Fosilna goriva kao uzročnici ekoloških problema
Za sve procese koje obavlja čoveku je neophodna energija te su načini na koji ona nastaje vrlo važni. Čini se da se stvara „začarani krug” - čovek kontinuirano eksploatiše prirodu da bi stvorio energiju, a sa druge strane ta ista priroda biva sve ugroženija te nepovoljnija za život, kako za ljude, tako i za biljne i životinjske vrste.
Na primer, sagorevanjem uglja, pored emitovanja gasa koji stvara efekt staklene bašte, nastaje i velika količina sumpor-dioksida, gasa zbok kog nastaje kiselo okruženje i kisele kiše koje ugrožavaju okeane, a predstavljaju opasnost i po agrar. Naime, kisele kiše utiču na rast biljaka i menjaju pH vrednost zemljišta, što otežava proizvodnju poljoprivrednih dobara, odnosno, hrane.
Najzastupljeniji vid biomase jeste drvo. Sagorevanjem drva emituje se jednaka količina ugljen-dioksida koju je biljka tokom svog veka preuzela iz vazduha. Imajući to u vidu, grejanje na drva je povoljnija opcija s ekološkog aspekta. Ipak, kako se pošumljavanje, prema mišljenjima stručnjaka iz te oblasti, smatra boljom vrstom rešavanja problema zagađenosti vazduha, ni grejanje na drva nije toliko ekološka opcija u tom smislu. Šume su „pluća” planete, a potreba za drvetom, ukoliko ne postoji plansko pošumljavanje, uništava te složene ekosisteme.
Toplotne pumpe crpe toplotu iz prirode bez remećenja ravnoteže
Efekasnost toplotnih pumpi se temelji na principu prenošenja energije iz spoljašnjeg prostora u objekt koji se zagreva. Toplota koju toplotna pumpa crpi iz prirodne sredine je solarna energija akumulirana u prirodnim elementima, pa je samim tim i obnovljivi izvor energije. U zavisnosti od toga razlikujemo sledeće vrste toplotnih pumpi: toplotna pumpa voda-voda, toplotna pumpa zemlja-voda, toplotna pumpa vazduh-voda. Prva reč u složenici označava odakle toplota dolazi, a druga reč označava kuda se sprovodi.
Možda je najbolja definicija rada toplotnih pumpi ta da se uz njihovu primenu energija samo „pozajmljuje” na korišćenje, bez posledica po prirodu niti gubitaka koji bi uticali na remećenje ekološke ravnoteže.
Tu su i mogućnosti dobijanja subvencija. Pojedine banke i preduzeća, pored Ministarstva za zaštitu životne sredine, ponudile su da učestvuju u akcijama subvencioniranja domaćinstava za ugradnju uređaja i instalacija koji bi doprineli smanjenju potrošnje energije i povećanju energetske efikasnosti.