U nastavku:
1. Šta je cokla?
Cokla je deo fasade kuće i obično se nalazi u dnu spoljašnjih zidova. Najčešće se pravi od čvrstog i izdržljivog materijala, poput betona ili kamena, premda su uobičajene i grube gipsane verzije. Svrha cokle je da zaštiti donji deo zida od uticaja vremenskih prilika, vlage u zemljištu i nečistoća, a ima i estetsku funkciju.
2. Funkcija cokle
2.1. Funkcionalna uloga cokle
Prva i glavna uloga cokle je funkcionalna, jer štiti najosetljiviji deo fasade - kontakt fasade i tla - od vremenskih uticaja, zapravo, najviše padavina i nečistoća koje se odbiju od zemlje i prljaju fasadu. Zbog zadržavanja ovakvih vrsta taloga, preporučuje se da se cokla uradi u tamnijoj boji - antracit ili čisto sivoj, crnoj, smeđim nijansama peska, tamnocrvenoj ili tamnozelenoj - recimo, a ne u svetlim tonovima. Nečistoće će tako biti mnogo manje upadljive. Pored sprečavanja nastanka vidnih mrlja, cokla služi i hidroizolaciji, odnosno, zaštiti fasade ili donjeg dela zida od prodora vode i vlage na kritičnim tačkama, tačnije onim u kontaktu sa zemljom, odakle se voda tokom kiše odbija i prska fasadu. Pored cokle, važno je i pravilno odvodnjavanje sa staze oko kuće, na taj se način obezbeđuje odvod atmosferskih voda pravo u slivnik bez zadržavanja.
2.2. Estetska uloga cokle
Cokla može biti lep estetski dodatak vašoj kući, koji simbolično označava kontakt fasade i tla. Možete se poigrati različitim materijalima i ukrasiti omalterisanu fasadu, recimo, kamenim vencem. Tako će izgledati kao da cela kuća počiva na kamenu.
3. Visina cokle
Uobičajena i preporučena visina cokle je između 30 i 60 cm. Tako visoka cokla će uspešno obavljati svoj zadatak i dobro će služiti dugi niz godina. Cokla viša od 60 cm ne samo da je nepotrebna, već je mahom i neestetska, s obzirom na proporcije cele fasade.
4. Izolacija cokle
Ima onih koji su mišljenja da se cokla može termoizolovati različitim materijalima kakvi su stiropor, stirodur ili kamena/staklena vuna. U stvari, u praksi se pokazalo da je za coklu najoptimalnije i najfunkcionalnije koristiti stiropor, pošto ne vezuje vlagu. Uobičajeno je da je izolacija nekoliko centimetara tanja od one na fasadi, ali može biti i iste debljine. Važno je samo da ne bude deblja od one na fasadi.
Mehanička zaštita od vlage je takođe izuzetno važna pri izvođenju cokle i za to se koristi hidroizolacija. Hidroizolacija se postavlja u donjem delu fasade, najmanje 30 cm iznad nivoa zemlje i po potrebi se fiksira odgovarajućim zavrtnjima.
5. Završni sloj cokle
Osim što cokla štiti objekt od vlage, ima i estetsku vrednost. Ona deluje kao postolje na kome se uzdiže kuća, pa se najčešće oblaže nekim težim materijalom kakav je kamen ili je ofarbana tamnijom bojom - tako izgleda teže i čvršće, a sama kuća lakša. Čini se da cokla ostavlja najjači utisak kada je kamena, premda se mogu koristiti granit, keramičke pločice ili oplata. Ako se odlučite za debeloslojnu ili tankoslojnu oplatu, odnosno, malterisan završni sloj, onda se on svakako treba obojiti tamno. Ne samo zbog estetike, već i zbog toga da se nečistoće, mrlje od vode ili drugih padavina što manje vide, budući da se tako smanjuje refleksija.
Najjeftiniji izbor materijala za oplatu cokle je tankoslojni završni sloj - malter.
6. Cokla - na šta treba obratiti pažnju
Izuzetno je važno da i termoizolacija i hidroizolacija budu pravilno pričvršćene ili ankerisane za zid. U suprotnom, ako se to uradi nepravilno ili površno, izolacioni materijal ili sama cokla će se brzo odvojiti od podloge i voda će moći da prodire u fasadu. Takođe je važno da cokla bude izvedena tako da se spreči nastanak toplotnih mostova.