U nastavku:
1. Zidanje ciglom i porobetonom - jedno te isto ili nije?
Prva prednost zidanja konstrukcije od opeke je to što više izvođača zna kako da rukuje ciglama nego blokovima od porobetona. Gradnja s ovim materijalima nije ista, tako da neko ko zna da gradi ciglom ne mora nužno znati da koristi porobeton. Vrlo je važno da se nađe iskusan izvođač radova koji je već radio sa ciglom ili porobetonom i poznaje njihove karakteristike. Jedino tako će gradnja proteći kako treba, po propisima i u skladu sa pravilima struke.
2. Zidanje ciglom i porobetonom - prednosti
2.1. Zidanje ciglom
Gradnji opekom, odnosno, ciglom, pripisuju se pozitivna svojstva pošto ima duži vek trajanja i ekološki je prihvatljivija. Opeka takođe između ostalog, apsorbuje manje vode i akumulira toplotu bolje od porobetonskih blokova. Opeka je u stanju da zadržava toplotu i emituje je u prostor postepeno u dužem vremenskom intervalu, dok porobeton nema to svojstvo. Još jedna prednost cigle je što je to materijal koji ima prirodnu sposobnost da reguliše vlažnost u prostoriji i u konstrukciji. Kada se bira gradnja ciglom, na raspolaganju je veliki broj opcija, tako da se može naći idealna kombinacija za svaku namenu i svaki tip konstrukcije.
2.2. Zidanje porobetonom
Među pozitivne karakteristike porobetona svrstava se to da se brže suši, a i sam proces izgradnje se može brže završiti. Porobeton je izuzetno lagan materijal sa kojim se lako barata i radi. Pojedinačni blokovi od porobetona su precizno izrađeni i ravni, tako da je zidanje njima vrlo precizno.
Zidanje porobetonom je i po ceni dostupnije.
3. Kombinovanje materijala za konstrukciju
Izvođenje radova porobetonom je lakše, tačnije, njime se lakše grade zidovi. Međutim, sve postaje komplikovanije kada se kombinuje sa drugim materijalima, pošto sa porobetonom postoji problem pri uvođenju horizontalnih konstrukcijskih elemenata, odnosno, greda. Pri zidanoj gradnji lakše je izvođenje betonskih ploča. Takođe, kod porobetona, izvođenje vertikalnih veza, odnosno, spajanje sa, recimo, vertikalnim betonskim nosačima, može predstavljati izazov. Osim toga, ankerisanje elemenata u konstrukciju od porobetona je zahtevnije.
4. Koje debljine treba da su zidovi?
Ako izaberete klasično zidanje ciglom tako da zidovi budu debljine 30 cm i s izolacijom debljine 16 cm, koeficijent prolaza toplote zida (U) će biti oko 0,15 W/m2K. Ako, pak, budete gradili porobetonom, zidu s izolacijom debljine 30+10 cm - koeficijent prolaza toplote će biti 0,198 W/m2K. Čak i ako izaberete blokove porobetona debljine 40 cm, a ostave se bez izolacije, koeficijent prolaza toplote će biti lošiji - 0,35 W/m2K. Zid debljine 50 cm zidan samo porobetonom imaće koeficijent prolaza toplote oko 0,25 W/m2K.
Ako želite da optimizujete troškove gradnje najbolje što se može, možete konkurisati i za državne subvencije koje Ministarstvo građevine ili Ministarstvo za ekologiju i zaštitu prirode često raspisuju. Jedan od uslova gradnje jesu i standardi energetske efikasnosti.
5. Zidanje ciglom ili porobetonom: cena
Zidarski radovi mogu biti vrlo različiti i shodno tome im se razlikuju i cene. Recimo, zidanje zida od opeke debljine 20 cm i visine 3 m bi bilo oko 120 EUR dok bi zidanje blokovima od 25 i 30 cm izašlo oko 150 EUR/m3. Za specijalne elemente kao što su ugaoni blokovi, blokovi s izrezima za vertikalne betonske veze i slično, platićete više po m3.