U nastavku:
1. Potporni i uporni zidovi
1.1. Čemu služe potporni ili uporni zidovi?
Ako želite da neki objekt zaštitite od erozije zemljišta do koje dolazi iz raznih razloga i mahom delovanjem prirodnih sila, teren se mora utvrditi, odnosno, konsolidovati. U odnosu na vrstu i tip zemljišta određuje se minimalno i maksimalno dozvoljen nagib tla, a da ono bude sigurno za gradnju i bezbedno za život.
Samo stenovit teren može da ima nagib od 90°.
1.2. Planiranje i izvođenje potpornih/upornih zidova
Stručno i kvalitetno izvedeni potporni/uporni zidovi, puni ili šuplji, jedine su strukture koja mogu da osiguraju teren podložan klizištima. Pri planiranju i izvođenju proračuna za podizanje ovakve konstrukcije mora se voditi računa o faktorima kakvi su pritisak zemlje na zid, dimenzije temelja, odgovarajuća armatura i mešavina (tzv. marka) betona. Naposletku, treba reći da se ovakvi zidovi mogu praviti od betona, kamena ili blokova (punih ili šupljih), a ređe od metala ili drveta.
2. Materijali za potporne/uporne zidove
U zavisnosti od toga kako zid treba da izgleda i koliko mora da bude čvrst, bira se i vrsta materijala. Uopšteno govoreći, razlikuju se tri vrste ovakvih konstrukcija: od betonskih blokova, punih ili šupljih, stubova ili „u komadu“, odnosno, ujednačeno izlivene armirano-betonske konstrukcije. Šuplji betonski blokovi se mogu koristiti za blaže padine, ali njihova prednost je i to što se mogu popuniti zemljom i zasaditi zelenilom tako da se dobije „zeleni zid“. Betonski stubovi se prave tamo gde se očekuje veći pritisak zemlje. Najčvršća konstrukcija je, svakako, pun zid od izlivenog betona ojačan armiranjem.
2.1. Uklapanje s okolinom
Da bi se zid što bolje uklopio i stilski i estetski uz kuću i okućnicu, može se obložiti dekorativnim, prirodnim ili veštačkim kamenom, odnosno, pločama ili lomljenim komadima, kao i šupljim, lomljenim blokovima u koje se može zasaditi cveće ili razno rastinje.
Neretko se preko ovakvog zida (naročito punog betonskog) koristi obloga od drveta, zapravo, perforirane drvene ploče ili grede postavljene vertikalno ili horizontalno da bi se umanjila sirovost betona i obogatila estetika.
3. Izrada potpornih/upornih zidova
3.1. Planiranje potpornih/upornih zidova je obavezno
Zbog velikog pritiska koji zemlja vrši na zid kao i zbog uticaja vode, podzemne, površinske ili meteorske, ovakve konstrukcije zahtevaju precizno projektovanje i proračune, ali i stručno izveden i kvalitetan rad. Već u fazi planiranja izračunava se statika i ispravne dimenzije temelja u zavisnosti od visine zaštitnog zida i vrste tla iza njega. Kada se javi potreba za podizanjem zaštitnog zida, možete se i nama obratiti za pomoć postavljanjem upita, a firme i stručnjaci sa kojima sarađujemo ubrzo će uzvratiti svojim ponudama.
3.2. Izvođenje upornog/potpornog zida
U građevinski kanal prvo se nasipa i sabija sloj, takozvane frakcije za tampon (mešavina sitnijeg i krupnijeg šljunka i pesak). Zatim sledi povezivanje armature temelja i zida, postavljanje armaturnih šipki i sipanje betonske smeše. Prilikom podizanja potpornog ili upornog zida postavljaju se drenažne cevi sa filterom koje omogućavaju odvod vode koja bi se inače zadržavala iza zida i podrivala ga. Ako je potporni/uporni zid obložen dekorativnim kamenom, vrši se i ugradnja hidroizolacije.