1. Solarna energija i njena upotreba nisu novi izum. Veruje se da je čuveni starogrčki fizičar, astronom i matematičar Arhimed prvi koristio koncentrisanu sunčevu svetlost davne 212. godine p.n.e. Naime, on je osmislio metodu odbrane u kojoj je jedan od glavnih činilaca bilo Sunce. Uz pomoć refleksije bronzanih štitova vojnici su zapalili drvene rimske brodove u bici kod Sirakuze. Građevine u Rimu su na južnoj strani imale ogromne prozore kako bi se prostor zagrevao uz pomoć solarne energije. Švajcarski naučnik, začetnik alpinizma i moderne meteorologije, Oras-Benedikt de Sosir, je davne 1767. godine izumeo prvi solarni kolektor koji je koristio za kuvanje hrane i grejanje vode.
Savet stručnjaka iz firme HasTech D.O.O. 1. Koliko su solarni sistemi popularni u Srbiji? Popularnost solarnih sistema u Srbiji raste zbog više faktora. Prvo, svest o zaštiti životne sredine i potreba za smanjenjem emisije štetnih gasova postaju sve važnije, pa ljudi traže čiste izvore energije. Takođe, energetski troškovi su u porastu, pa sve više ljudi razmatra prelazak na solarnu energiju kako bi smanjili svoje račune za struju. Državna podrška i subvencije takođe igraju ulogu u popularizaciji solarnih sistema. 2. Koje su glavne prednosti korišćenja solarnih sistema u poređenju sa tradicionalnim izvorima energije? Očuvanje okoline: Solarni paneli proizvode čistu energiju i smanjuju emisiju gasova staklene bašte. 3. Kako se solarni sistemi održavaju i koliko često je potrebno servisiranje? Održavanje solarnih sistema je relativno jednostavno. Najvažnija aktivnost je redovno čišćenje solarnih panela kako bi se uklonile nečistoće kao što su prašina i lišće, jer ovi faktori mogu smanjiti efikasnost sistema. Takođe, povremeno proveravanje električnih komponenti i kablova može identifikovati potencijalne probleme. Servisiranje sistema se obično preporučuje svakih 3-5 godina, a uključuje pregled sistema, proveru kablova i električnih veza, kao i eventualnu zamenu komponenti koje su dotrajale. 4. Da li solarni sistemi rade tokom noći ili u oblačnim danima? Kako se rešava pitanje skladištenja energije? Solarni sistemi ne proizvode energiju tokom noći ili u oblačnim danima. Da bi se rešilo ovo pitanje, koriste se baterije za skladištenje energije. Ove baterije se pune tokom sunčanih dana kada je višak energije dostupan, a potom se energija oslobađa kada je potrebna, kao tokom noći ili kada nema sunca. Sistem baterija je važan deo solarnog sistema i treba ga pravilno održavati kako bi se osigurala dugotrajnost i efikasnost baterija. Takođe, tehnologija za skladištenje energije se stalno unapređuje kako bi se povećala efikasnost i smanjili troškovi. G-din Dženis Hasanović, HasTech D.O.O. |
2. Godine 1921. čuveni fizičar Albert Ajnštajn dobio je Nobelovu nagradu na temelju otkrića fotoelektričnog efekta. Na njemu se danas zasniva funkcionisanje fotonaponskih panela, zahvaljujući kojima se sunčeva energija i koristiti.
3. Solarna energija je zapravo u osnovi gotovo svih ostalih obnovljivih izvora energije. Ona je zaslužna za energiju vetra, talasa, vode i proizvodnju biomase.
4. Prva nacija u svetu koja je počela da koristi isključivo solarnu energiju živi na arhipelagu Tokelau. Ovaj arhipelag, koji se sastoji od ostrva Atafu, Nukunonu i Fakaofo i deo je teritorije Novog Zelanda, stopostotno se snabdeva solarnom energijom. Oni su odbacili naftne agregate i započeli upotrebu 4.032 fotonaponska panela i 1.344 baterije.
5. Svemirska industrija jeste jedna od prvih koja je primenila solarnu tehnologiju - 60-ih godina prošlog veka ju je koristila za pogon svemirskih letelica.
6. A sad malo o brojkama. Da li ste znali da je cena montiranja solarnih panela i prateće opreme pala za oko 90% u odnosu na onu od pre jednu deceniju? Jednako tome, instalacija solarnih fotonaponskih panela može da omogući i do 90% uštede trenutnog računa za struju?
7. Sunce pruža više energije za sat vremena nego što nam je potrebno za godinu dana. Celokupna sunčeva energija koju apsorbuju zemljina atmosfera, kopno i vodene površine iznosi skoro 4 milijarde EJ (eksadžula).
8. Fotonaponske elektrane smatraju se najperspektivnijim obnovljivim izvorom energije. U 2017. godini je u rad pušteno više fotonaponskih elektrana nego onih na fosilna goriva i nuklearnih elektrana zajedno.
9. Najveća solarna elektrana u Evropi nalazi se u Španiji. U pitanju je postrojenje Francisko Pizaro koje se prostire na oko 1.300 hektara udaljene stepe u regionu Ekstremadura, na zapadu države. Njen instalirani kapacitet iznosi 590 MW, a elektrana ima 1,5 miliona solarnih modula. Ovu solarnu elektranu u rad je pustila španska multinacionalna elektroenergetska kompanija Iberdrola.
10. Najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi takođe se nalazi na Pirinejskom poluostrvu. Ona zauzima površinu četiri fudbalska terena - 12 hiljada solarnih panela postavljeno je na veštačkom jezeru Alqueva u Portugalu.