U nastavku:
- 1. Prednosti i slabosti fotonaponske elektrane
- 2. Kada se koristi solarna elektrana?
- 3. Kako funkcioniše solarna ćelija?
- 4. Iskoristivost fotonaponskog sistema
- 5. Proračun za fotonaponske ćelije
- 6. Kako se odvija montaža solarne elektrane?
- 7. Subvencije za solarne elektrane
- 8. Solarna elektrana - cena
1. Prednosti i slabosti fotonaponske elektrane
Ljudi se za fotonaponsku elektranu odlučuju jer je sistem dobijanja električne energije koji ne šteti prirodnoj sredini, ne ispušta škodljive nusprodukte i radi tiho i kontinuirano; povrh svega, fotonaponska elektrana omogućava nezavisnost od javne elektromreže. Ipak, snabdevanje solarnom energijom ima i svojih slabosti – iskoristivost sistema je relativno niska u poređenju s kupovnom cenom.
2. Kada se koristi solarna elektrana?
Fotonaponski sistem može da se upotrebi za bilo koji objekt. Najčešće se koristi za one koji nisu na liniji javne elektromreže, kao što su planinske kuće i vikendice, udaljeni zaseoci i slično.
Savet stručnjaka iz firme FEMAN DOO 1. Kompanija FEMAN u svojoj ponudi ima suncokret solarne elektrane. Šta su prednosti ove solarne elektrane? Suncokret solarne elektrane doprinose da solarni sistem dostigne najveći stepen iskorišćena solarne energije. Osnovna stvar je da se radna površina solarnih panela automatski postavlja u idealan položoj u odnosu na sunčeve zrake (napadni ugao je konstantno 90 stepeni). To doprinosi da automatski dvoosni suncokret bude efikasniji od fiksnih solarnih panela za minimum 45%. Pored energetskih prednosti solarni suncokret ima i veći bezbednosni nivo, jer se pri jačim vetrovima i oluji, samostalno okreće u idealni položaj da izbegne udare vetre. Suncokret poseduje anemometre / merači brzine vetra / koji je signalnim kablom povezan za upravljačku elektroniku automatskog upravljanja, i pri svakoj brzini vetra od 16 m/s i više automatski prestaje da prati sunce i postavlja se u bezbedonosni položaj. Takođe suncokret poseduje GPS lokator na osnovu koga sam prepoznaje lokaciju na kojoj se nalazi i na osnovu čeka programski prati astronomski (geometrijski) položaj sunca. Rad suncokreta se daljinski prati on-line komunikacijom na mobilnom telefomu (ili računaru). Suncokret ima potpuno automatski rad i kad se postavi na željenu lokaciju, ne zahteva nikakvu ljudsku intervenciju. Rezime: Osnovna uloga je povećanje proizvodnje električne energije za c.c.a. 45%, a sam suncokret ima potpuno automatski rad. 2. Osim solarnih elektrana FEMAN je razvio prvu LED plafonjeru. Koje su prednosti ovog proizvoda i zašto ga preporučujete Vašim kupcima? LED plafonjere imaju veliku uštedu u stambenim jedinicama (stambenim zgradama), kako zbog mnogo manje snage lampe od klasičnih, tako i zbog ugrađenog senzora pokreta i vremenskog prekidača, tako da se lampa samostalno aktivira pri registraciji pokreta, a gasi posle prethodno podešenog vremenskog intervala. Ušteda je naročito uočljiva u prostoru stepeništa višespratnim zgradama, jer klasičnim sistem stepenišna rasveta radi preko vremenske sklopke (stepenišnog automata) koji se uključuje pritiskom na prekidač na zidu hodnika, koji uključuje automatski rasvetu na stepeništu na više spratova, što nije optimalno za zajedničku potrošnju električne energije koju plaćaju stanari. Prednost LED rasvete sa daljinskim uključivanjem pri registraciji pokreta i automatskom gašenju (dosta kraćem od klasičnog stepenišnog automata) je u tome što ne dolazi do istovremenog uključivanja cele sekcije stepenišne rasvete (istovremeno više spratova), već je svaka LED lampa nezavisna i samostalno se pali samo u području gde sama registruje kretanje stanara i svaka lampa prati stvarnu kretnju stanara, čime se izbegava nepotrebno osvetljavanje stepeništa tamo gde trenutno nema prisustva stanara. Sve stambene zgrade, u cilju energetske efikasnosti treba da pređu na ovaj sistem rasvete. G-din Dejan Krstić, FEMAN DOO |
Solarna elektrana koristi se za objekte koji su bliži javnoj elektromreži, uglavnom onda kada kupci žele čist i dugotrajan izvor energije. Pri tom, da bi objekt koristio energiju iz fotonaponskog sistema, obično se priključuje i na javnu elektromrežu. Tako se, u mesecima s puno sunca, neiskorišćena struja može prodati elektrodistribuciji.
3. Kako funkcioniše solarna ćelija?
Osnova fotonaponskog sistema je solarna ćelija koja sunčeve fotone pretvara u električnu energiju. Fotoni kada prodru u solarnu ćeliju potiskuju elektrone s površine u unutrašnjost i to kretanje stvara strujni tok. Fotonaponske ćelije se najčešče prave od silicijuma i spajaju se u panele ili module. Deo sistema je i regulator koji povezuje module, korisnike i baterije. Njegova uloga je da reguliše protok električne energije između elemenata sistema.
Želite li da pratite rad sistema, između baterije i regulatora se postavlja dodatni uređaj koji pokazuje kakav je protok između pojedinačnih elemenata. Kada objekt nije priključen na javnu elektromrežu i sasvim je autonoman, sistemu se dodaje još jedan agregat. On služi zato da, noću ili kada sunca nema i ćelije ne proizvode struju, ona ipak može da se crpi iz agregata.
4. Iskoristivost fotonaponskog sistema
Najveću jednokratnu iskoristivost imaju monokristalne silicijumske ćelije i ona iznosi 15-17,5%. Postoje i polikristalne ćelije čija se iskoristivost kreće 13-15%.
5. Proračun za fotonaponske ćelije
Veličina modula se određuje prema predviđenoj, budućoj upotrebi. Treba sabrati utrošak energije svih pojedinačnih potrošača u objektu (svaki stalno priključen uređaj za domaćinstvo se računa kao jedan potrošač) i taj broj pomnožimo s brojem sati očekivane upotrebe po danu. Treba imati u vidu i to da se neki uređaji koriste danju, neki noću, pa i to uneti u proračun.
6. Kako se odvija montaža solarne elektrane?
Mesto na kome će solarne ćelije biti postavljeno je vrlo važno za ceo proces. Uređaji se moraju pozicionirati tako da do njih dopire što veća količina energije:
1) solarni moduli treba da su okrenuti ka jugu ili što bliže tom položaju;
2) moduli se montiraju pod uglom između 10° i 40° - leti je optimalna iskošenost od 30°, a zimi od 70°;
3) osunčanost lokacije treba da je što bolja – između 7 i 18 sati dnevno, leti;
4) solarni moduli se uglavnom postavljaju na krov ili nastrešnicu.
Modulima se mogu dodati i fleksibilna postolja uz pomoć kojih se oni pokreću i prate sunčevo kretanje. Takav sistem je nešto skuplji, ali omogućava maksimalnu iskoristivost. Montaža same elektrane nije komplikovana. Moduli se šrafe na postavljenu potkonstrukciju i povezuju s transformatorima.
7. Subvencije za solarne elektrane
Solarne elektrane se smatraju dugoročnim zelenim investicijama i zato ih država podržava. Postoje subvencije za koje možete konkurisati u lokalnim samoupravama ili nadležnim ministarstvima poljoprivrede i zaštite životne sredine. Imajte u vidu da je na početku 2021. godine Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije ušao u skupštinsku proceduru te da se prijavljivanje za nepovratna i povratna sredstva iz tih fondova očekuje do kraja godine. Kada se odlučite za instalaciju solarnog sistema i ponuđači s kojima ćete doći u kontakt znaće da vam objasne sve detalje. Osim toga, oni od kojih sistem kupite uglavnom se obavezuju i za izradu i podnošenje kompletne dokumentacije.
8. Solarna elektrana - cena
Koliko košta solarna elektrana? Cene solarnih elektrana mogu biti vrlo različite zbog broja modula, vrste ćelija i dodatne opreme koja se ugrađuje u sistem. Uglavnom, sve ukupno za prosečnu porodičnu kuću može da izađe između 1.000 i 3.000 EUR.
Informacije o cenama možete pogledati u našem kalkulatoru.