Za područje

    Opština Srbobran čuva svetinju koja se ''dizala iz pepela''

    Članak je pregledalo čak 4886+ korisnika
    Vojvodina, pokrajina koja se nalazi na severu naše zemlje, ispevana je u mnogim pesmama i predstavljena u brojim književnim delima ali i ostvarenjima domaće kinematografije. Plodna vojvođanska ravnica poznata je kao područje na kojem se „uvek dobro jelo“ pa se danas na njenom tlu održavaju brojne gastronomske manifestacije u čast lokalnih specijaliteta, ali i nalazi veliki broj salaša koji su očuvali duh nekih prošlih vremena. Opština Srbobran se ističe po tome što aktivno radi na razvoju seoskog turizma, kroz zaštitu tradicionalnih salaša, a atar ove opštine predstavlja jedinstveno lovno i ribolovačko područje. U naselju Turija koje pripada ovoj opštini se skoro 40 godina održava čuvena manifestacija Kobasicijada. Međutim duh minulih vremena možete osetiti i posetom znamenitosti koje se nalaze na području opštine Srbobran. Mi smo izdvojili građevinu koja će vas zasigurno oduševiti kako istorijskom pozadinom koju krije tako i svojom arhitekturom!

    Tekst: Tanja Prolić 

    Crkva svetog Bogojavljenja Gospodnjeg Srbobran
    Crkva Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg u Srbobranu, izvor: KLER Srbobran

     

    Srpska pravoslavna crkva o kojoj govorimo ubraja se u najveće ali i najlepše pravoslavne svetinje u našoj državi. Ono po čemu se ističe Crkva Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg u Srbobranu je i njena rodoljubiva simbolika: zvonici sa dva tornja reprezentuju srpski narod sa obe strane Save i Dunava, dok velika lađa predstavlja ujedinjenje i veličinu tog naroda.

    Ova građevina je zbog svoje izuzetne kulturno-istorijske vrednosti upisana u registar zaštićenih spomenika kulture kao nepokretno kulturno dobro- spomenik kulture od velikog značaja 1962. godine. 

    Istorija Crkve Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg 

    Ovaj pravoslavni hram koji se nalazi u opštini Srbobran ima dugu, ali turbulentnu istoriju. 

    Izgradnju ove crkve pratio je snažan nacionalni, kulturni i privredni procvat stanovništva Srbobrana koji je zabeležen u drugoj polovini 18. veka. Upravo on je Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini omogućio uslove za izgradnju hrama koja je počela 1787. godine. Izgradnja je sa prekidima trajala dve decenije zbog složenosti radova i smetnji koje su se usput javljale. 

    Jedan vek kasnije, tokom tragične 1848. i 1849. godine, kada su Srbobran mađarske vojne sile zapalile, razrušile i opljačkale, a poginulo između 4 i 5 hiljada njegovih žitelja, bogomolja je razrušena topovskim granatama, njeni tornjevi su porušeni, lađa i zvonici su pretrpeli velike štete, zvona su razbijena i po nalogu komandanta mađarske vojske Percela odneta u Mađarsku, dok je krov crkve izgoreo. 

    Ipak na oštećenom zvoniku je ostalo sačuvano najmanje zvono koje pukom srećom nije pogođeno topovskim granatama. Ono se prvi put ponovo oglasilo nakon tri godine, na Petrovdan, kada je slava ovog hrama, što je za meštane Srbobrana bio naročito radostan događaj. 

    Crkva koja se više puta „preživela“ oštećenja

    Ovo nije jedino razaranje koje je pretrpela Crkva Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg u Srbobranu. U aprilu 1941. godine, tokom Drugog svetskog rata, ona je bombardovana topovskim granatama pri čemu su oba tornja i krov građevine u velikoj meri oštećeni. Prozori na crkvi koji su bili ukrašeni likovima svetitelja, a za koje je bio zadužen Milan Stanišić iz Sombora 1938. godine, izrešetani su mecima mitraljeskih rafala. Osim što je demolirana, crkva je i opljačkana, pa je zbog stanja u kojem se našla i zatvorena. Oštećenja koja je crkva pretrpela sa sanirana sve do 1955. godine. 

    Tokom perioda okupacije, iz jugozapadnog, spoljašnjeg zida crkve je izvađeno čak 16 topovskih đuladi koji datiraju iz 1848-1849. godine. Oni su danas smešteni u jednom od muzeja u Budimpešti, dok su samo dva đuleta koja su uletela kroz prozor u unutrašnjost crkve ostala sačuvana. Oni se nalaze u severnom zidu blizu oltara i dan-danas. 

    U drugoj polovini 20. veka, tačnije 1985. godine krenulo se sa dodatnim ulepšavanjem crkve tako što je izvršena rekonstrukcija krova lađe i limenih pokrivača tornjeva. Osim toga, postavljene su šalukatre na prozorima zvonika, ali i crkveni satovi u koje je ugrađen mehanizam na struju. Tokom uređivanja crkve su i zvonici i zapadna strana okrečeni. Međutim dve godine kasnije je crkva ponovo pretrpela ogromnu štetu. U tornju crkve je buknula vatra koja se brzo širila, i dovela do toga da izgore krov lađe i oba tornja. Ipak, zahvaljujući čvrstoj svodnoj konstrukciji koja je uspela da podnese teret plamteće krovne građe lađe, vatra nije došla do unutrašnjosti građevine. Sačuvana je najveća vrednost građevine - njen ikonostas, a požar su izdržala i oba zvonika. Oštećenja su pretpele drvene grede i stepenište unutar zvonika koji su izgoreli. Najveće zvono koje je bilo teško preko dve tone je usled visokih temperatura takođe bilo oštećeno kao i noseća konstrukcija. 

    U periodu od 1987. do 1991. godine oštećeni delovi su obnavljani uz pomoć dobrovoljnih priloga.

    Arhitektura Crkve Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg 

    Ova građevina predstavlja jednu od najmonumentalnijih srpskih crkava na području Bačke i prva je od njih koja je imala dva visoka zvonika. Podignuta je na najuzvišenijem delu naselja, gde se u prošlosti nalazilo groblje. Dva zvonika sa skaldnim tornjevima visoki su 68 metara, a dubina temelja iznosi tri do četiri metra. Lađa crkve dugačka je 38,30 metara, a njena širina iznosi 12,30 metara. 

    Crkva svetog Bogojavljenja Srbobran
    Crkva Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg u Srbobranu, izvor: Wikipedia/autor: BokicaK

     

    Svetinja je stilski klasicistička građevina koja poseduje ostatke baroknih oblika. U pitanju je jednobrodna i zasvedena građevina koja na istočnoj strani ima polukružnu oltarsku apsidu dok su na zapadnoj strani dva visoka zvonika. Apsida je spolja petostrana a iznutra polukružna. Prednji deo građevine je nadvišen sfernim svodom. Karakterišu je izraženiji pilastri i dorski stubovi pored portika. Građena je opekom a krovovi na zvonicima su kitnjasto izvijeni. 

    Dragocenosti Crkve Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg

    Vitraž crkve Srbobran
    Vitraž Crkve Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg u Srbobranu, izvor: KLER Srbobran 

     

    Ovo nije prva crkva koju su sagradili žitelji Srbobrana. Meštani koji su brojno uvećani nakon seobe Srba, 1728. godine sagradili su crkvu sa malim zvonikom na mestu današnje pijace. Sveti antimins dokazuje postojanje ove crkve, a on je osveštan od strane mitropolita karlovačkog Mojsija Petrovića. Ovo vredno svedočanstvo se danas čuva u Crkvi Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg.  U ovom hramu se čuva i drugi antimins koji je osveštao i poslao episkop bački Sofronije Tomašević 1739. godine. 

    Ikonostas od 36 ikona i zidnu sliku-fresku Svete Trojice sa jevanđelistima na svodu iznad soleje naslikao je jedan od najznačajnijih naših ikonoslikara 19. veka Novak Radonjić, rodom iz Mola. Ovaj ikonostas predstavlja njegovo najvrednije slikarsko delo. 

    Drvorez je u baroknom stilu i za njega je zadužen Georgije Dević koji se smatra jednim od najboljih drvorezbara svoga vremena. On je drvorez izradio od 1859. do 1863. godine. Za njegovu pozlatu bio je zadužen Adolf Nađ iz Novog Sada. 

    Brojne sakralne građevine u našoj zemlji pored arhitektonske vrednosti imaju i ogroman istorijski značaj, a jedna od njih je i Crkva Svetog Bogojavljenja Gospodnjeg u Srbobranu. Prilikom posete ovoj opštini Južnobačkog okruga, ne zaboravite da pored navedene sakralne građevine obiđete i druge znamenitosti kojima se ona diči: Kapelu Svetog Georgija iz 1884. godine, rimokatoličku Crkvu Uzvišenja Svetog Krsta, salaše i etno kuće, ali i druge turističke atrakcije koje će vas zasigurno oduševiti.

    4886
    Autor: Daibau trendovi magazin

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana