Za područje
    OTP banka

    Noseća konstrukcija kuće

    Članak je pregledalo čak 3699+ korisnika
    Osnovni zadatak noseće konstrukcije je da obezbedi stabilnost i mehaničku otpornost objekta. Noseća konstrukcija mora da osigura objektu propisanu projektnu zaštitu od urušavanja dok na njega deluju različite sile i faktori. Noseća konstrukcija takođe mora biti dovoljno čvrsta da njeni elementi ne prelaze dozvoljene granice deformacije. Koji elementi čine noseću konstrukciju i koje su njihove karakteristike i zadaci pročitajte u našem tekstu.
    Stručni članak 3699
    noseca konstrukcija kuce
    Imamo čak 4486 izvođača radova za područje Renoviranje kuće:

    1. Noseća konstrukcija objekta - elementi

    Noseća konstrukcija objekta su svi oni elementi koji omogućavaju njenu statičku stabilnost, što znači da prenose težinu sa krova na temelj. Noseća konstrukcija trpi vertikalna opterećenja, kao što su sopstvena težina zgrade, težina nenosivih elemenata (krovni pokrivač, košuljice/estrih, podne obloge...) te težinu pokućstva i ljudi. Noseća konstrukcija nosi i horizontalna opterećenja kojima se dodaju sile vetra i zemljotresa. Noseća konstrukcija je, uopšteno gledajući, podeljena u četiri velike grupe: temeljna konstrukcija, vertikalne konstrukcije, horizontalne konstrukcije i krov.

    2. Temeljna konstrukcija

    Osnovna funkcija temeljne konstrukcije je da prenese sva opterećenja gornjih elemenata u strukturi objekta na temeljno tlo. Razlikuju se duboki temelji (šipovi) i plitki (trakasti temelji, tačkasti temelji, temeljna ploča). Na osnovu očekivanih opterećenja, odnosno, ukupne težine objekta i nosivosti tla zavise dimenzije temelja, koji stoga mora biti pravilno planiran i dimenzioniran tako da može da nosi i izdrži sva opterećenja i težine bez ikakvih problema.

    Konstrukcija od armiranog betona može se sastojati od nosivih zidova, stubova i greda
    Konstrukcija od armiranog betona može se sastojati od nosivih zidova, stubova i greda

    3. Potporna konstrukcija: vertikalne konstrukcije

    3.1. Konstrukcija od armirano-betonskih zidova

    Ovaj tip zida sastoji se od betona i čelične armature u vidu armaturnih koševa (spojenih vertikalnih armaturnih šipki). Čelična armatura je, po pravilu, uvek zadebljana na ivicama armirano-betonskih (skraćeno AB) zidova, s tim što je minimalna debljina AB zidova 10 cm, a najčešće je 20-25 cm. Prednost konstrukcije AB zidova se manifestuje u većoj krutosti, pa su stoga horizontalni pokreti u slučaju zemljotresa manji nego u poređenju sa manje krutim konstrukcijama. To je evidentno i zbog manjih oštećenja nenosivih pregrada, ispuna zidova, obloga, fasada i drugih delova strukture.

    3.2. Konstrukcija od zidanih zidova

    Zidani zidovi mogu biti od kamena, cigle ili od drugih materijala, kao što je porobeton, odnosno od različitih betonskih blokova. Nosivi zidovi su najčešće debljine minimum 19 cm, a ivice zidova obično imaju vertikalne ili horizontalne zidne spone koje se protežu duž spojeva između zidova ili spojeva plafonske konstrukcije i zida. Zglobne veze su elementi zaštite od potresa i vučnih sila, pa kao takve preuzimaju horizontalno opterećenje koje nastaje zbog delovanja sila vetra i zemljotresa; najčešće se izrađuju od betona i čelične armature (vertikalne šipke i uzengije), a vertikalne veze (armirane šipke) se mogu postaviti i u rupe, u tu svrhu posebno projektovanih ugaonih blokova i zaliti betonom. Krovište se zatvara zabatnim ili kalkanskim zidovima, a na samom vrhu zidovi potkrovlja moraju biti završeni kosim ili horizontalnim AB vezama.

    Ovakvo izvođenje konstrukcije sprečava prevrtanje pojedinih zidova u slučaju zemljotresa.
    Betonski blokovi
    Iako većina ljudi poznaje zidove od opeke kao zidane zidove, zidovi se mogu graditi i od betonskih blokova

    3.3. Skeletna konstrukcija: armirano-betonski stubovi

    AB stubovi se sastoje od betona i čelične armature (vertikalne šipke i uzengije), a kod novijih objekata takvi stubovi se najčešće vezuju za AB grede i na taj način formiraju AB okvire. AB stubovi mogu biti različitog preseka, na nekim mestima mogu biti vidljivi, dok su na drugim delimično zatvoreni punim zidovima. Puni zidovi se obično zidaju od lakih blokova koji ne ispunjavaju sve zahteve definisane za noseće zidove. Zbog toga je neophodno pažljivo razmotriti na kojim će mestima biti postavljeni, jer takvi blokovi mogu znatno uticati na ponašanje cele konstrukcije i strukture okvira u slučaju zemljotresa.

    3.4. Drvena konstrukcija

    Drvena konstrukcija je poslednjih godina sve popularnija, pošto je ekološki materijal i dozvoljava građevini da "diše“. Postoje dve vrste drvenih konstrukcija: skeletne konstrukcije, odnosno konstrukcije sastavljene od stubova, dijagonala za zaštitu od vetra i rogova krova te masivne drvene konstrukcije, gde je ceo zid noseći. U drugom slučaju, to su unakrsno lepljene (KLH) ploče ili drugi lepljeni drveni elementi, koji su uvek montažni i proizvedeni u fabrici. Drvena konstrukcija od lepljenog drveta je skuplja od skeletne. Kod skeletne, ostali delovi se ispunjavaju nenosećim zidovima, koji mogu biti i od drveta.

    Drveni skelet
    Postoje dve vrste drvene konstrukcije: skeletna konstrukcija (na fotografiji) ili kao puni zidovi od lepljenog drveta

    3.5. Čelična konstrukcija

    Čelična konstrukcija može biti samo skeletna, jer nema čvrstih čeličnih zidova. Oni bi bili potpuno besmisleni i izlišni zbog velike težine čelika, pošto bi građevina bila toliko masivna da ne bi mogla da nosi ni sopstvenu težinu, a pri tom bi zahtevala i vrlo jak temelj te bi bila izuzetno skupa zbog količine materijala. Takođe, čelik se može liti samo u bezbednom i kontrolisanom okruženju kakvo je fabrika, inače može doći do katastrofalnih nesreća. Čelična konstrukcija se tako sastoji od prefabrikovanih elemenata kao što su stubovi, grede, nadvratnici i zglobne veze.

    Postoje brojne vrste čeličnih profila, ali koji će se upotrebiti zavisi od vrste konstruktivnog elementa (bilo da je u pitanju stub ili greda), od statičkog proračuna, namene i želja arhitekte, posebno ako će stubovi i grede biti vidljivi. O vrsti i dimenzijama profila treba da odluči inženjer-statičar.
    Čelična konstrukcija
    Čelična konstrukcija se često javlja kao krovna konstrukcija

    4. Jaka konstrukcija - važan je integritet nosivih zidova

    Sa statičke tačke gledišta, izuzetno je važno da su zidovi pravilno raspoređeni u tlocrtu i da kontinuirano idu od temelja do samog vrha objekta. Ako nisu neprekidni, mora se planirati premošćavanje konzolnih raspona gredama i stubovima. Ovakav raspored se mora obezbediti tokom izgradnje i održavati tokom celog veka trajanja objekta. To je upravo ono što može da bude glavna prepreka kod velikih renoviranja pri čemu se noseći zidovi ne mogu jednostavno ukloniti i postaviti na drugom mestu. Istovremeno, svaki novi otvor u nosivom zidu znači slabljenje, odnosno, smanjenje nosivosti cele konstrukcije.

    5. Horizontalni konstrukcijski sistemi

    5.1. Konstrukcija s armirano-betonskim pločama

    AB ploča se sastoji od betona i čelične armature (armaturne mreže i pojedinačnih čeličnih šipki). Armatura se u međuetažnu AB ploču ubacuje tako da bude sa donje strane, gde preuzima zatezne sile, dok gornji deo AB ploče preuzima opterećenja težine. Pored međuetažne ploče, postoje još balkonska i stepenišna ploča i podest. Minimalna debljina međuspratne AB ploče je 10 cm, naravno u zavisnosti od veličine objekta, odnosno, projektovanog raspona i očekivane težine; uobičajena debljina ploče za porodičnu kuću je 20 cm.

    Armirano-betonski plafon
    Najčešći plafon je armirano-betonski plafon, koji savršeno funkcioniše u kombinaciji sa zidanim ciglenim zidovima

    5.2. Rebrasti AB plafoni

    Rebrasti AB plafon je tavanska konstrukcija od armiranog betona i paralelnih uskih greda-rebara, koja je na vrhu spojena u celinu tanjom AB pločom. Obično se između rebara pojavljuju udubljenja od cigle, koja pri izvođenju radova služe kao oplata. Neke verzije rebrastih AB plafona nemaju gornju AB ploču.

    5.3. Tradicionalna konstrukcija: drveni plafoni

    Drveni plafoni su jedna od starijih verzija tog tipa konstrukcije. Drveni plafon se sastoji od drvenih plafonskih greda, na koje se, prvo sa donje strane pričvršćuju daske, a onda na njih nanosi malter. S gornje strane plafonskih greda se takođe postavljaju daske, pa kameni posip i drveni pod. Pravilo ovakve gradnje je da drvene plafonske grede idu u pravcu kraće dimenzije prostorije i da se slobodno postavljaju na bočne noseće zidove. Ako se pravi šuplji drveni plafon (tavanica-roštilj), što je češći slučaj, drvene plafonske grede se postavljaju na rastojanju od 60-100 cm.

    5.4. Zasvođena konstrukcija

    Zasvođena konstrukcija je tipična za starije, zidane objekte. Mogu biti različitih oblika i zidani su od cigle ili kamena te pričvršćeni za noseće zidove pomoću odgovarajućih zidarskih veza. Mnogi lukovi od cigle na istorijskim građevinama urađeni su u kombinaciji sa čeličnim nosačima.

    5.5. Konstrukcija sa gredama

    Grede su linearni horizontalni konstruktivni elementi od AB, čelika, drveta ili drugih materijala. Grede služe za premošćavanje većih raspona i ravnomerno raspoređivanje gornjeg vertikalnog opterećenja na zidove i stubove koji su im oslonac.

    5.6. Zidani lukovi

    Zidani lukovi su karakteristični posebno za starije objekte, gde vrše funkciju oslonca. Neki zidani lukovi sadrže specijalnu zateznu vezu, obično gvozdenu, koja se nalazi na dnu luka. Zatezna veza može biti okruglog ili, bolje, ravnog poprečnog preseka, a ankerisana je na suprotnoj površini nosećeg zida.

    Nadvratnici
    Nadvratnici su zapravo betonski nosači koji premošćuju raspone između otvora prozora i vrata

    5.7. Konstrukcija sa nadvratnicima

    Nadvratnici važe za kraće nosače i namenjeni su ravnomernoj raspodeli težine preko otvora prozora ili vrata u zidovima. Kod starijih objekata nadvratnici su drveni ili čelični, ali mogu biti izvedeni i kao pravi zidani lukovi. U novijim objektima nadvratnici su najčešće od armiranog betona.

    6. Krovna konstrukcija

    Krovište je noseća konstrukcija krova. Krovište je u većini slučajeva od drveta, ali može biti i od armiranog betona ili čelika. Drveno krovište se sastoji od velikog broja osnovnih elemenata, uključujući stubove (vertikalni elementi), grede (horizontalni elementi) i rogove (noseći elementi koji idu od slemenjače do venčanice). Kada se radi o drvenim krovovima sa većim rasponima, za prenošenje težine na donju konstrukciju objekta koriste se stolice ili drugi oslonci različitih oblika (trouglasti, trapezni).

    Drvena krovna konstrukcija
    Drvena krovna konstrukcija može se sastojati od pojedinačnih nosača (rogova) ili od greda
    Stručni članak 3699
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Izračunajte ratu kredita za planirane radove i prijavite se za konsultacije sa bankarskim savetnikom:
    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Tražite dobre izvođače radova za područje Renoviranje kuće?

    Imamo čak 4486 izvođača radova za područje Renoviranje kuće:

    Besplatna pretraga
    Tražimo lokalno
    Bez provizije
    Imamo čak 4486 izvođača radova za područje Renoviranje kuće
    8.7
    0

    Dragiša Peribć pr GGHAUS


    8.7
    0

    Polza Industry DOO


    10
    1

    Estetik gradnja


    9.4
    0

    ARION TIM D.O.O.


    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana