Šta je biomimikrija?
Biomimikrija (gr. bios - život, mimikos - imitiranje, oponašanje) jeste disciplina koja postaje sve zastupljenija a koja traži najbolje solucije proučavanjem prirode, odnosno imitiranjem procesa iz prirode u cilju rešavanja ljudskih problema.
Biomimikrija traži inovacije inspirisane prirodom.
Priroda se već milenijumima prilagođava različitim promenama i jasno nam dokazuje da ona zna najbolje. Biomimikrija je upravo izgrađena na ovoj premisi. Koristi rešenja koja se mogu pronaći u prirodi i implementira ih na najbolji mogući način. Jer ako priroda opstaje hiljadama godina, zašto njena načela ne primeniti u izgradnji ili proizvodnji?
Biomimikrija se može definisati i kao adaptivni način rešavanja ljudskih problema (u slučaju građevinarstva i arhitekture problema življenja) oponašanjem prirodnih pojava i procesa. Uz pomoć ove discipline traže se održiva rešenja koja neće naškoditi životnoj sredini.
Srž svega jeste da je priroda već uspela da se izbori sa problemima koji su za nas aktuelni: ušteda energije, nepovoljna klima... Svaki živi organizam koji je deo prirode jeste jedinstven i uspešno se adaptirao svom okruženju, odnosno životu u datim uslovima.
Pogledajmo primer namibijske bube (Stenocara gracilipe) poznate još i pod nazivom buba sakupljač magle. Ona živi u pustinji Namib u Africi. Zahvaljujući svojoj specifičnoj građi ona može da preživi sušne periode crpeći vodu iz magle. Po uzoru na ovaj model iz prirode, naučnici su izradili mreže za prikupljanje magle koje su naročito pogodne za zemlje često pogođene sušama ili one izložene dugotrajnim toplotnim talasima.
Navešćemo i primer iz sveta botanike. Površina lista lotosa na oko izgleda glatko, ali je nemački botaničar Wilhelm Barthlott otkrio da se sastoji od hrapavih voštanih nano i mikrostruktura koje odlikuje superhidrofobnost. Zahvaljujući ovoj odlici odbijaju vodu koja zajedno sa prljavštinom dospeva na njihovu površinu. Uglovi kvašenja su veći od 150 stepeni. Ovo se još naziva lotus-efektom. Hidrofobnost i specijalna mikrostruktura lista lotosa bila je primer za unapređenje fasadnih boja. Ovim se postigla smanjena prijemčivost površine za vodu i prljavštinu, čime se fasada čuva od nepovoljnih atmosferskih uticaja.
Naučnici proučavaju prilagođavanja jedinki sredini i prirodnim procesima, odnosno njihovu interakciju sa okruženjem u kojem se nalaze, dolazeći do rešenja i ideja za nova dostignuća u različitim oblastima.
A sada malo više o istorijatu biomimikrije. Ova disciplina počinje da dobija na značaju krajem 20. veka zahvaljujući knjizi Biomimikrija: inovacije inspirisane prirodom, autorke Dženin Benijus (Janine Benyus). Ona je biomimikriju proučava kroz tri kategorije - priroda kao model, učiteljica i mera. Priroda kao model odnosi se na oponašanje primera iz prirode, druga kategorija odnosi se na činjenicu da nas priroda uči dosta korisnih stvari, dok treća kategorija podrazumeva primenu ekoloških standarda u ljudskim inovacijama.
Mnogi naučnici i umetnici kroz istoriju su ideje za svoja dostignuća nalazili upravo u prirodi. Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umetnika renesanse, izvorište i inspiraciju nalazio je upravo u živopisnoj prirodi. On je svojevremeno izjavio “Priroda nikad ne krši svoje zakone”.
Biomimikrija postavlja pitanje - kako bi priroda rešila dati problem?
Ova disciplina našla je široku primenu u različitim oblastima ljudskog delovanja - ekonomiji, poljoprivredi, arhitekturi, građevinarstvu… Naučnici traže inspiraciju i rešenja u prirodi zahvaljujući biomimikriji.
Biomimikrija u građevinarstvu i arhitekturi
Biomimikrija je poslednjih godina postala naročito popularna, zajedno sa napretkom tehnologije, upotrebom bioodrživih i ekološki prihvatljivih građevinsih materijala, dostignućima u oblasti energetske efikasnosti. Teži se prilagođavanju prirodi, te se na taj način rešavaju problemi u nepristupačnim uslovima kao što su oštra klima, loša geološka svojstva tla... Dakle, priroda može dati odgovore na različite izazove u građevinarstvu: statičku stabilnost objekata na tlu različitog sastava, proizvodnju toplote i energije, sisteme ventilacije i cevovoda, funkcionalni raspored prostorija...
Kada je reč o izgradnji objekata, bilo stambenih bilo poslovnih, ne teži se samo modernom izgledu odnosno poboljšanju estetike, već da isti budu u skladu sa prirodom. Uz pomoć biomimikrije može se odgovoriti na brojne probleme životne sredine. Iz tog razloga se arhitekte i dizajneri enterijera sve više okreću biomimikriji.
Ova disciplina može ponuditi rešenja za gradnju u područjima koja su podložna katastrofama.
Neki od principa biomimikrije jesu: upotreba održivih materijala koji se mogu reciklirati, forma koja se uvek prilagođava funkciji u prirodi, korišćenje obnovljivih izvora energije poput sunca. Sektor građevinarstva se godinama unazad okreće pronalasku najboljih rešenja koja neće štetiti životnoj sredini. Biomimikrija donosi nove ideje i inovativna rešenja u cilju obezbeđivanja zdravih uslova za rad i boravak u stambenim/poslovnim objektima, energetske efikasnosti i održivog dizajna.
Gradnja i dizajn enterijera u skladu sa prirodom
Ukoliko ste u procesu izgradnje stambenog objekta, opredelite se za rešenja u skladu sa prirodom. Time ćete dobiti višestruko. Na primer, obratite pažnju na količinu prirodne svetlosti. Ako u odnosu na istu dobro isplanirate raspored prozora, smanjićete potrebu za grejanjem/hlađenjem ali i potrošnju električne energije (uz dovoljnu količinu prirodne svetlosti nema potrebe za veštačkim svetlom). Sličan primer je i orijentacija objekta - teži se korišćenju toplote sunca tokom zime, odnosno njegovom “izbegavanju” tokom leta, kako bi se smanjila potreba za klimatizacijom. Dobro je poznato da najmanje sunčeve energije stiže sa severne strane, a najviše sa južne.
Kao primer navešćemo i sadnju drveća. Ukoliko drvo zasadite na odgovarajućoj poziciji (u blizini objekta, ali na dovoljnoj udaljenosti zbog razgranatog korenovog sistema), temperaturu tokom vrelih letnjih dana u unutrašnjosti možete umanjiti za 8 stepeni čime se smanjuje potreba za klimatizacijom za gotovo 30%.
Stručan arhitekta znaće da projektuje objekat tako da iskoristi gorenavedene prednosti koje okruženje nudi. A koliko će vam naplatiti arhitekta? Cene individualnih projekata porodičnih kuća kreću se između 2 i 5% vrednosti investicije.
Tražite pouzdanog arhitektu kome ćete poveriti izradu arhitektonskog projekta? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim arhitektama u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
A sada više o dizajnu enterijera u skladu sa prirodom. Najjednostavniji način da ga postignete jeste odabir prirodnih materijala odnosno reciklabilnih materijala, energetski efikasnije rasvete itd.
U cilju smanjenja negativnih uticaja na sredinu, sve se više okrećemo održivim rešenjima u svim sferama života, pa tako i u dizajnu enterijera. Danas se na tržištu mogu naći nameštaj i dekoracija za dom izrađeni od recikliranih materijala. Ako imate komade starog nameštaja koji su funkcionalni, ali više nisu estetski privlačni, uvek se možete odlučiti za restauraciju umesto kupovine. Na ovaj način doprinosite redukovanju otpada na deponijama. Koliko košta restauracija nameštaja? Cena uvek zavisi od veličine komada, stanja materijala, obima posla i broja neophodnih postupaka ali i svakako, od majstora. Cena sata rada na restauraciji starih komada nameštaja zajedno s materijalom, kreće se između 13 i 18 EUR, ali ima tapetara i stolara koji naplaćuju po komadu koji se radi.
Kada već govorimo o smanjenju količine starog nameštaja na deponijama, važno je napomenuti još jedno rešenje - kupovinu nameštaja od punog drveta. Premda je za oko 30% skuplji od iverice, predstavlja investiciju koja je više nego isplativa na duge staze. Nameštaj od punog drveta je kvalitetan, trajaće vam decenijama (obično se generacijski prenosi) a neće izgubiti na kvalitetu. Koliko košta nameštaj od punog drveta? Cena stola od punog orahovog drveta s metalnim nogarima, dimenzija 200x100 cm, iznosi 250 do 480 EUR.
Navešćemo i jedan trend u dizajnu enterijera koji će vaš prostor učiniti održivim - korišćenje bambusa kao materijala. Danas u salonima možete pronaći različite proizvode od ovog materijala: od polica, činija za posluživanje, stalaka za peškire, do kafe stolova i kutija za odlaganje.
I tepisi se izrađuju od prirodnih materijala - jute, bambusa, podloge od morske trave.
I kada je osvetljenje u pitanju, teži se održivijim rešenjima. LED trake su već godinama popularan izbor, a da li ste znali da osim estetike mogu da se pohvale činjenicom da troše manje energije od obične sijalice? Traju i do 20 puta duže.