U nastavku:
Šta je uopšte „loft“?
Loft je stambeni prostor male do srednje kvadrature, na vrhu neke zgrade ili etaži u njoj, i najčešće je jedna celina. To je prostor sa visokom tavanicom i velikim prozorima, koji stanarima obezbeđuje obilje prirodnog svetla i pogled na urbanu sredinu. Najvažnije karakteristike stana ovakvog tipa su fluidnost i otvorenost; sve je isti prostor, definisan samo nameštajem. U takvom jedinstvenom mestu za život nema zidova, nema čvrstih granica već samo „ostrva“, odnosno, funkcionalnih zona - kuhinja, trpezarija, dnevna soba, mesto za rad, pa čak i spavaća soba - sve u jednom, kontinuiranom prostoru.
U ovakvim stanovima spavaća soba se obično nalazi u uglu i nije odvojena od ostatka prostora zidom, već samo svojevrsnom pokretnom pregradom, garderoberom/plakarom/ormanom ili policama za knjige, ili čak bez ikakvog paravana. Pošto njujorški loftovi obično imaju vrlo visoke plafone (čak i više od 5 m), spavaća soba je često smeštena na galeriji ili gornjem nivou dok je kuhinja ispod nje. Jedina odvojena prostorija je kupatilo sa toaletom.
Veliki volumen male kvadrature
Loftovi su poslednjih decenija vrlo popularni među mlađim generacijama. To je zbog vrlo visokog kvaliteta stanovanja srazmerno relativno maloj kvadraturi: visoki plafoni i veliki prozori povećavaju zapreminu i fizički i vizuelno i omogućavaju prostoru da diše.
Sirova materijalnost
Još jedna primamljiva karakteristika lofta i razlog njihove sve veće popularnosti je, takozvana, izrazita materijalnost. To zapravo znači da su sami građevinski i arhitektonski elementi, ako ne sasvim ogoljeni, bar jedva stilizovani - tu su grubi zidovi od cigle ili betona sa čeličnim profilima koji podsećaju na industrijske pogone i magacine u kojima su ovakvi stanovi prvobitno i počeli da se stvaraju početkom prošlog veka.
Loftovi često imaju otvorenu i naglašenu čeličnu konstrukciju tavanice i stubova, što im daje dašak robusnosti i autentičnosti.
Zašto umetnici obožavaju loftove
Zbog svih nabrojanih kvaliteta, ovakav smeštaj prefiraju naročito kreativci koji žele da izgledaju smeliji i nekonvencionalniji. Većina ih povezuje sa boemskim načinom života. Mnogi umetnici, reditelji, pisci i glumci živeli su upravo u ovakvim stanovima, gde su često imali i svoje ateljee, budući da je sam prostor omogućavao bržu, lakšu i jeftiniju adaptaciju u dom koji zahvaljujući obilju prirodnog svetla izgleda luksuzno i prestižno. Najpoznatiji loft je svakako onaj koji je Donald Judda napravio od bivše fabrike u centru Njujorka: Spring Street, broj 101.
1. Samostojeći komadi nameštaja
Prva i najvažnija karakteristika lofta su brojni samostojeći komadi nameštaja i pokućstva. Pošto ovakav stan čini jedna velika postorija, vizuelno otvorena i neprekinuta, pregrađivanje zidovima nije poželjno. Zasebni ambijenti definišu se i oblikuju postavljanjem pojedinačnih komada pokućstva i nameštaja; velika i udobna fotelja predstavlja dnevni boravak, u drugom uglu je radni sto, koji se od trpezarije može odvojiti policom za knjige i tome slično. Nameštaj može biti sasvim eklektičan i raznovrstan, pošto u takvom idejnom konceptu uopšte ne deluje uznemirujuće.
Ako želite da i sami stvorite takav ambijent, moraćete pripaziti da prostor ne ograničite zidovima niti visokim linearnim garderobnim ili sličnim elementima, jer bi to potpuno promenilo i uništilo fluidnost prostora, odnosno, jednu od karakteristika koje ih i čine tako specifičnim. Savetujemo da radije nađete niže i samostojeće komade nameštaja, a veće postavite uza zid. Ako ipak smatrate da su izvesna razgraničenja neophodna, preporučujemo da upotrebite police za knjige ili paravane, možda velike biljke u ćupovima ili žardinjerama te improvizovane „zelene zidove“. Dakle - sve osim punih pregradnih zidova.
2. Prirodni izgled materijala
Na svim fotografijama ovakvih otvorenih stanova nekako prvo upada u oči originalnost materijala: cigleni ili betonski zidovi i podovi ili ogoljene čelične strukture. Upotreba sirovih materijala ima smisla ako se ima u vidu da su loftovi zapravo stanovi koji su prvobitno bili adaptirani u starim industrijskim zgradama, magacinima i halama koje su građene upravo od takvih materijala.
3. Industrijska ili rustična kuhinja
Donekle robustan, industrijski materijal od kog je enterijer savršeno je prikladan za sličnu otvorenu kuhinju. Industrijske kuhinje od nerđajućeg čelika posebno se dobro slažu sa zidovima od cigle, a upotpunjuje ih čelična konstrukcija, koja je često naglašena u loftovima. Kuhinja je tako sastavni deo jedinstvene celine, pa je kao takvu treba i gledati i uklopiti u koncept uređenja.
4. Razmeštaj pokućstva
Otvoren stan je jedan od najslobodnijih oblika življenja i obično ga prati isti takav razmeštaj predmeta; treba da bude što jednostavniji i lakši, spontan i slobodan. U loftu ćete često videti knjige naslagane jedne na druge tik uza zid, a neretko i slike. Naići ćete i na više komoda ili fiokara postavljenih na sredini sobe, ali možete naići i na bicikl ili samostojeći muzički stub i televizor, statue, suvenire i biljke... Mnogo toga možete sebi priuštiti prilikom raspoređivanja ovakvih predmeta. Šta više, moglo bi se reći da sve ono što bi teško našlo svoje mesto u konvencionalno dizajniranim domovima, ovde dolazi u obzir i poželjno je - obilje kreativnosti nikako ne može biti loše.
5. Spavaća soba i dnevni boravak jedno uz drugo
Nema lofta bez spavaće sobe u dnevnom boravku. Ako visina plafona to dozvoljava, preporučujemo da spavaću sobu smestite na otvorenu galeriju ili gornji nivo, a kuhinju ugradite ispod. U suprotnom, možete je suptilno odvojiti od ostatka prostora paravanom, „zelenim zidom“ ili policama za knjige - ili je ostaviti kakva jeste i tako nastaviti logiku samostojećeg nameštaja.
6. Crna boja
U mnogim stanovima otvorenog tipa naći ćete crne akcente koji dodatno naglašavaju industrijsku stilizaciju. Uobičajeni su crni prozorski okviri, crne stolice i stolovi, kao i crne visilice ili reflektori... Crna boja se takođe slaže sa robusnim materijalima, ali generalno, takvi komadi nameštaja i dodaci u dizajnu enterijera su sada veoma popularni.