U nastavku:
- 1. Koja vrsta drveta je najbolja za ograde?
- 2. Koliki je prosečan rok trajanja drvene ograde?
- 3. Kako treba da održavati drvenu ogradu?
- 4. Koliki mogu da budu, kratkoročno i dugoročno gledano, troškovi za drvene ograde?
- 5. Kako izabrati to da li će daske u drvenoj ogradi biti horizontalno ili vertikalno postavljene?
- 6. Kako klimatski uslovi mogu uticati na izbor i održavanje drvene ograde?
- 7. Kolika je prosečna cena po metru za postavljanje drvene ograde?
- 8. Koliko često treba prepravljati ili farbati drvenu ogradu da bi što duže potrajala?
- 9. Da li je potrebna posebna dozvola za postavljanje drvene ograde?
- 10. Kako visina ograde može uticati na nivo privatnosti?
1. Koja vrsta drveta je najbolja za ograde?
Za dvorišne ograde, čvrsta građa od vrsta poput kedra, sekvoje, bora tretiranog pod pritiskom i sličnih je najpopularnija. Kedar i sekvoja su prirodno otporni na vlagu, truljenje i štetočine, dok je bor - hemijski tretiran i presovan pod visokim pritiskom - za naše podneblje ekonomičnija opcija.
2. Koliki je prosečan rok trajanja drvene ograde?
Trajanje drvene ograde u velikoj meri zavisi od vrste drveta, klimatskih uslova i toga kako se održava. Kedar i sekvoja mogu trajati 15 do 20 godina ili više uz pravilno održavanje, dok bor tretiran pod pritiskom može da potraje isto toliko.
3. Kako treba da održavati drvenu ogradu?
Drvene ograde zahtevaju redovno održavanje da bi sačuvale originalan izgled, čvrstinu i otpornost. To praktično znači da ih valja čistiti, farbati ili premazivati adekvatnim zaštitnim sredstvima svakih nekoliko godina da bi se drvo zaštitilo od vremenskih uslova i UV zraka. Takođe je preporučljivo redovno pregledati ogradu radi bilo kakvih znakova truleži, oštećenja vodom ili najezde štetočina te vršiti popravke po potrebi.
4. Koliki mogu da budu, kratkoročno i dugoročno gledano, troškovi za drvene ograde?
Nabavna cena drvene ograde varira u zavisnosti od vrste drveta, složenosti dizajna i dužine ograde. Kedar i sekvoja su obično skuplji od bora tretiranog pod pritiskom, dok su egzotične vrste tvrdog drveta još skuplje. Dugoročni troškovi obuhvataju farbanje, premazivanje i eventualne popravke, što povećava ukupne rashode na koje valja računati.
5. Kako izabrati to da li će daske u drvenoj ogradi biti horizontalno ili vertikalno postavljene?
Izbor između vertikalnih i horizontalnih linija je uglavnom estetski, premda može uticati i na obezbeđenje privatnosti i čvrstine ograde. Vertikalno postavljene daske su klasičan izbor koji pruža više privatnosti, naročito ako nema međuprostora, i mogu biti otpornije na pritisak vetra. Horizontalno poređane daske nude moderan izgled i mogu vizuelno proširiti prostor, ali zahtevaju pažljivu montažu da bi se sprečilo savijanje ili deformisanje drveta.
6. Kako klimatski uslovi mogu uticati na izbor i održavanje drvene ograde?
U regionima sa puno kiše ili vlage, važno je odabrati vrstu drveta koja je prirodno otporna na takve atmosferske prilike ili je pravilno tretirana da bi se sprečilo brzo truljenje i napadi štetočina. U regionima sa jakim suncem i UV zračenjem, redovno nanošenje zaštitnih premaza je ključno za sprečavanje dekolorizacije i sušenja drveta. U hladnijim klimatskim uslovima sa mrazom i snegom, mora se obezbediti da temelj ograde bude dovoljno dubok da izdrži smrzavanje tla.
7. Kolika je prosečna cena po metru za postavljanje drvene ograde?
Prosečna cena postavljanja drvene ograde može se kretati od oko 50 EUR do 150 EUR po dužnom metru, u zavisnosti od vrste građe, visine ograde i složenosti konstrukcije. Na primer, ograda od kedra ili sekvoje će biti pri vrhu cenovnog ranga zbog većih troškova nabavke i obrade materijala, dok će bor tretiran pod pritiskom verovatno biti pri dnu.
8. Koliko često treba prepravljati ili farbati drvenu ogradu da bi što duže potrajala?
Preporučuje se ponovna obrada ili farbanje drvenih ograda svakih 2 do 5 godina, u zavisnosti od vrste građe, klimatskih uslova i vrste premaza. Kedar zahteva ređe tretmane zbog prirodnih ulja koja ima u sebi, dok borovi i druge vrste drveta tretirane pod pritiskom traže redovnije održavanje da bi se sprečilo truljenje, pucanje i oštećenja koja izaziva UV zračenje.
9. Da li je potrebna posebna dozvola za postavljanje drvene ograde?
Pre postavljanja obavezno treba proveriti lokalne građevinske propise i ograničenja visine ograde. U nekim krajevima se građevinska dozvola traži, posebno ako je u pitanju ograda većih dimenzija. Takođe, proverite i mišljenja svojih komšija radi dobrosusedskih odnosa.
10. Kako visina ograde može uticati na nivo privatnosti?
Više ograde, obično između 1,8 i 2,4 metra, mogu da obezbede skoro stopostotnu privatnost u poređenju sa nižim strukturama koje više služe kao dekorativni element ili međa. Visina i gustina ograde su najvažnije za privatnost - što je ograda masivnija, manja je verovatnoća da će bilo ko moći da viri u vašu baštu ili dvorište.