U nastavku:
U ovom tekstu ćemo se pozabaviti time zašto je saradnja s arhitektom neophodna, osim što je i zakonom obavezna.
1. Poznavanje građevinskih procedura i dokumentacije
Arhitekta je osoba stručno osposobljena za izradu kompletne projektne dokumentacije i vođenje procesa izgradnje. Arhitekta je taj koji će pripremiti idejni projekt, dnevnik gradnje i pribaviti sve neophodne saglasnosti, rešenja i dozvole.
Osim toga, on/ona zna šta tačno mora i treba da sledi posle dobijanja građevinske dozvole. Taj proces same izgradnje poznaje „u prste“- zna čime mora da se počne i koje sve izvođače radova i zanatlije treba kontaktirati i gde ih tražiti.
2. Ušteda tokom gradnje
Usluge arhitekte nisu besplatne, svakako, ali zahvaljujući znanju, iskustvu i veštini može vam pomoći da nešto i uštedite. Ako se kuća isplanira i osmisli mudro i racionalno, kasnija izgradnja može ispasti daleko ekonomičnija. Poverite arhitekti kakvim budžetom raspolažete te će i kuća biti projektovana kao uravnotežen spoj vaših želja, mogućnosti i postojećih preduslova.
3. Kuća po meri
Činjenica je da svoje navike najbolje poznajete baš vi. Ispričajte kako izgleda vaša životna rutina, šta volite, a šta ne i šta smatrate neophodnim. Arhitekta je školovan za to da prema svakodnevici koju opišete osmisli dom; vaš dom će zasnovati na vašim navikama tako da u budućoj kući sve funkcioniše kako treba i ništa vam ne smeta. Ako se odlučite za tipski projekt, moguće je da naletite na nesavladive teškoće. Tipske su kuće planirane, takoreći, za „porodicu uopšte“. Naime, one imaju sve neophodne delove, elemente, prostorije, pa čak mogu biti i sasvim profesionalno urađenje i solidno osmišljene, ali to ne mora da znači da odgovaraju onome što ste zamislili i čemu se nadate. Možda biste i pristali na kompromis ili dva, ali na više? Čini se da one nalikuju hotelskom smeštaju, ali s njim teško da možete da se indentifikujete.
4. Kuća treba da je i praktična i lepa
Može se reći da je uobičajeno da se na arhitekte gleda kao na ljude koje čine kuće lepim. Uistinu, oni teže tome, ali im to nikako nije prevashodni cilj. Bezmalo u svim čuvenim arhitektonskim školama u svetu, funkcionalnost i upotrebljivost su ono čemu se stremi. Na kraju krajeva, ma koliko da je neki objekt lep sam po sebi, bez upotrebne vrednosti on gubi svrhu. Svako ko traži dom za sebe, prvo gleda funkcionalnost. Gde će stajati cipele, gde će dočekivati goste, koliki su ormani? Istina je i da ima nacrta kojima svašta nedostaje ili je na pogrešnom mestu, međutim, arhitekta je taj koji može i zna kako da sve to okrene i promeni. Priča o estetici počinje onda kada se uspostave funkcije, premda je uvek najbolje da su sinhronizovane.
5. Kuća kao jedinstvena celina
Arhitekta uvek tačno zna da li je nacrte pravio građevinac ili neki samozvani projektant. Iz plana se uvek vidi da li postoji osmišljena celina ili ne. Oni koji nisu arhitekte, probleme rešavaju tek kad do njih dođu. Krenu od dnevne sobe, pa dodaju kuhinju, pa dečju sobu, pa kupatilo i tako redom. Tako objekt nije zaokružena ideja. Arhitekta se projektovanja prihvata „s druge strane“ – prvo traži ideju, koncept, a potom to razrađuje kroz proces – pojedinačne elemente, sastavne delove, ambijent, kontakt enterijera i eksterijera i slično dok ne dođe do rešenja za sobe, fasadu i raspored prozora. Tako kuća, naposletku, postaje celina stopljena s okruženjem.
6. Kuća je trajna vrednost
Arhitekta može kuću učiniti dugotrajnom vrednošću, ne samo u materijalnom smislu već i u funkcionalnom, pa i u sentimentalnom. Za dugotrajnost svakog dela ljudskih ruku presudni su dobra ideja, kvalitetni materijali i stručna realizacija. Isto je i s kućom – ako ova tri elementa nisu upitna, onda kuća zaista može služiti decenijama. Dobro urađen enterijer se može vremenom menjati prema promenama potreba porodice i time produžiti trajanje. Recimo, kada deca odrastu, njihove sobe mogu postati radne ili gostinjske. Druge se mogu spojiti ili pregraditi.
Ako su upotrebljeni kvalitetni materijali, biće i trajniji. Ako arhitekta predvidi sve instalacije i ostavi mesta da se one menjaju, proširuju i nadograđuju, ako postavi dobru izolaciju i dovoljno mesta za eventualne adaptacije i popravke, s godinama upotrebe kuća će manje propadati, a i njeno održavanje će koštati manje. Na posletku, objekt koji ne troši mnogo energije, odličan je za vaš budžet koliko i za prirodnu sredinu.
U svakom slučaju, kuća se gradi uglavnom jednom u životu. Od izbora arhitekte će zavisiti da li će vaše želje postati i ostati stvarnost o kojoj sanjate, tačno prema onome što ste hteli, prema uslovima na lokaciji i finansijama. Preporučujemo da arhitektu ne birate isključivo prema ceni. Sedite s njim ili njom na kafu i popričajte.
Ukoliko se odlučite za angažovanje arhitekte, možete se obratiti i nama na DaiBau.rs. Na našem sajtu ćete naći još saveta vezanih za ovo temu, ali i ponuđače i proizvođače s kojima sarađujemo i koji će na vaš upit uzvratiti odgovarajućom ponudom.
Informacije o cenama možete pogledati u našem kalkulatoru.
Vaš tim,
Daibau.rs
Savet stručnjaka iz firme ALIQUANTUM Koliko dugo traje izrada projekta kuće i o čemu moramo voditi računa? Obavezna dokumentacija koja se radi za dobijanje neophodnih dozvola sastavljena je od Idejnog rešenja (IDR) koje se predaje za dokumenta Lokacijske uslove i Projekt za građevinsku dozvolu (PGD); na osnovu njih dobija se Građevinska dozvola. IDR se za objekte površine do 200 m2 izrađuje u roku od 5 radnih dana, od trenutka kada se definišu svi aspekti objekta. PGD se za objekte do 200 m2 izrađuje u roku od 20 radnih dana, računajući od dana dobijanja Lokacijskih uslova. Ono o čemu treba voditi računa jeste da je IDR sastavni deo Lokacijskih uslova na osnovu kojih se radi PGD. Zbog toga je prilikom izrade IDR neophodno što preciznije predvideti veličinu objekta u smislu spoljnog gabarita (ukupna bruto površina, spoljne mere, visina) kao I pozicija objekta na parceli, jer se ti parametri nakon dobijanja Lokacijskih uslova u daljoj razradi kroz PGD moraju poštovati. Sa druge strane, unutrašnji raspored i realizacija objekta se kroz PGD mogu korigovati u odnosu na IDR prema želji investitora. Prilikom izrade projekta kuće, da li preporučujete idejni nacrt po meri ili tipski plan kuće? Idejni nacrt odnosno Idejno rešenje (IDR) koje se izrađuje prema tipskom planu kuće, nastaje brže nego u slučaju kada se projekt radi po meri, odnosno, želji investitora. Dakle, ukoliko je cilj što brže dobijanje dozvola, preporuka je korišćenje tipskih rešenja. Ipak, ukoliko se želi objekt koji po svemu odgovara ličnim potrebama i željama investitora, u situacijama kada investitor nema striktne rokove za realizaciju projekta, preporuka je da se objekt projektuje po meri. Takva vrsta projektovanja zahteva više vremena, ali svakako dovodi do rešenja koje će apsolutno odgovarati svim htenjima i potrebama investitora, za razliku od tipskog projekta. g. Rašević, ALIQUANTUM |