Obzirom da se porodična kuća, u većini slučajeva, gradi samo jednom u životu, ona treba da traje i pruži zaštitu i utočište generacijama. Stoga, kada je reč o ulaganju u dom, potrebno je naći optimalna rešenja na duge staze, dakle koristiti materijale koji su kvalitetni, dugotrajni i izdržljivi. Kada su krovni pokrivači u pitanju dobar izbor su betonski crep i glineni crep, ali koji je bolji?
Bilo da je reč o izgradnji krova ili njegovoj sanaciji, izbor pravog materijala je ključan.
Cena betonskog crepa jeste pristupačnija u odnosu na glineni crep. Mnogi misle da mu je to i jedina prednost. A da li je to zaista tako? Prvo ćemo objasniti kakav je to betonski crep a kakav glineni crep, te uporediti njihove prednosti i mane.
Betonski crep
Betonski crep se proizvodi od mešavine cementa, peska i vode. Ta mešavina izliva se u kalupe, a potom se na površinu crepa nanose specijalni premazi koji betonskom crepu daju boju i štite ga od atmosferskih uticaja. Betonski crep svoj oblik i čvrstoću dobija kroz procese zagrevanja i primene visokog pritiska.
Dostupan je u tri modela: ravni betonski crep koji nema krivine; betonski crep niskog profila koji ima krivinu i betonski crep visokog profila koji ima veliku krivinu. Na tržištu se betonski crep može naći u mnoštvu boja.
Glineni crep
Glineni crep se proizvodi od gline i vode. Ovo je tradicionalni krovni pokrivač koji se koristio kroz istoriju. Procesom oblikovanja u kalupu dobija svoj oblik, krutost i gustinu. Glineni krov se zatim peče a njegova gustina će zavisiti od vremenskog intervala tokom kojeg je crep izložen visokoj temperaturi.
Mogu biti različitih veličina i oblika. Najčešća boja glinenog crepa jeste terakota, odnosno prirodna boja gline. Glineni crep je mahom engobirani, o čemu će u nastavku biti više reči.
Glineni crep ne menja boju kao betonski crep
Ovde ćemo se dotaći gorepomenutog engobiranja. Šta zapravo znači ovo svojstvo glinenih crepova? Kada kažemo da su glineni crepovi engobirani, mislimo da imaju zaštitni i dekoratvni sloj koji se dodaje na suvi crep, a koji je sastavljen od usitnjene gline fine granulacije i oksida. Ovim slojem zvanim engoba, prekriva se gornja površina crepa, a potom peče na visokim temperaturama. Na taj način engoba postaje sastavni deo crepa, tj. integriše se sa njim.
Zahvaljujući engobiranju boja se ne menja, biće trajna koliko i sam crep, a pod uticajem UV zraka i vlage neće izbledeti. Ovo je svakako bolji postupak od klasičnog farbanja, kao što je to slučaj kod betona. Naime, betonski crep konačan izgled dobija farbanjem gornje površine nakon izrade crepa. Ova farba podložna je promeni pri jakoj sunčevoj svetlosti i “cvetanju” tj. eflorescenciji. Pigmenti koji se primenjuju pri farbanju betonskih crepova i sama tehnologija izrade su znatno uznapredovali, međutim nakon godina izlaganja nepovoljnim vremenskim uslovima, betonski crepovi mogu izbledeti.
Sloj engobe je prirodan i kvalitetan izbor u odnosu na veštačke završne premaze.
Betonski crep “cveta” a glineni crep ne
Eflorescencija ili “cvetanje” jeste pojava koja dovodi do menjanja površine betonskog crepa usled izloženosti vlazi. Betonski crep cveta kada sredstva za stvrdnjavanje, koja se dodaju u procesu njegove proizvodnje, u kontaktu sa padavinama povlače soli na samu površinu materijala. Bele fleke koje nastaju na ovaj način nazivaju se eflorescencija. Kako se betonski crep naknadno boji, cvetanje može dovesti do ljuštenja farbe.
Glineni crep ne upija vodu kao betonski crep
Veoma bitna prednost glinenog crepa u odnosu na betonski crep jeste što ima manju sposobnost apsopcije, odnosno upijanja vode. Glineni crep ima stopu upijanja vode od 6%, a betonski crep duplo veću, čak 13%.
Stopa upijanja vode ima uticaj na vek trajanja i ukupan izgled materijala.
Ovo ne predstavlja problem u suvim delovima godine, međutim kada nastupe padavine i generalno u kišnim područjima, betonski crepovi postaju dosta teži zbog nakupljanja vode. To ne znači da betonski crep prokišnjava i ne vrši svoju funkciju nego da dobija na težini. Zbog procenta upijanja vode betonskog crepa, mora se ojačati krovna konstrukcija pre njegovog postavljanja. A gde ima vlage i vode ima i plesni, te je betonski crep skloniji njihovom razvoju.
Odatle proističe još jedna prednost glinenog crepa u odnosu na betonski:
Glineni crep se lakše održava nego betonski crep
Svakako da, zahvaljujući gorenavedenim činjenicama, glineni crep zahteva manje održavanja nego betonski crep. Ni jedna ni druga vrsta crepa generalno nije puno zahtevna za održavanje. Preporučuje se čišćenje jednom godišnje, kao i kontrola krova od strane profesionalaca makar jednom u tri godine. Na većini krovova će se tokom vremena javiti lišajevi i mahovine, a ukoliko se ne kotrolišu, mogu prouzrokovati veće materijalne štete. Tome dodatno doprinosi sposobnost apsorpcije vode, što predstavlja nedostatak betonskih crepova.
Životni vek bilo kog krovnog pokrivača zavisiće od njegovog održavanja.
Betonski crep je teži nego glineni crep
Neovisno o apsorpciji vode, betonski crep je za skoro 40% teži nego glineni crep. Iz tog razloga, betonski krov zahteva drugačiju strukturu i raspored kako bi izdržao veće opterećenje. Sa ojačavanjem krovne konstrukcije da bi se stvorila dodatna potpora, dolazi i povećanje troškova izvođenja krova.
Postoji značajna razlika u težini betonskog i glinenog crepa. Lakši crep je uvek poželjniji.
Glineni crep ima duži vek od betonskog
I glineni crep i betonski crep imaju dug životni vek, mada glineni pobeđuje i u ovoj osobini! Glineni crep može da traje skoro čitav vek zahvaljujući svojoj izdržljivosti, dok je kod betonskih taj broj od 30 do 60 godina. Iako u većini slučajeva proizvođači crepa daju tridesetogodišnju garanciju, obe vrste mogu trajati dvostruko duže.
Zajedno sa dobrom izolacionom folijom, krov prekriven glinenim crepom jeste dugovečan i veoma otporan.
Glineni crep jeste ekološki materijal
Glina je prirodna sirovina i ekološki prihvatljiv materijal koji ne zagađuje okolinu. Ovaj građevinski materijal se može iznova upotrebljavati i reciklirati. Kako se iskopavanje gline vrši iz održivih i kontrolisanih resursa, imperativ ekološke gradnje je ispunjen.
Ipak, betonski crep ima i određene prednosti u odnosu na glineni crep:
Betonski crep je otporniji na pucanje i lomljenje nego glineni crep
Premda se glineni crep smatra dosta izdržljivim, ima tendenciju pucanja i lomljenja usled izloženosti temperaturama smrzavanja. Sa druge strane, odlično podnosi ekstremne vrućine zbog visokih temperatura pečenja u procesu proizvodnje. Stoga i ne čudi što je glineni crep najpopularniji izbor u toplijim podnebljima poput Mediterana.
Betonski crep odlično podnosi i visoke i niske temperature, što ga čini sigurnim rešenjem pri različitim temperaturama vazduha.
Bilo da je reč o glinenom crepu ili betonskom crepu, kada se jave pukotine, neophodno ga je zameniti kako unutrašnjost objekta ne bi bila izložena spoljnim uticajima. Iz tog razloga je, prilikom kupovine crepa, potrebno uzeti malo veću količinu kako biste je ostavili sa strane za ovakve situacije.
Betonski crep se javlja u više boja
Betonski crep se na tržištu može naći u mnoštvu boja, uključujući i vernu kopiju nijanse terakote karakteristične za glineni crep.
Betonski crep je jeftiniji nego glineni crep
Premda je za većinu ljudi cena odlučujući faktor, kada je izbor krovnog pokrivača u pitanju potrebno je sagledati sve njegove kvalitete. Betonski crep je cenovno pristupačniji u poređenju sa glinenim crepom. Procentualno je, za oko 20-25%, jeftinija opcija.
A koliko košta pokrivanje krova? Cene krovopolagačkih radova mogu znatno da se razlikuju zbog određenih faktora. Najvažniji su veličina i konstrukcija krova, krovišta i slemena, a, svakako i krovopolagač. Vrlo je bitna i razlomljenost krova - što više kosina i spojeva ima, ima i više posla za majstora. Cena pravljenja celog klasičnog krova, sa svim tesarskim i krovopokrivačkim radovima, kao i nabavke i ugradnje krovnog pokrivača iznosi oko 25 EUR/m2.
Kome poveriti pokrivanje krova? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim krovopolagačima u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
A kako izračunati koliko treba crepa za krov?
Ako želite da otprilike izračunate koliko će vas izaći materijal za krov, pre nego što pozovete majstora, možete se koristiti i jednostavnom formulom. Uzećemo za primer porodičnu kuću od 100 kvadrata, njena površina krova mahom iznosi 150 kvadrata. Crep se prodaje komadno, a po kvadratu je u proseku potrebno 10 komada. Ako uzmemo za primer betonski crep od 95 dinara, cena crepa može se izračunati na sledeći način:
cena po komadu x broj kom/m2 x m2krova iliti 95x10x150 = 142. 500 dinara ili 1.213 EUR za materijal. Ovo je odgovor na pitanje koliko treba crepa za krov i koliko će to stajati.
Zaključak - betonski crep ili glineni crep?
Odgovor na ovo pitanje zavisiće od vaših želja ali i finansijske mogućnosti. Ukoliko vam je budžet ograničen ili pak želite krov u određenoj boji koji će se slagati sa bojom fasade, bolji izbor je betonski krov. Premda je glineni crep dugovečniji i ima niz prednosti, ni sa njim nećete napraviti grešku. Ako težite održivim rešenjima i tražite izdržljiviji krov, a pritom vam veći izdatak ne predstavlja problem, odlučite se za glineni krov.
Kada već govorimo o crepu, rećićemo nešto i o trećoj vrsti crepa koja je nastala unapređenjem tehnologije i razvojem novih materijala. Dok se glineni crep i betonski crep smatraju tradicionalnim materijalima, došlo je do razvoja novog rešenja a to je stakleni crep. Ovim rešenjem se omogućava prolazak svetlosti do asporbujuće površine ispod krovne konstrucije, koja potom generiše na taj način dobijenu energiju a zatim i integriše u već postojeće grejne sisteme.
Princip rada je sledeći: stakleni crep omogućava prolazak sunčeve svetlosti do specijalnog upijajućeg materijala koji je pozicioniran ispod crepa i apsorbuje sunčeve zrake. Ispod apsorbujućeg materijala postavljaju se specijalne cevi koje formiraju stub gde se vazduh zagreva i cirkuliše. Na taj način prikupljena energija se potom usmerava u kuću i integriše sa već postojećim grejnim sistemom.
Ovaj jedinstveni sistem za zagrevanje kuće koji se sastoji od krovnih crepova, lansirala je švedska kompanija SolTech Energy.