasade
U našoj zemlji najrasprostranjenija je kontaktna ili popularnije nazvana, demit fasada. Demit fasada ima dug radni vek: traje više od 30 godina, pružajući izuzetnu toplotnu izolaciju.
Kod kontaktne fasade ili demit fasade, izolacija, najčešće stiropor zbog niže cene i lakoće montiranja, lepi se direktno na spoljni zid. Nakon što se ploče stiropora postave, dodatno se fiksiraju jedna uz drugu uz pomoć specijalnih tiplova. Na zidove obložene stiroporom zatim ide zaštitna mrežica za armiranje i ojačavanje površine fasade. Potom sledi gletovanje podlogom za završni sloj a onda i nanošenje željene boje.
Umesto stiropora može se koristiti i mineralna vuna, koja je bolje rešenje iz nekoliko razloga: kamena vuna pruža bolju zvučnu izolaciju zbog svoje guste strukture; omogućava zidovima da dišu jer je odlikuje paropropusnost; odlikuje je vatrootpornost jer se dobija od prirodnog kamena; prirodan je materijal dok se stiropor dobija preradom nafte.
Međutim, razlika u ceni između stiropora i kamene vune nije zanemarljiva. Cena fasade najviše zavisi od vrste i debljine izolacije. Za fasadni sistem od stiropora od 12 cm cene se kreću oko 25 EUR/m2. Cena stiropora od 15 cm je oko 27 EUR/m2. Ukoliko koristite deblji stiropor od 20 cm cena fasade je oko 30 EUR/m2. Sistem sa izolacijom od kamene vune je oko 40% skuplji od fasadnog sistema sa stiroporom.
Tražite majstore kojima biste poverili izradu ili obnovu demit fasade? Lako i brzo pronađite iskusne majstore za izradu i obnovu fasade u vašem području. Kako? Slanjem upita na našoj platformi, besplatno i bez obaveza!
Međutim, važno je istaći da izolacija neće ostvariti svoje performanse ako spoljašnja stolarija ne valja i stvaraju se toplotni mostovi na istoj. Zbog toga je prvo neophodno izvršiti zamenu stolarije energetski efikasnom.
Zanimljiv je podatak da ventilisane fasade štede oko 30% energije potrebne za grejanje i hlađenje objekta. One se razlikuju od demit fasade jer ne idu direktno na zid i odlikuje ih postojanje ventilacionog sloja.
Naime, ventilisane fasade imaju slobodan prostor odnosno sloj vazduha između zida objekta i spoljne fasadne obloge, debljine najmanje 2 cm. Nesmetana cirkulacija vazduha donosi niz prednosti: leti se sprečava ulazak toplote u prostor čime se smanjuje potreba za klimatizacijom, zimi doprinosi toplotnoj izolaciji objekta, omogućava odvođenje vlage a samim tim sprečava nastavak buđi i plesni, onemogućava formiranje kondenzata u međuprostoru. Osim toga, kuća se štiti od spoljne buke.
Ventilisane fasade obezbeđuju slobodno strujanje vazduha između zidova objekta i spoljne fasadne obloge.
Pored vazdušnog sloja, ventilisana fasada uključuje izolacioni sloj (izolaciju postavljenu na skeletnu konstrukciju pričvršćenu na zid) i dekorativnu oblogu. Ona može trajati više od 50 godina. Međutim, skuplja je od klasične, demit fasade. Cena ventilisane fasade kreće se između 50 i 90 EUR/m2. Imaju još jednu manu u odnosu na kontaktne fasade - potreban im je dodatni prostor.
Tražite majstora kome biste poverili postavljanje ventilisane fasade? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim fasaderima u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
A kakve su to staklene fasade? Staklene fasade su sinonim za modernu, savremenu arhitekturu i mahom se mogu videti na poslovnim objektima. U pitanju je samonoseći, u celini zastakljen tip fasadne konstrukcije. Razlikujemo kontinuirane staklene fasade, strukturalne i polustrukturalne staklene fasade, kao i spider (spajder) fasade i dvostruke staklene fasade.
Kontinuirana staklena fasada jeste klasična staklena fasada koju odlikuju dobra zaptivenost i jednostavno održavanje. Kod njih su horizontalni i vertikalni aluminijumski profili koji razdvajaju staklene panele vidljivi. Strukturalne fasade su fasade jednoobrazne staklene površine kod kojih aluminijumski profili spolja nisu vidljivi. Kod polustrukturalne fasade od stakla stakleni paneli dominiraju izgledom fasade, ali su aluminijumski profili vidljivi minimalnom širinom po ivicama elemenata.
Kod spajder fasade, staklene ploče se spajder nosačem vežu za postojeću fasadu. Spajder fasada može da odstupa od pravih linija. Dvostruke staklene fasade su fasade sastavljene od dva sloja stakla, dok je između njih, kao kod ventilisane fasade, vazdušni prostor koji omogućava cirkulaciju vazduha.
A koliko koštaju staklene fasade? Cena fasade od termopan dvoslojnog stakla s vidljivim ALU profilima i montažom iznosi oko 250 EUR/m2. Cena iste takve polustrukturne fasade iznosi oko 350 EUR/m2. U celini uzev, strukturna staklena fasada košta oko 350 EUR/m2.
Tražite nekog kome biste poverili izradu staklene fasade? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim fasaderima u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
Metalne fasade se sastoje od sendvič panela sa termičkom ispunom, kojima su obloge najčešće čelične ploče (u vidu trapezastih bojenih ili impregniranih limova) ili aluminijumske ploče koje se mahom izrađuju kao polirane. Može biti izrađena i od drugih metala. Kod metalne fasade je izuzetno bitna zaštita od korozije kao i obrada površine. Cena aluminijumske fasadne ploče s izolacijom debljine 40 mm, bez montaže, kreće se između 12 i 18 EUR/m2.
I za kraj, ali ne i najmanje bitne - drvene fasade. One se mahom javljaju u planinskim predelima, donoseći toplinu i prirodnost, međutim popularno su rešenje i u urbanim sredinama. Drvene fasade podrazumevaju profilisane daske (sastoje se od celuloze, lignina i vode i malih su dimenzija) ili drvene ploče (u vidu ploča od slojevitog furnira, troslojnih ploča od punog drveta ili cementom spojenih ploča od iverice). Drvene fasade zapravo predstavljaju tip ventilisanih fasada. U ovu svrhu se često koristi sibirski ariš.
Kod drvene fasade prvi sloj je izolacija, uglavnom kamena vuna. Dužina ankera se prilagođava debljini izolacije, a zatim se na L ili T profil postavljaju drvene letve između kojih ostaje vazdušni sloj.
Cena drvene fasade s potkonstrukcijom od sibirskog ariša i termoizolacijom od kamene vune debljine 15 cm, može da bude između 40 i 75 EUR/m2.
Tip fasade | Karakteristike | Cena (EUR/m2) |
Demit fasada | -Dobra toplotna izolacija - Koristi se stiropor ili mineralna vuna -Laka montaža -Dug vek trajanja (30+ godina) |
- Stiropor (12 cm): 25 EUR - Stiropor (15 cm): 27 EUR - Stiropor (20 cm): 30 EUR - Mineralna vuna: 40% skuplja od stiropora |
Ventilisana fasada | -Ima ventilacioni sloj za bolju izolacijuž -Traje preko 50 godina -Smanjuje potrošnju energije za grejanje/hlađenje za 30ak% |
50-90 EUR/m2 |
Staklena fasada | -Moderan dizajn, često na poslovnim objektima -Različite vrste: kontinuirane, strukturalne, polustrukturalne… |
-Termopan staklo s ALU profilima: 250 EUR -Polustrukturna fasada: 350 EUR - Strukturalna fasada: 350 EUR |
Metalna fasada | -Izrađena od čelika ili aluminijuma -Dobar dizajn, ali potrebna zaštita od korozije |
12-18 EUR/m2 (bez montaže) |
Drvena fasada | -Prirodni izgled, često korišćena u planinskim oblastima - To je vrsta ventilisane fasade sa kamenom vunom |
40-75 EUR/m2 |
Postoje još i kamene fasade i betonske fasade ali one nisu toliko zastupljene kod nas.
Vrste boje za fasade
Izbor boje za fasadu nije samo stvar estetike, već i funkcionalnosti. Boje za fasadu treba da budu izdržljive, otporne na UV zračenje, nepovoljne vremenske uslove. Prilikom odabira boje za fasadu trebalo bi obratiti pažnju na njenu postojanost, trajnost, paropropusnost i druge karakteristike. Najzastupljenije boje za fasadu jesu akrilne, silikatne i silikonske boje.
Fasadna boja stvara zaštitni film i dekorativni sloj na fasadi.
Akrilne fasadne boje su jedan od najčešćih izbora. One su uglavnom na bazi vode. Odlikuje ih niska apsorpcija vode ali i niska otpornost na prljanje.
Glavne prednosti akrilne boje za fasadu jesu dobro prijanjanje na podlogu, visoka izdržljivost i mnoštvo različitih boja. Akrilna boja dobro podnosi UV zračenje. Glavna mana joj je niska paropropusnost.
Akrilne boje za fasadu su najpogodnije za grube betonske površine ali se koriste i za fino omalterisane zidove.
Silikatne boje za fasadu su takođe čest izbor. Odlikuje ih jaka adhezija na podlogu. Mogu se koristiti samo na mineralnim podlogama. Za razliku od akrilnih boja, silikatne boje za fasadu su paropropusne. Nedostatak im je skroman izbor boja.
Silikonske boje za fasadu jesu najbolji ali i najskuplji izbor. Dobar su izbor za kuće sa ravnim krovom, vlažna područja, za ekstremne vremenske uslove. Sastoje se od vezivnog sredstva na bazi silikona, pigmenata i različitih aditiva. U odnosu na akrilne boje karakteriše ih bolja otpornost na prljanje i lakše održavanje. Kod silikonske boje za fasadu sprečava se stvaranje buđi jer zbog visoke paropropusnosti vlaga izlazi iz zidova. U odnosu na silikatne boje, silikonske imaju veći izbor boja i nijansi i mogu se koristiti na različitim materijalima, dok silikatne boje formiraju vezu sa mineralnim podlogama.
Fasadnu boju je potrebno obnavljati jednom u 15 godina, jer ona vremenom bledi, a usled spoljnih uticaja može doći do njenog ljuštenja i pucanja.
Izbor boje za fasade
I za kraj, porazgovaraćemo malo više o estetici odnosno o boji fasade. Dobro razmislite o izboru boje za fasadu jer je u pitanju dugoročna investicija koja će trajati duže od deceniju. Stoga, umesto da se vodite isključivo aktuelnim trendovima, trebali biste da razmislite o nekoliko faktora:
Boji krova - krovni pokrivači se proizvode u manjoj paleti boja nego fasade, stoga bi fasadnu boju trebalo podrediti boji krova. Uz klasičan, crveni crep najbolje će ići jednostavna bela fasada ili pak bledožuta odnosno bež.
Boji stolarije, ograde - boja fasade bi trebala da predstavlja skladnu celinu ne samo sa krovnim pokrivačem već i sa spoljnom stolarijom i dvorišnom ogradom.
Kuće u okruženju - fasadna boja ne bi trebala puno da odudara od ostalih kuća u okruženju. Ako se odlučimo za tamnu fasadu, a ostale kuće u okruženju imaju pastelnu ili belu, neće lepo izgledati, zar ne?
Količina svetlosti - fasadna boja će sasvim drugačije izgledati na osunčanom delu pročelja od onog koji je u senci. Treba uzeti u obzir i koeficijent refleksije svetlosti - svetle boje za fasadu će tokom sunčanih dana odbijati svetlost (koeficijent reflekcije svetlosti kod bele fasade je 100%), dok tamne boje privlače svetlost. To znači da se fasade u tamnijoj boji brže zagrevaju što može dovesti do promena u malteru, boja postati bleđa.
Izbor boje za fasadu će zavisiti i od stila uređenja enterijera i eksterijera kao i oblika kuće.
Koliko će vas koštati krečenje fasade? Cena krečenja u 2 sloja akrilnom perivom fasadnom bojom iznosi oko 5 EUR/m2. Isto će koštati i farbanje drvene fasade u 2 sloja lazurnim premazom.
Tražite majstora kome biste poverili farbanje fasade? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim molerima u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!