Za područje

    Uporni zidovi, cena

    Koliko košta uporni zid? Teže pristupačan teren može da poskupi gradnju zida, jer je potrebno izvesti i posebno temeljenje te osiguranje zemljišta upornim zidom. Ako je uporni zid (škarpe, kosnici ili podupirači) viši od 1,5 m biće neophodna i građevinska dozvola, što će takođe povisiti cenu. Što viši zid, to širi temelji, pa predlažemo da se obratite i inženjeru-statičaru koji će napraviti proračun. Pravljenje upornog zida, s pripremom, armaturom i ugradnjom betona kreće se između 75 i 110 EUR/m2.

    Kome poveriti gradnju upornog zida? Pošaljite upit odgovarajućim i ocenjenim izvođačima radova niskogradnje u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza! Dovoljno je da popunite formular ispod.

    Zatražite ponudu:
    Nađi majstore

    Cena betonskih upornih zidova


    Cena upornog zida (makaza ili škarpi). Cena pravljenja upornog zida, s pripremom, armaturom i ugradnjom betona.

    75.00 €/m2

    VEOMA NISKA CENA
    €/m2

    SREDNJA CENA
    108.00 €/m2

    NAJVIŠA CENA
    Želim ponudu izvođača radova

    Detaljnije cene za Uporni zidovi

    vaša količina

    jedinica

    okvirna cena

    vaša cena

    Kameni uporni zidovi

    Cena za kameni uporni zid. Cena zidanja kamenog upornog zida debljine 30-40 cm kamenjem 0,3m3/m2, zajedno s temeljom i ugradnjom mrežne armature. Cena kamenog upornog zida visine 1,5 m.


    m2

    €/m2

    Ukupno:
    Pošalji potražnju >

    Da li Vam je kalkulator bio koristan?

    Uporni zid - sve što treba da znate

    1. Uporni zid - šta sve treba da znate?

    Uporni zid

    1.1. Uporni zidovi

    Uporni zidovi zapravo su graničnici između dva nivoa terena koji sprečavaju klizanje zemlje sa viših tački na niže. Stoga se ovakvi zaštitni zidovi koriste na onim mestima, gde bi se zbog veće visinske razlike zemljišta moglo pojaviti klizište. Zato je uporni zid često rešenje u dvorištima ili baštama, premda se koristi i za uređenje pejzaža i vrtova. Uporni zid osigurava da tlo višeg terena ostane na svom mestu, a samim tim i da vaša okućnica uvek deluje uredno i sređeno.

    2. Vrste upornih zidova

    Postoji više vrsta ovakvih zidova - kameni, betonski ili drveni. Koliko će zid biti izdržljiv i koliko će dugo služiti svojoj svrsi, osim od kvaliteta rada, zavisi i od materijala. Svaki materijal ima svojih prednosti i slabosti, a sasvim je jasno da ni svaki ne može biti upotrebljen u svaku svrhu. Kada se pravi ovakva građevinska konstrukcija, izbor materijala i načina rada najviše zavisi od karakteristika samog terena, okoline i lokacije na kojoj se podiže. Naravno, uvek se preporučuje da uporni zid stilski prati koncept uređenja okućnice, a pre svega da bude što neprimetniji i nenametljiviji. Budući da je ipak u pitanju građevinska struktura i da je u svakom smislu vrlo uočljiv, važno je da se stopi s okolinom. Ovo je i razlog zašto se uporni zidovi često dodatno prekrivaju vegetacijom koja se sadi na višim tačkama da bi, kako raste, prekrila ceo zid ili se pravi od šupljih blokova u kojima se sade biljke.

    2.1. Klasični betonski uporni zidovi

    Betonski uporni zidovi su najčešći izbor za ovakvu vrstu zaštitne gradnje. To je zbog njihove univerzalnosti, neutralnog izgleda i, iznad svega, izuzetne izdržljivosti, koja odoleva svim vremenskim uslovima. Betonski zid se pravi tako što se prvo pripremi oplata s armaturom, a u nju se zatim ulije beton. Priprema oplate s armaturom zahteva određeno znanje i iskustvo. Zid se može podići i bez armature, ali će takva konstrukcija biti slabija i manje otporna na mehanička oštećenja ili uticaj vremenskih promena. Najbolje u vezi sa betonskim upornim zidovima je to što ih praktično nikad ne treba popravljati. Pošto se mahom izlivaju u jednom komadu, celom površinom ravnomerno nose sile pritiska zemlje koje deluju na strukturu. Osim manjih nasedanja (govorimo o milimetrima), na takvoj betonskoj kosini ne treba ni očekivati druge promene. Ako se betonski zid počne naginjati u pravcu pritiska zemlje, to znači da temelj nije pravilno izveden ili da je pogrešno procenjena potrebna debljina betona.

    2.2. Uporni zid od betonskih elemenata

    Poseban sklop upornog zida je montažni betonski zid, koji se pravi od fabrički pravljenih elemenata; ti se gotovi fabrikati transportuju do određenog mesta i postavljaju. Na kraju cela dužina zida izgleda kao mozaik više međusobno povezanih montažnih elemenata. Prednost ovakvog građevinskog sklopa u odnosu na klasičnu gradnju je kraće vreme rada, kvalitetniji betonski elementi zbog bolje kontrole mešavine i njenog očvršćavanja tokom proizvodnje, a takođe i nešto niža cena u poređenju sa klasičnim betonskim zidom.

    2.3. Uporni zid od betonskih blokova

    Uporni zid od betonskih blokova po svojoj izdržljivosti i otpornosti uporediv je s izlivenim betonskim nasipom, samo što je njegova izgradnja nešto lakša. Njemu nisu potrebne ni oplata ni armatura, već priprema podloge i temelja. Zbog toga zid može biti izgrađen od klasičnih betonskih blokova, punih ili šupljih, lomljenih ili cepanih. Ovakav uporni zid pravi se praktično isto kao zid od opeke - blokovi se slažu jedan na drugi, pa spajaju malterom. Na samom vrhu se postavljaju manji, završni elementi, kakve su betonske cigle ili ploče, a ako se uz to za spoljnu oplatu izaberu naročiti betonski elementi - a ima takvih koji izgledaju kao pravi kamen, recimo - zid može delovati kao stilski element na otvorenom.

    2.4. Kameni uporni zidovi

    Kameni uporni zidovi vrlo su popularni posebno u mediteranskom svetu. Ipak, treba imati na umu da su relativno zahtevni za izvođenje, a posebnu pažnju treba posvetiti izboru kamena. Najbolji je izbor onaj koji se može naći na lokaciji na kojoj se zid i podiže. Međutim, treba izbeći mekše vrste, budući da su manje izdržljive i trajne, kao porozne stene koje zbog svoje strukture vrlo brzo upijaju vodu ili škriljac koji se lako drobi. S druge strane, veoma tvrde stene takođe nisu pogodne, čak i ako su veoma stabilne i otporne na atmosferske uticaje. To je zato što se kamen iz kamenoloma nikada ne može naslagati direktno u uporni zid; obično se mora doraditi, odnosno, oklesati do određene forme. Ovaj zadatak je vrlo težak ili čak nemoguć ako su u pitanju tvrde stene.

    Prilikom odabira kamena za ovakve zaštitne zidove, pored odgovarajuće vrste i tvrdoće, odlučujete se i za veličinu; najbolje i najpraktičnije je uzeti kamenje od kog se može relativno brzo i jednostavno podići zid bez previše obrade i dorade. Preveliko kamenje zahteva previše dodatnog posla, a premalo će učiniti da zid deluje šupljikavo i nestabilno. Drobljeni kamen se može naručiti u kamenolomu, pa prerađivati, što u principu izađe skuplje nego kod dobavljača građevinskog materijala.

    2.5. Drveni uporni zid

    Najređa verzija upornog zida je svakako drveni. To je prvenstveno zbog osetljivosti i nepostojanosti drveta, koje od svih navedenih materijala najmanje odoleva vremenskim promenama. Drveni uporni zidovi su teški za održavanje, jer se daske ili ploče moraju stalno kontrolisati i premazivati zaštitnim premazima, bojom ili lakom, a one oštećene ili natrule, menjati novim što je pre moguće. Ipak, drveni zid nudi i neke prednosti. Jedna od glavnih je njegova cena, jer ploče ili daske možete iseći i sami. Ako odlučite da i ostatak uradite samostalno, trebaće vam čelični stubovi koji će biti nosači i držači na koje se drveni elementi fiksiraju. Još jedna prednost ovakvog zaštitnog zida je laka izrada, jer se veličina i oblik drvenih ploča mogu brzo prepraviti i prilagoditi, a čelični stubovi ne zahtevaju nikakve dodatne radove osim temelja. Na kraju, ali ne i najmanje važno, drveni uporni zid je od potpuno prirodnog materijala koji se može brzo reciklirati i zameniti, pa je to odličan izbor u slučajevima kada je potrebno brzo, privremeno rešenje.

    3. Kako se pravi uporni zid od betona?

    3.1. Priprema terena za uporni zid

    Pre nego što se počne podizanje zaštitnog pojasa, mora se napraviti odgovarajući temelj, jer će samo tako zid biti čvrst, stabilan i dugotrajan i služiće svojoj svrsi. Za temelj se prvo priprema teren, odnosno, kopa jama čije se dno prekriva slojem šljunka. Taj sloj mešavine sitnijeg i krupnijeg šljunka i ponekad peska, u debljini 10 - 20 cm (retko i više) na dnu jame, naziva se tamponom; sabija se da bi postao kompaktan, neporozan i otporan na mraz. Nakon što se sve izravna, počinje betoniranje temelja, koji se po potrebi može i ojačati armaturom.

    3.2. Temelj upornog zida

    Kada se pripremi teren, zapravo naspe i sabije tampon na dnu temeljne jame, počinje betoniranje; temelj se pravi kao pojasni, odnosno, trakasti. Kojih će dimenzija biti, zavisi od dimenzija samog zida. U principu, pravilo je da su i širina i dubina temelja iste kao i standardne dimenzije pojasnih temelja. To znači da temelj mora biti ispod zone smrzavanja, na oko 80-100 cm (ispod površine), a širina treba da je 50-70 cm. Dubina se određuje prema geografskom području, zapravo, prema jačini mraza i dubini do koje inače dopire, dok širina zavisi od širine samog zida. U svakom slučaju, temelj mora biti najmanje dva puta širi od zida. Zbog preuskog temelja uporni zid može početi da se sleže i tone, a zbog plitkog, voda se zimi zadržava i mrzne u samoj konstrukciji, što dovodi do pucanja i korozije armature u temeljima.

    3.3. Oplata i armatura za temelj

    Betonski pojasni temelji grade se pomoću šalovanja - postavljanja drvene oplate. Izgradnja betonskog temelja bez oplate nikako se ne preporučuje. Naime, neki izvođači građevinskih radova prosto preskoče postavljanje drvene oplate i beton ulivaju direktno u građevinsku jamu, što nikako nije preporučljivo. To jeste izvodljivo, ali tada praktično nije moguće kontrolisati tačnost konstrukcije niti dimenzije temelja, a greške se umnožavaju sa dužinom temelja. Toga radi, uvek preporučujemo šalovanje drvenom oplatom, u koju se zatim uliva beton.

    Šalovanje omogućava preciznu kontrolu cele konstrukcije, dimenzija i položaja čelične armature u temeljima. Nadalje, olakšava fiksiranje, tako da se armatura neće pomerati niti skliznuti iz predviđenog položaja prilikom sipanja betona. Armatura u betonu preuzima delovanje zateznih sila i na taj način obezbeđuje dodatnu stabilnost zida, ali i prenošenje sila sa vrha zida na dno. Za ovakvo pravilno izvođenje betonskog temelja s armaturom potrebno je znanja i veštine, pa vam svakako savetujemo da angažujete profesionalce i ne počinjete posao sami.

    3.4. Drenažna cev

    Jedan od vrlo važnih elemenata svakog zaštitnog zida je obavezna odvodna ili drenažna cev. Ova cev obezbeđuje kontrolisan odliv vode tokom velikih kiša kroz otvore napravljene u upornom zidu. Te otvore treba unapred planirati na određenom rastojanju i njihova mesta obeležiti pre gradnje zida. Ako se pravi betonski zid, plastične drenažne cevi se postavljaju na mesta u oplati, pre ulivanja betona. Ako se odvodna cev pravilno ugradi, znatno se smanjuje pritisak vode na uporni zid.

    4. Podizanje kamenog upornog zida

    4.1. Priprema terena i iskop jame

    Za kameni uporni zid, kao i za svaku zaštitnu barijeru, prvo se mora pripremiti i utvrditi teren. Nakon toga sledi priprema armirano-betonskog temelja, premda se, teoretski gledano, temelji mogu napraviti i od kamena. Takva konstrukcija temelja je rizičnija, jer je teže kontrolisati parametre kvaliteta, čvrstine i neporoznosti, pa se AB temelj smatra mnogo boljim izborom.

    4.2. Kameni uporni zid sa cementnim malterom

    Ako se odlučite za kameni zid sa cementnim malterom, znajte da se kamenje postavlja na sloj cementnog maltera koji ih spaja u čvrstu celinu tako da je jačina zida jedna od njegovih prednosti. S druge strane, njegova neporoznost bi mogla da se pokaže kao slabost, zbog zadržavanja vode, pa je tu drenažna cev jako bitna. Ako se odlučite za gradnju sa cementnim malterom, obratite pažnju na obradu fugni. Maltera može biti previše u fugnama tako da dođe sve do spoljne ivice, čime se gubi trodimenzionalnost zida koliko i specifičnost svakog pojedinačnog kamena; zapravo, tako „zaliven“ zid više liči na nalepnicu nego na strukturu od prirodnog kamena. Zid će izgledati lepše kada su fugne dublje i nisu do vrha ispunjene malterom, tako da se volumen i tekstura svakog kamena jasno vide i prirodnost celog zida nije narušena.

    4.3. Rad s peskom i zemljom

    Ovaj način izrade upornog zida je takozvano suvo zidanje kamenom. Fugne između kamenja pune se jednostavnom smešom od peska i zemlje. Ovakav uporni zid nije čvrst ni stabilan koliko onaj sa cementnim malterom, ali može da izdrži pritisak zemlje, ukoliko nije viši od metra. Ovakva smeša je, takođe, dovoljno porozna.

    4.4. Postavljanje kamenja

    Kada je temelj spreman, počinje se postavljanje kamenja jednog uz drugi. Ako se radi suva gradnja, pukotine se pune smešom peska i zemlje, a ako je u pitanju tzv. mokra gradnja, fugne se pune cementnim malterom. Formiranjem pojedinačnih redova i postepenim rastom zaštitnog zida, formira se i kosina ispunjena zemljom, pri čemu se najviše pazi da se odvodna cev ne ošteti. U principu, pri postavljanju kamenja, pravilo je da se veće i lepše stavlja na prednju stranu kako bi bilo „lice“ upornog zida, a ostalo ide iza. Dok se ređa, kamenje treba da se iskosi tako da cela kosina zida na kraju bude oko optimalnih 20°. Najlakši način da se ovakav nagib zadrži tokom gradnje, jeste da se u kosinu pobiju letvice u obliku šablona sa svake strane zida i spoje konopcem koji će tokom gradnje služiti kao orjentir i graničnik.

    Daibau.rs, pomažemo pri prooceni investicije i izboru izvođača za vaš Dom



    Želim ponudu izvođača radova
    Poslednji projekti

    Potporni zid od prirodnog kamena

    Potrebno je složiti potporni zid od prirodnog kamena sa ili bez cementa. 317520 € do 529200 €

    ........

    Prednji zid kuće

    Prednji zid kuće, tzb. nabijače se odvaja, fasada nestabilna, potrebno sanirati i učvrstiti.
    Debljons oko 60 cm, površina oko 25 m2 63504 € do 105840 €

    ........

    Sanirati potporni zid u selu

    Poštovani,

    pukao je postojeći potporni zid koji drži zemlju. Zid je pod težinom zemlje pukaoi i mnogo se iskrivio za godinu dana, pa je velik rizik da se uruši. Želeo bih da se sanira i uradi trajno rešenje. Takodje bih zeleo da se proveri bočni zid sa ogradom, koji je do ulice, koji je takodje pukao na jednom mestu vertikalno (nema slika). Zid bi oblagali kamenom.

    Hvala 63504 € do 105840 €

    ........

    Želim ponudu izvođača radova





    Cena, Zidanje potpornog kamenog zida, cca 50m2
    Uporni zidovi, Majur (Šabac)

    4500 € do 7500 €

    Cena, Izrada upornog zida, cca 0,5 x 10 m
    Uporni zidovi, Beograd

    405 € do 675 €

    Cena, Izrada upornog zida, 17,5 m duzine oko 2,5 m visine.
    Uporni zidovi, Beograd

    3600 € do 6000 €

    Cena, Potporni zig od kamena, cca 1m x 10m
    Uporni zidovi, Sopot

    1080 € do 1800 €

    Cena, Uporni dvorišni zid, 50 m2
    Uporni zidovi, Jagodina

    2250 € do 3750 €

    Cena, Uporni zid, 2m x 40m
    Uporni zidovi, Beograd

    3150 € do 5250 €

    Cena, Uporni zid, Visina 1m i duzina 25m
    Uporni zidovi, Beograd

    1980 € do 3300 €

    Cena, Potporni zid, 3m visina x 18 m dužine
    Uporni zidovi, Surčin

    4050 € do 6750 €

    Cena, Uporni zid, Duz . 33m x visina 1,5m + tem 0,3m
    Uporni zidovi, Beograd

    3960 € do 6600 €

    Cena, Podupiranje zida, 1kom
    Uporni zidovi, Novi Sad

    270 € do 450 €

    Cena, Betoniranje ograde, 1m x 25 m
    Uporni zidovi, Leskovac

    675 € do 1125 €

    Cena, Potporni zid, 2m x 25m
    Uporni zidovi, Beli Potok (Beograd)

    135 € do 225 €

    Cena, Potporni zid kuce na uzvišenju, 2m x 6m
    Uporni zidovi, Stepojevac

    1080 € do 1800 €

    Cena, Uporni/potporni zid , 25m x 1.2m
    Uporni zidovi, Paraćin

    1350 € do 2250 €

    Cena, Pregradni zidovi od cigle, nacrt u prilogu
    Uporni zidovi, Beograd

    630 € do 1050 €

    Cena, Izgradnja potpornog zida, 40m2
    Uporni zidovi, Beograd

    630 € do 1050 €

    Cena, Zidani potporni zid betonskim blokom, 40m x 60 m
    Uporni zidovi, Kragujevac

    1350 € do 2250 €

    Cena, Potporni zid, 20m dužine, visine 1,2 na prvom delu, 1m na sredini, i na kraju oko 70cm
    Uporni zidovi, Beograd

    3060 € do 5100 €

    Cena, Potporni zid za garažna mesta, Visina 2 metra, duzina 6m
    Uporni zidovi, Beli Potok (Beograd)

    1980 € do 3300 €

    Cena, Zidanje potpornog zida , 80cm visine i 20m dužine
    Uporni zidovi, Beograd

    2700 € do 4500 €

    Cena, Zidani letnjikovac, potporni zid, temelj, betoniranje platoa, plato 80m2, letnjikovac 7x4m
    Uporni zidovi, Ripanj

    7200 € do 12000 €

    Cena, Potporni zid, 20m dužina visina 2m
    Uporni zidovi, Bajina Bašta

    900 € do 1500 €

    Cena, Betoniranje temelja za ogradu, 0,5 m x0,2m x 185 m
    Uporni zidovi, Barajevo

    1800 € do 3000 €

    Cena, Izgradnja potpornog zida, Dužina 36m / visina 1,5m /debljina 25cm
    Uporni zidovi, Beograd

    1350 € do 2250 €

    Cena, Rušenje pola zabata i ponovno zidanje, fotografija u prilogu
    Uporni zidovi, Novi Bečej

    270 € do 450 €

    Cena, Potporni zid uz reku, 10m
    Uporni zidovi, Loznica

    1350 € do 2250 €

    Cena, Potporni zid - kombinacija kamen beton, 1mx10m
    Uporni zidovi, Korman (Kragujevac)

    270 € do 450 €

    Cena, Betoniranje potpornog zida, 30m dužine visina 1m sirina 15cm
    Uporni zidovi, Valjevo

    360 € do 600 €

    Cena, Potporni zid , 1,8 m x 10-12 m
    Uporni zidovi, Novi Slankamen

    1350 € do 2250 €

    Cena, Potreban potporni zid, 10mx2.5m
    Uporni zidovi, Priboj

    540 € do 900 €

    Cena, Betoniranje vanjskog zida do 50cm visine , + - 20 metara duzine, iskop temelja, šalovanje...
    Uporni zidovi, Beograd

    900 € do 1500 €



    Ideje za uređenje doma

    Magazin pun svežih ideja i saveta naših autora za uređenje vašeg stambenog prostora.

    Uporni zidovi cenovnik

    Zatražite neobavezujuću ponudu od firmi

    3544+ Preduzeća za Uporni zidovi
    Besplatna pretraga
    Bez provizije
    Zatraži ponudu
    Izračunajte ratu kredita za planirane radove i prijavite se za konsultacije sa bankarskim savetnikom:
    Uslovi korišćenja I Politika privatnosti I Informacije o kolačićima I Impressum
    © 2023 Daibau.rs, Daibau sistem DOO | Sva prava su zadržana